Pogledajte malo po netu predavanja na MIT-u ili na nekim indijskim univerzitetima (ne secam se tacno koji njihov tehnoloski univerzitet ima gotovo video klipove gotovo svih predavanja postavljena online):
http://ocw.mit.edu/courses/
Lepo se moze videti da pojedini predmeti, koji su kod nas vec od drugog ili treceg casa na fakultetima pravi bauk, tamo se predaju na elementarnom nivou gotovo mesec dana.
Ali, kada studenti dobro savladaju osnovu, onda se ostatak gradiva prelazi mnogo brze.
Takodje, kod nas je problem sto svi moraju da uce SVE, vrlo malo ima izbornih predmeta (ne samo na fakultetima, vec i u srednjim skolama)!
Zasto bi neko morao da uzi sve iz istorije, biologije, hemije, geografije, fizike...? Mogli bi makar od druge godine omoguce deci da ne slusaju pojedine predmete. Na primer, ko hoce da studira geografiju, ne mora da slusa biologiju i hemiju, i sl.
Ovako, svi moraju da slusaju i uce sve, i na kraju ni 3% ucenika nema neke velike koristi od toga.
Tako i npr. na studijama energetike, ima nekih masinskih predmeta, mehanike i sl., gde bi bilo normalno da se uce stvari vezane za energetiku, iz kojih se na zalost uce iste stvari koje se iz tih predmeta uce na masinskim fakultetima. Dakle, ne kontam koji ce mi krasni proracun zupcanika, vretena za dizalicu i slicnih gluposti, kad sutra u nekoj firmi koja se bavi npr. konstrukcijom dizalica to radi masinac, dok energeticar radi samo odabir pogona (motora) i njegovu regulaciju?
Ovakvih bisera ima na svim fakultetima, jer vecina nasih fakulteta, kao i skola, ne sluzi da se deca necemu nauce, vec da masa ljudi sa vezom nadje uhlebljenje. Takodje, ovakav sistem, gde studenti ne sticu ni minimum znanja koje im kasnije treba za posao u privredi, najvise odgovara vecini profesora, jer je lakse predavati suvoparnu teoriju (koja je poznata u vecini slucajeva vec decenijama), jer bi u suprotnom morali da prate razvoj tehnologije i potrebe privrede, a to trazi vreme i angazovanje! OVAKO, odrade tih 6 casova sedmicno, daju lagane zadatke i pitanja, vecina polozi - i onda su oni dobri profesori, rukovodstvo fakulteta zadovoljno, drzava zadovoljna jer su i ti studenti i njihovi roditelji zadovoljni, a trziste rada dobije gomilu ljudi sa diplomom koji nisu sposobni da rade ono za sta su se skolovali!
Dakle, problem nije tako jednostavan, i da bi skolstvo napredovalo, mora se vrsiti klasifikacija ucenika jos od 2. razreda osnovne skole (recimo da su u 1. svi ravnopravni), i da samo oni najbolji dobijaju najbolje uslove, najbolje nastavnike, i neka samo oni rade obimnije gradivo, ali zato neka samo oni kasnije mogu da upisu najkvalitetnije srednje skole - npr. u svakom gradu bi trebalo, ako vec nema Matematicka gimnazija, otvoriti bar po nekoliko odelenja.
Tako bi oni koji hoce da uce bili nagradjeni, umesto da i dalje sede u istom odelenju sa neradnicima (sto je trenutno slucaj i nakon skolovanja, gde moraju za istu platu da rade u pojedinim drzavnim firmama sa ljudima koji stalno hvataju krivine i izvlace se da rade sto manje), a teski fakulteti (tehnika, medicina, matematika i sl.) bi dobijali mnogo kvalitetnije studente.
Ovako, imamo sistem iz vremena komunizma, gde su svi JEDNAKI, i gde se predavanja i ispitivanje srozavaju na nivo vecine koja je ispod proseka, zbog cega oni koji hoce da uce trpe i ciji se razvoj usporava.
Blessed are those who can laugh at themselves, for they shall never cease to be amused.