macolakg Dragoljub Aleksijevic Kragujevac
Član broj: 301424 Poruke: 3238 *.adsl.eunet.rs.
|
Kod viših frekvencija struje pri elektrolizi se izdvajaju mehuri gasa manjeg prečnika. Istovremeno se javljaju i akustični (zvučni efekti) na površinama elektroda. Nastaje nešto bolje odvođenje mehurova sa njihove površine, tim i nešto veća efektivna aktivna površina elektroda.
Pri 50Hz, mehuri su krupniji, duže se zadržavaju na elektrodama, formiraju neku vrstu izolatora koji umanjuje efektivnu površinu koja je u kontaktu sa tečnošću. Grafitni štapovi u običnim baterijama su obloženi materijalom za uklanjanje mehurića gasa sa elektroda, upravo zbog sličnih problema. Kod nekih sličnih metoda se koristi ultrazvuk za brzo odvođenje mehurova i smanjenje njihovog prečnika.
Stoji da raste provodnost i snaga sistema sa većim frekvencijama, ali to nema nikakve veze sa uštedom energije.
Jednostavno: kilovat je kilovat, i ma kog porekla bio (hemija, struja, mehanika, magnetizam, bla bla...) i na ma koji način ga plasirali u prostor koji zagrevamo, konačno će biti isti efekat na kraju.
Jedini moguć dobitak su nešto manji gabariti naprave koja vrši elektrolizu, ali cena je brža potrošnja elektroda (jer su definitivno manjih gabarita) i daleko veća osetljivost frekventnog pretvarača na bilo kakve probleme pri radu, svakako i prilično "vruća" cena pretvarača (koja možda potpomaže u zagrevanju :-).
Svaka konverzija frekvencije iz neke u neku nosi gubitke pri konverziji.
Može se hladnjak pretvarača namontirati tako da toplota iz njega učestvuje u sistemu, ali avaj, bilo bi nužno da elektronski elementi rade sa >100*C da bi taj hladnjak obavljao svoju ulogu.
Postoje tranzistori snage koji mogu raditi sa +150*C i zovu se SiC Mosfeti (takođe imai SiC IGBT), ali paket takvih za 10-20KW košta reda 500+ eura (ostale komponente nisam računao).
Zagrevanje dlanova radom da bi se zaradilo za SiC tranzistore za izlaz (ili bilo kakav drugačije formiran pretvarač) postiže se značajno iskorišćenje pasulja, krompira i ostalih namirnica, koje su glavni energent za zagrevanje dlanova (naših ili tuđih, zavisno od metode zarađivanja).
Najobičniji grejač u najobičnijem bojleru ima efikasnost skoro 100%. Ono malo što se izgubi kroz same kontaktne papučice, priključke i nosač grejača, ne završi u vodi koju zagrevamo. Sve ostalo završi kao toplotna energija predata vodi.
Bez smisla je govoriti o povećanju stepena iskorišćenja nečeg drugog električnog u odnosu na najobičniji grejač, jer on već ima skoro 100%.
Efikasnost čitavog bojlera, ili kakvog drugog sistema za zagrevanje vode poput centralnog grejanja, će najpre zavisiti od izolovanosti sistema prema spoljašnjoj sredini i tačka!
Elektroliza sa različitim frekvencijama je poznata od kada je otkrivena naizmenična struja, i možda ćete za neki patent u toj zoni dobiti Nobelovu nagradu, ali Nobelovu nagradu za mir ili nešto drugo, svakako ne za perpetum mobile.
Pozdrav
|