Na početku da napomenem da o ovom lomim glavu već 15-tak dana i što više čitam više sam zbunjen

Dakle, već 7 godina živim u iznajmljenom stanu u zgradi koja je sagrađena prije nekih 15 godina. U zgradi, odmah pored mog ulaza se nalazi TS za zgradu. U podrumu se nalaze digitalna brojila i limitatori C krive, 25A. Ne znam sistem uzemljenja. Sve se nalazi u ormanima i pokriveno je smeđim pločama. Do razvodne table (2 table jedna pored druge sa 2 reda od po 12 mjesta) u stanu dolazi kabal 5 žila punog presijeka od oka bih rekao 6mm2, ali nijesam siguran. (3p, N, PE).
U tabli su dvije sabirnice koje nijesu povezane međusobno, jedna za N i jedna za PE. U tabli su automatski osigurači ETI P10 B krive od 16 (21 kom, utičnice i ostali potrošači) i 10A (3 kom, rasvijeta), kao i zvonce i indikator za "jeftinu" struju, koji naravno ne radi niti mi treba. Postoje dvije 3-fazne utičnice, ali ništa nije spojeno na njih.
Od kada sam se uselio čudno mi je bilo to što ne vidim FID sklopku u tabli u stanu, ali sam uvijek pretpostavljao da je onda stavljena u podrumu negdje pored sata.
Prije par godina sam počeo da se bavim ETH kopanjem i svake godine širio "farmu" i sada je to 5 mašina i nalaze se u jednoj sobi. Sve mašine su spojene na online UPS-ove visoke efikasnosti (2kVA, 90%+), a koji su opet raspoređeni na 3 utičnice koje su na tri različite faze, kao i prateća elektronika na posebnom online UPS-u (monitor, mrežni svič, dodatni server, ventilatori...). Na svakoj utičnici se nalazi mjerač potrošnje koji koristim za mjerenje potrošnje i evidenciju. Svaki UPS je spojen na server preko kojeg radim monitoring istih. Radi lakšeg računanja neka bude da se u maksimumu vuče 1.66kW po fazi ili 5kW iz te sobe.
Prošle godine sam imao "ekces" jedne noći kada je jedan od UPS-ova bukvalno eksplodirao i "prošetao" se po sobi. Zamjenio sam ga sa jačim (3kVA, 92%+) i boljim. I sve je ferceralo kako treba do prije 3 sedmice. Tada se UPS koji je spojen na istu utičnicu kao i "pokojni" počeo čudno ponašati, tačnije svakih 2 dana je iskakao interni osigurač na njegovom izlazu, dok mu je interni osigurač na ulazu bio ok. Ovo mi je bilo vrlo čudno, budući da se opterećenost nije mijenjala, kako po logovima, tako i po mjeračima potrošnje. Odlučio sam malo istražiti i primjetio sam da konstantno "zuji" osigurač na tabli i da je topao na dodir. Tada sam primjetio i da taj osigurač je od 10A, kao i da je drugačiji od ostalih, tačnije nije 10kA prekidna moć, već 6 (ETIMAT 6). On je jedini različit od drugih i očigledno je mijenjan nekad.
Želio sam da ga zamjenim i kupio sam SE B 16 6kA osigurač u lokalnoj firmi el. materijala. I tada dolazim do problema. Sišao sam u podrum i vidio da ne mogu naći nigdje FID sklopku. Provjerio sam kod komšija i u par stanova svima u razvodnoj tabli stoji FID sklopka. Sve mi je ovo bilo čudno, ali sam odlučio da osigurač ipak zamjenim a da FID sklopku kupim naredni dan.
Struju sam prekinuo na limitatorima i skinuo plastike sa razvodne table. Tada sam primjetio da postoje 4 prazna mjesta na tabli preko kojih su stavljeni plastični poklopci. Micanjem plastika i poklopaca sa razvodne table pronašao sam uzrok problema. Naime, u donjem redu razvodne table se nalaze samo 3 osigurača od 10A i lijevo od njih na DIN šini "rupa" taman dovoljna za 4 mjesta. I naravno tu je češalj koji je maltene visio u vazduhu, a na feleričnom osiguraču kontakt nije bio ispod šarafa već onako se prislanjao. I jedan češalj nije bio u plastičnom kućištu sa drugim češljevima već onako na promaji. Ovo me sve navodi na zaključk da je nekad tu bila sklopka koja je izvađena i prilikom vađenja nijesu dobro češljevi vraćeni. Osigurač sam zamjenio i stavio nove češljeve i evo već 2 sedmice UPS više ne iskače i sve je ok.
Želim da ugradim FID sklopku za čitav stan i počeo sam da čitam po netu. I tu glava počinje da boli. Prvi problem je osjetljivost. Svi savjetuju 30mA, mada Hager kaže da za veliki broj računara treba ići na 100mA. Da li je to ok? Dakle, jedna 3-fazna od 100mA. Onda pročitam da je bolje staviti 3 monofazne sklopke od 30mA za monofazne potrošače i jednu trofaznu za trofazne potrošače (nemam ih trenutno, ali ne znači da neću nekad) i time se rješava zaštita slučajnog iskakanja i kod nadnapona na fazi kod prekida nule. Da li je ovo ovako tačno? Treće, pročitao sam da se koriste sklopke i osigurači od 10kA kada je trafo stanica blizu potrošača (što kod mene jeste). Šta vi mislite o ovome? I na kraju - ja sam da se uzme RCD tipa A osjetljivosti, a ne samo AC. Kakav je vaš savijet za ovo?
Mladen Perisic