SaleB81 Beograd, RS
Član broj: 90990 Poruke: 358 46.240.176.*
|
Osnove koje predstavljaju logiku razmisljanja mozes da naucis za 15min, koja je ista za sva parametarska CAD okruzenja. Posle toga postoji u svakom alatu gomila pomagala i opcija za ubrzavanje, ali sustinu mozes da naucis vrlo brzo. Postoje napredne funkcije koje su u svakom alatu razlicite. Ali, sustina je svuda ista.
Kad otvoris bilo koji od alata, kreiras novi fajl i biras dimenzioni sistem u kome radis (za mene je to milimetar, gram, sekund). Sledece sto vidis je prazan koordinatni sistem. U njemu biras ravan na kojoj ces da crtas crtez (SW ih zove prednja, gornja i desna; ako podjemo od pretpostavke da su u klasicnom koordinatnom sistemu x,y ose u ravni, a z visina, prednja ravan je xz, gornja je xy, desna je yz). U ravni crtas crtez. Crtez mozes da nacrtas proizvoljno, pa da ga definises dodavanjem dimenzija i odnosa medju objektima, od kojih i jedni i drugi predstavljaju ogranicenja. Cilj je upotrebom ogranicenja potpuno definisati crtez. Nekao do ogranicenja izmedju dva ili vise objekata su paralelnost, normalnost, koncentricnost, tangentnost, jednaka duzina, kolinearnost, tacka duzi koja pripada nekoj drugoj duzi, tacka duzi koja dodiruje drugu duz na sredini ili na kraju, ... ima jos, ali ovo su osnove. Kad imas crtez, izadjes iz rezima crtanja crteza i imas tri 3d alate koji taj crtez (profil) pretvaraju u 3d. Prvo telo se obicno dobija ekstruzijom profila iz ravni (ili rotiranjem profila oko neke ose). Kad dobijes telo, na svakoj povrsini tog tela mozes da zapocnes novi crtez, ciji profil mozes da utisnes ili da ekstrudiras.
Na primeru tvoje kocke, odabraces zeljenu ravan, recimo xy, nacrtaces pravougaonik, dodelices za obe dimenzije iste ili ces preko ogranicenja da definises da su sve cetiri duzi jednake duzine i ucrtaces samo jednu dimenziju. Zatim ces izaci iz rezima crtanja i od 3d alata odabrati ekstruziju profila iz tog crteza gde ces kao dimenziju odabrati istu onu velicinu koju si odabrao kao dimenziju stranice pravougaonika, odnosno kvadrata, i dobio si kocku. Ono sto tebe verovatno buni je sto ni u jednom od tih alata nema unapred pripremljenih prostih geometrijskih tela.
Primera radi, nema lopte. Ako ti treba lopta, nacrtas presek i rotiras za za 180 stepeni ili nacrtas pola preseka i rotiras za 360 stepeni. Kupa i piramida su vec slozenije jer koristis i dalje ekstruziju osnove, ali biras opciju da se suzava pod odredjenim uglom, pa iz osnove kruga dobijes kupu, a iz osnove viseugla dobijes visestranu piramidu; na isti nacin dobijas i zarubljenu kupu odnosno priamidu.
Osnovna sustina pripreme za projektovanje je da osmislis redosled operacija i da telo koje treba da nacrtas zamislis kao skupovni zbir, razliku ili presek, prostih geometrijskih figura ili samostalno nacrtanih profila.
Sve posle toga su finese razlicitih programa i napredne funkcije. Recimo postoje tela koja nastaju tako sto ce profil pratiti odredjenu putanju, pa navoj recimo crtas tako sto ces profil navojka pustiti da prati spiralu na povrsini valjkastog tela ili unutar valjkaste rupe. Postoje funkcije zaobrljenja (fillet) i obaranja ivica (chamfer) tela, koje se recimo mogu koristiti i u crtezu, a i na povrsini gotovih tela. Generalno preporuka je da se te kozmeticke operacije rade na kraju na gotovom telu, a ne u svakom crtezu.
|