Oki, idem redom...
1. kompozitor:
EQ mora da mi "legne" pod prstima, prvo ergonomski, da mišem ne drljam kao sumanut po stolu da izmenim 1 dB, a onda i čujno, tj. da zaista čujem ono (iskustveno) što sam hteo na DATOJ frekvenciji!
Znači, ako radim EQ na recimo, 1000 Hz, nebitan Q... a znajući oko tridesetak hardverskih EQ koje sam dosada čuo, očekujem rezultat koji mi se sviđa, liči na neki već poznat, ili mi prosto, "radi posao", tj. ne kvari postojeći zvuk. Često to testiram na jako visokim frekvencijama... recimo 12-16 KHz, gde je moje uvo naviklo da čuje "nešto", a čim to neki EQ zasere ili izmeni kako mi se ne dopadne... delete!
Od plaginova, SONY, McDSP, UAD,... recimo. "Stereo" EQ ne koristim, pa ni na masteringu, jer dosada nisam imao potrebe za tim. Većina materijala koji sam radio je sasvim lepo reagovala i na običan... dvokanalni...
2. anonimuss:
SX3 je bolji u svakom pogledu od SX2, ali ja nisam srećan sa Cubaseom uopšte. Imaš dosta tema na ES koje se bave Steinbergovim softverom, pa pročitaj sve to. Linkovi za priručnike? Pun ih net!
3. MarcoMachiavelli:
O sidechainu se pisalo na ES par puta. Pročitaj. Inače, baš to nije NIZ, nego "pobočno povezivanje", tj. dva efekta utiču jedan na drugog ili jedan na drugi. To je potpuno drugačiji koncept od rednog nizanja efekata!
Recimo, staviš gate na kanal 1 sa muzikom, a kompresor na kanal 2 sa spikerom. Namestiš da kompresor "triga" gate u određenoj meri, pa lepo dobiješ da kad spiker progovori... utiša za određeni stepen muziku. To je najčešći primer gde se to da čuti, znači na radiju. Inače zove se "BGM ducking"!
Pravila o redosledu efekata nema, ali neka se rešenja nameću. Sigurno nećeš staviti prvo reverb, pa kompresor, pa gate... mada...

Nije tačno da se delay stavlja ispred reverba, tj. nije PRAVILO! Redosled određuješ sam, ali razmišljaš šta će taj signal da "preživi" do kraja niza.
Recimo, najčešće ide prvo neki dinamički procesor, pa onda EQ, pa tek onda prostorni efekti. Ja inače reverbe i delay-e ne insertujem, nego ih koristim u send-return konfiguraciji.
Za Najkvista znam otprilike sledeće: ako se želi očuvati frekventni opseg nekog signala, mora se usemplovati-uzorkovati DVA PUTA višom frekvencijom. Odatle dolazi ono da signal od 44100 Hz u reprodukciji ima krajnji raspon 22050 Hz. Itd...
Pozdrav!