Vitamini su organske materije neophodne za život, veoma važne i za metaboličke procese. Vitamini, kao i minerali ne daju energiju, ali su neophodni za normalno funkcionisanje organizma, obnovu tkiva, razmenu materija, rast i razvoj. To su jedinjenja koja ljudski organizam nije u stanju da proizvede (izuzev holekalciferola, vitamina K i delimično riboflamina), a svi ostali se moraju unositi putem hrane. Ime vitaminima dao je poljski hemičar Funk 1912. godine nazvavši ih materijama neophodnim za život. Danas se smatra da postoje stotine organskih tvari koje zovemo vitamini, mnogi su poznati i zna se njihova uloga u organizmu, ali većina njih nije još otkrivena.
Vitamini imaju tačno svoje mesto u našem svakodnevnom funkcionisanju, tako da njihova nestašica ili nedovoljno unošenje može da izazove lakše ili teže poremećaje, a ponekad i ozbiljnija oboljenja. Nedostatak vitamina obično nastaje zbog nepravilne ishrane ili zbog povećanog fizičkog i psihičkog napora. Najčešći simptomi hipovitaminoze su - brzo zamaranje, malaksalost, bezvoljnost, promene na koži, kosi, noktima. Neki smatraju da su vitamini zamena za hranu i prilikom držanja dijeta pribegavaju uzimanju raznih tableta i pilula. Nemoguće je živeti uzimajući samo vitamine i njihove preparate, a da se u ishrani izostave druge hranljive materije (belančevine, ugljeni hidrati, oligoelementi) i uz to očekivati dobro zdravlje.
Sve hranljive materije, ukoliko je ishrana pravilna, pristižu u organizam u onim količinama koje su neophodne za funkcionisanje. Dnevne potrebe za vitaminima su individualne, od organizma do organizma, i neprestano variraju, što zavisi i od samog metabolizma. Na primer, krupniji ljudi imaju veću potrebu za vitaminima kao i za drugim hranljivim materijama. Prilikom rasta, razvoja, povećane fizičke aktivnosti, trudnoće, kod razgradnje većih količina ugljenih hidrata i potrebe za vitaminima su veće. Konačno, mogu se javiti i neki poremećaji metabolizma gde organizam ne može da iskoristi vitamin kako valja i u takvim uslovima potreba za jednim ili više specifičnih vitamina) može biti velika.
Poznato je da se vitamini u manjoj meri mogu pohraniti u telu, najviše u jetri. Međutim, mnogi vitamini ne mogu da se apsorbuju u organizmu bez prisustva bioloških materija iz hrane. Pa tako imamo vitamine rastvorljive u mastima A, D, E, K ili vitamine rastvorljive u vodi - vitamin C i vitamini B grupe. Ukoliko postoji potreba, vitamini se mogu uzimati i putem farmaceutskih proizvoda, ali uvek treba imati na umu da smo mi deo prirode i da sintetički vitaminski dodatak ne može nikada biti originalna zamena za vitamine dobijene iz prirode. Naročito pri suvišnom unošenju liposolubilnih (topljivi u mastima) vitamina mogu se javiti negativne reakcije organizma. Ova vrsta vitamina se vrlo teško i sporo izlučuje iz organizma. Svima su nam poznati vitamini A, B, C, D, E, K, a svaki od njih deluje različito u organizmu jer delovanje jednog vitamina može pojačati delovanje drugog.
Vitamin A i njegov prirodni prethodnik beta karoten neophodni su za vid, jačaju imunitet, kosti, doprinose zdravlju kose, kože, zuba, desni, potpomažu uklanjanju staračkih pega. Najbolji prirodni izvor vitamina A su - riblje ulje, mleko, prerađevine od mleka, zeleno i žuto povrće i žuto voće (šargarepa, brokoli, dinja, bundeva, kukuruz, grašak, kupus, kelj, boranija, breskva, kruška).
Vitamin B grupe su predstavljeni grupom vitamina. Svaki od njih ima određeni zadatak u organizmu, a nalazi se uglavnom u istim vrstama namirnica, ali u različitim količinama. Najčešće u integralnim žitaricama i njihovim prerađevinama, klicama kvasca, jajima, mleku, povrću i voću.
Vitamin B1 važan je za funkcionisanje nerava i mišića
Vitamin B2 za vid, zdravlje kose, kože, noktiju
Vitamin B12 obnavlja krv, deluje na nervni sistem poboljšava raspoloženje i koncentraciju
Vitamin B6 jača imunitet, podstiče metabolizam
Vitamin B5 (pantotenska kiselina) učestvuje u proizvodnji hormona kortizola koji suzbija stres, učestvuje u smanjenju naslaga masnoće u krvnim sudovima, smanjuje zapaljenja.
Folna kiselina poznata kao vitamin Bc ili vitamin M je jedan od pripadnika grupe B kompleksa i bitan za stvaranje crvenih krvnih ćelija i metabolizam belančevina.
Vitamin H biotin održava zdravim kožu, kosu, učestvuje u regulisanju šećera i učestvuje u metabolizmu masti i belančevina
Vitamin K sprečava osteoporozu, podstiče zgrušavanje krvi
Vitamin C ima višestruku ulogu i spada u grupu antioksidanata jer štiti organizam od slobodnih radikala (štetnih materija koje uništavaju ćelije), čini moćnim imunološki sistem, pruža zaštitu protiv agenasa koji izazivaju rak, štiti organizam od infekcije, učestvuje u mnogim reakcijama oksidacije i redukcije. Najbolji prirodni izvori vitamina C su sveže voće i povrće (kivi, limun, pomorandža, malina, ribizla, kupina, nar, paprika, kupus, peršun, celer, paradajz). Neprijatelji vitamina C su toplota, kuvanje, alkohol, kafa, cigarete
Vitamin D reguliše nivo kalcijuma jača kosti i zube, a ima ga u ribljem ulju, žumancetu, mleku i proizvodima od mleka
Vitamin E je važan antioksidant, usporava proces starenja i pomaže obnavljanje ćelija. Prirodni izvori ovog vitamina su pšenične klice, soja, biljna ulja-hladno ceđena, zeleno lisnato povrće, spanać, blitva, raštan, prokelj, kelj, brokoli, paprika, integralne žitarice.
Ukratko smo se upoznali s nekim vitaminima koje srećemo, ali postoji i niz drugih vitamina U, F, T, P koji imaju svoju ulogu u organizmu. Treba imati na umu da vitamini jesu fantastične materije, ali ne i čarobne jer njihova nepravilna upotreba može negativno da utiče na organizam. Vitamini, zajedno sa drugim hranljivim materijama, pravilno raspoređeni, u svakodnevnom jelovniku, potpomažu da održimo organizam u dobroj formi.
Dr Ksenija Maid