Ako čovek stoji na sred jedne dugačke pruge onda će mu izgledati kao da se šine u daljini sastaju u jednoj tački,
ako se okrene za 180
0 šine će mu opet izglegati kao da se sastaju u jednoj tački, ali zašto te tačke
nazivati "presečnim" tačkama kad one to ni po izgledu nisu?
Ako na primer posmatramo neki dugački dalekovod sa tri provodnika ispred koga stojimo na izvesnoj udaljenosti
onda će ti provodnici izgledati otprilike ovako (malo idealizovano jer je zanemaren ugib provodnika):

Mi, međutim, znamo da to nije istina - provodnici se ne seku jer bi postojali i sa druge strane srednjeg provodnika,
(crvene duži) a to se nikada ne dešava ni sa šinama ni sa provodnicima. "Presečna" tačka nije odgovarajući izraz.
Pre bi se to trebalo zvati kao na primer nekakva "tangentna" tačka pa se ni u tom slučaju paralelne prave nikada
ne seku. Projektivna geometrija ne prikazuje stvari kakve jesu.