Hoću da napravim ispravljač sa lm388 zato što mi se čini da je najjednostavnije.Šema ima koliko hoćeš sa naponskom regulacijom ali nigde nenađoh i sa stujnom regulacijom.Ako neko ima takvu šemu ili da me uputi na neki sajt bio bih mu zahvalan.Unapred hvala.
Ne mozes na tome da regulises struju vec samo napon.
moglo bi nekim eksternim delovima ali nista od jednostavnog
inace imas internu regulaciju samog cipa na 5 ampera,
ako bas trebas naponsko i strujnu regulaciju uzmi L200.
Hvala ti na odgovoru.Znam da kolo nema strujnu regulaciju. Mislio sam sa eksternim delovima da uradim strujnu regulaciju.Ako imas neku ideju posavetuj me.Unapred hvala.
...struju mozes ograniciti i prostim shantom i jednim BC546 tako sto ces iskoristiti pad napona od 700mV za okidanje tranzistora (dodas jedan potenciometar izmedju baze i shunta i imas regulaciju struje) i dalje smanjenje napona na izlazu..nije 100% pouzdano ali radi...
Koga ne mrzi neka crta shemu...
Hvala vam na odgovorima ali šema sa LM723 je do 2A a meni treba do 5A.Primetio sam kada sam napravio prostu šemu sa lm 317 da pri stavljanju potrošača napon padne na 0V pa se polako diže do podešenog napona.Kada se sve stabilizuje napon je isti kao u praznom hodu što je OK ali mi smeta što pri špicevima nema dobru stabilizaciju.Ima li ko ideju šta da se radi.Poenta je da hoću stabilizator od 0V do 30V i strujom oko 5A ali da je što prostija (jesam lenj,priznajem).Unapred hvala.
Pazi ovako prvo je bilo reci o LM338 on daje struju do 5A.
ali posle pominjes LM317 koji je za struje do 1,5A. to sto ti
opada napon pa se posle dize verovatno si probao sa nekom
sijalicom koja vuce veliku struju dok se vlakno ne ugreje,za
isprobavanje ili za strujno opterecenje uvek koristi otpornik
vece snage ali ne drzi ga rukama.
Inace ako zanemarimo tvoje prirodne osobine probaj da budes
oredjeniji sa zahtevima konkretno za sta ti treba to mozda
ima i drugih resenja a sigurno ima i to na sajtu Moderatora
pa probaj da malo protumacis a ako ti je to suvise komplikovano
za gradnju vici ima jednostavnijih resenja..
A ako ostajemo na LM338 jenostavno strujno ogranicenje je
sa zicanim potenciometrom velike snage ali tu ces imati drugih problema.
Nadam se da znaš šta je greška u pisanju.Nezelim fiksno ogranicenje struje vec sa regulacijom.Tacno je da sam probao sa sijalicom ali napon je bio toliki da kada je vlakno hladno u momentu ukljucenja vuce manje od 0.5A(provereno sa drugim ispravljacem).Ako se pročita moje prvo pitanje biće jasno šta želim.Probacu da napravim šemu koju mi je dao IvanDJ.Unapred hvala za konkretne odgovore.
Napravio sam ispravljac po semi IvanDJ.Zadovoljan sam kako radi(za pocetak).Interesuje me IvaneDJ zašto si stavio tranzistore koji su P-tip (mj2955) a na originalnoj šemi su N-tip (2n3055)?Ja sam stavio za pocetak jedan tranzistor N-tip(2n3773) i dobro radi.Hvala Ti na pomoći.
Ovo sam ti cisto poslao da vidis kako se u paraleli vezuju tranzistori((zbog otpornika ne emitoru) u slucaju da nisi znao),a ti sad stavljas po potrebi da zadovolji tvoje kriterijume.Drago mi je da si zadovoljan,kao i ja.Taj ispravljac koristim vec 5-6 godina i lepo sam ga izmaltretirao uz to jos radi bez greske.
Imam jos samo jedan mali problemcic.Ne znam da li si primetio da kada se poveze dva tranzistora ima veci pad napona ,nego kad je povezan smo jedan!?Imas li neko objasnjenje ili resenje?Unapred hvala.
Obrati paznju na C1.Ja sa stavio dva elektrolita od 2200 u paraleli i dodao jos jedan isti na izlazu.Tko da nisam imao problema,bez obzira koji potrosac da stavim.
Uradio sam kao si rekao i dobio sam šta sam hteo.Hvala.Primetio sam da se prvi tranzistor više greje od drugog iako su isti a takođe im je isti otpor na emiteru.Nadam se da kada ih stavim na hladnjak da će se izjednačiti.Još jednom hvala.
I to je malko cudno da se prvi tranzistor vise greje od drugog ( a imaju iste emiterske otpornike).
Pa zar ne sluze oni ( emiterski otpornici ) upravo tome da raspodele struju a samim tim i snagu disipacije na njima???
--Proveri pojacanja tranzistora ako imas mogucnosti za to.Bilo bi idealno da su istog pojacanja ( Beta).
Izmeri pad napona na emiterskim otpornicima ( naravno onda kad opteretis izvor ),pa ces videti koliki je debalans u struji po tranzistoru.
Staviću ih na hladnjak pa šta bude.Hvala vam na pomoći.Dok sam proveravao rad ispravljača zaključio sam da je najbolje odvojiti(ako je to moguće) napajanja kola (pin8) i glavno napajanje za tranzistor jer postoji pad i posle ispravljačkih dioda, tako da ako se odvoje napajanja smanjuje se pad na izlazu.Takođe je najbolje da trafo ima izlaze za 17V~ i 30V~ koji će da napajaju ispravljač u zavisnosti sa kojim naponom radiš.Ako recimo radiš sa 12V ispravljač treba da se napaja sa 17V jer je manja razlika između ulaza i izlaza.To prouzrokuje manje zagrevanje tranzistora i moguć duži rad samog ispravljača.Ovo negovorim napamet jer ovde već imam profi ispravljač koji radi na taj princip ,t.j.čim napon podesim iznad 12V rele u njemu odradi i prebaci namotaje trafoa na veći napon.Takođe sam i probao na ovom ispravljaču gde se pokazalo tačno(tranzistori se manje greju).Još jednom hvala i sada mi je ostalo da sve to spakujem.Pozdrav.
I za to " smanjivanje " zagrevanja glavnih tranzistora postoji resenje.
Na izlaz ispravljaca prikacis komparator koji meri izlazni napon pa kad izlaz podesis na 12-13 v on prebaci rele u sekundaru trafoa na veci napon ( drugi izvod sekundara ).
Tako da od 0-12 V koristis manji sekundar a od 12-30V ( ili neku drugi maximalni napon).
To sprecava da " kuvaju " glavni tranzistori kada je izlazni napon mali ( na pr. 2-3V) a struja maximalno moguca.
Komparator mozes napraviti sa bilo kojim poznatim i dostupnim tipom LM-serije.