Citat:
Maksic:
Sigurno ste svi vi primetili tj gledali ste na TV-u da kad kamera snima kompjutere slika na
monitorima treperi.Moze li mi neko objasniti zborg cega se to desava???
Efekat kog si primetio zove se
izbijanje i primećuje se kao zbirni efekat dve periodične pojave. Šta je periodično kod kamere i monitora kog kamera snima? Slika na CRT monitoru (dakle na monitiru sa ekranom, odn. katodnom cevi) crta se jednom jedinom tačkom koja trči po ekranu. To što mi vidimo sliku a ne samo jednu trčeću tačku ima veze sa načinom na koji rade naše oči. Utisak koji je tačka proizvela na naše oko dok je bila na nekom delu ekrana traje jedno vreme. Tačka pretrčava preko ekrana (osvežava sliku) onoliko brzo koliko je potrebno da našem oku za stalno ostane utisak postojanja slike, i da se to još dešava bez neprijatnog treperenja.
Kamera, bar ona klasična, sa svoje strane snima jako slično, opet je u pitanju neka tačka koja trči po vidnom polju kamere i skida tačku po tačku slike. Čak i sa CCD kamerama koje rade drugačije, zbog ograničenja tehnologije, slika se i dalje iščitava red po red tako da i tu postoji sličan efekat.
Kamera vidi monitor mnogo savršenije nego naše oko, tj. utisak koji se proizvede u nekoj tački njenog oka traje mnoooogo kraće nego kod čoveka. Trajanje zavisi od metode po kojoj kamera radi kao i od karakteristika fotoosetljivog materijala i koječega drugog. I ne samo to već se ta tačka kreće malko brže od tačke koja crta po monitoru.
Zamisli situaciju u kojoj se ove dve tačke jure po istoj liniji na monitoru (tj. kamera snima do monitora u isto vreme dok se on iscrtava). Tačka sa koje kamera čita podatke je malko brža i izmiče onoj monitorskoj. Tako ona pre stiže da snimi tačke na ekranu koje odavno nisu bile osvežene i snima zapravo manji intenzitet u datoj tački nego što bi video recimo čovek. Ovde odavno znači dovoljno dugo u odnosu na dužinu utiska o osvetljenju neke tačke u oku kamere. Dakle celi redovi na ekranu kod kojih se u svakoj tački dešava ista ova stvar će na jednom frejmu kog kamera snimi ispasti tamniji. Otud pruge. Tačan odnos između frekvencija osvežavanja slike na monitoru i akvizicije slike određuje kakva će se šema videti na ekranu - pruge koje stoje, koje se kreću na jednu stranu, koje se kreću na drugu itd.
A sad nešto sasvim drugačije: jednačine.
Ako zamislimo da posmatramo dve periodične pojave u nekoj tački, sa bliskim frekvencijama

i

, mi vidimo njihovu superpoziciju (zbir):
ako ovo napišemo malo drugačije, dobijamo:
gde je ovaj prvi deo,

amplituda zbirnih oscilacija. Vidimo da amplituda varira od 0 do

, zavisno od odnosa frekvencija. Ako su frekvencije bliske, amplituda se menja sa jako malom frekvencijom (jednakoj razlici ovih polaznih frekvencija) i ta promena amplitude s vremenom zove se izbijanje. Treperenje TV slike snimljene kamerom je malko složeniji efekat koji ima isto poreklo, i sličan efekat se može videti kod svih pojava koje se sastoje od pojedinačnih harmonika bliskih frekvencija.
f