Citat:
Menjao sam diskove i dodavao RAM u Mac desktop računare još od kraja osamdesetih,
A opaske o lemilici i macoli se odnose na modele pre mac-a II. Macintosh 2 je bio prva naznaka odustajanja od pravljenja mašina koje su 'ladno mogle biti u rečnicima kao sinonim za zatvoren sistem. Spektrum je imao veće mogućnosti proširivanja od npr. Macintosha 512.
Citat:
Kao drugo, nikada nisam kupovao dodatni RAM ili disk od Applea,
A zašto?

Nije ti se svidela boja modula?
Citat:
- 3,5" flopi: možda prerano, ako nije valjao, što je onda industrija prešla na njega sa 5,25 čim su postali dostupniji? A isti je avršio u muzeju mnogo ranije za Mac korisnike jer ga je Apple izbacio 1998. godine iz svojih mašina
heh, nemoj vrdati, ne 3,5 flopi kakve je koristio ostatak industrije već zone bit recording umotvorina koju su (mudro) napustili kada su prešli na 1,44 flopi.
Citat:
- različita podnožja za memorije: delimično tačno u početku, kasnije od početka devedesetih, ne, već ako se dobro sećam Mac RAM modul je morao da ima i čip za parity koji onaj za PC nije morao da ima. Na primer, moj IIci kupljen 1990. godine je koristio 30-pinski SIMM (IIfx je koristio nestandardni 64-pinski SIMM) za koji nisam mogao da kupim RAM kod lokalnog PC dilera samo zbog tog dodantnog čipa
Pa, korisnicima je dozlogrdilo da gledaju kako su dos memorije nekoliko puta jeftinije (ponovljena pri;a od par godina ranije kada je xt sa hardom bio nekoliko puta jeftiniji od Mac-a+ koji je imao samo flopi). Koliko se sećam, fx i vx su koristili VRAM, pa je to verovatno bio razlog. Pitanje: da li si bio u iskušenju da ga povežeš na VGA monitor? Tada je bila aktuelna akcija sprečavanja mekintoš korisnika da koriste PC monitore (oko 10% niži kvalitet slike, bar duplo niža cena).
Citat:
pa i da "upgrejduješ" procesor ubacivanjem daughterboarda u PDS slot koji su mnogi Macovi tokom devedesetih imali.
i tu je bilo problema, PDS karte su ble različite od modela do modela, a pošto se svaki prodavao u količinama od oko par miliona, neminovne su bile i neopravdano visoke cene. Priča koja se u još drastičnijem obliku pojavljivala kada su u pitanju amiga/atari periferije.
Citat:
-adb portovi: nekompatiblni da, ali ispred svega u to vreme, pojavio se 1986. u Macu Plus i omogućavao nam je deo funkcionalnosti koju je USB doneo tek desetak godina kasnije (daisy chain uređaja, recimo, njihovo adresiranje i slično), zamenjen USB-om u iMacu 1998. godine dok Windows 98 nije imao ni čestitu podršku za USB.
Kolikom procentu korisnika je trebalo još nešto sem tastature i miša? Eventualno neki eksterni mass storage od 20-80MB, koji se uglavnom kačio na SCSI. Ručni i flatbed skener? SCSI. Tabla? SCSI. Ploter? SCSI. Šta je još moglo da ide na adb? Realno, taj port je pravio veće probleme nego serijski ili paralelni.
Citat:
Mašine gde ne bi trebalo to da radiš su Xserve serveri, iako se relativno lako otvaraju.
Mislim da to neće biti problem, jer su te mašine pokojne više od pola godine.
Citat:
Windows NT je imao podršku za AppleTalk.
naravno da je imao, on je pisan kao serverski sistem a u USA je bilo dosta mac mreža po firmama.
Citat:
Prilagođavanje tržištu zbog masovnije proizvodnje pa tim i niže cene (SCSI diskovi u odnosu na IDE recimo), pa time uzimanje standarda koji je dominantan, da, ali da se to radilo da bi bio kompatibilan sa PC-em, ne.
Nisi me razumeo, nije Apple hteo da postane pc (daleko od toga), nabrojano (zaboravio si pippina

) je bilo u svrhu ilustracije da se nikome ne isplati da pravi hardver za masovno tržište koji nije hardverski kompatibilan sa okolinom. Atari i Komodor to nisu shvatili, Apple jeste (iako se ritao i vrištao celim putem - i danas to rade, kroz zabranu instaliranja os-a na mašinu koju je sastavio neko drugi).
Oh, well, kada Stiv Džobs umre, vratićemo se na 1997, i ponovnu pojavu mac kompatibilaca. Svako će moći da koristi ono što želi a ne samo ono što mu se dozvoli.