Citat:
Nedeljko:
Citat:
bigvlada: Teško da ćemo ikada doći u obrnutu situaciju gde je 98% radova iz neke oblasti umetničko delo a 2% otpad.
Upravo zbog toga tržišno finansiranje umetnosti slabo funkcioniše.
Citat:
bigvlada: Koje crno ručno umnožavanje? Gledaš fotografiju na stolu i na osnovu nje praviš svoju od nule. Nije tip kopir mašina. Niti je tehnologija izrade ista. Svašta.
"Na osnovu nje praviš od nule". Baš čudno. U Zakonu o autorskom i srodnim pravima možeš da pročitaš da se ručno prepisivanje smatra oblikom umnožavanja. Svejedno je da li se umnožavanje obavlja ručno ili mašinski.
Citat:
bigvlada: Linus nije iz malog prsta isisao znanje o Juniksu nego je detaljno proučavao kod Miniksa. A postojala je i literatura i priručnik o istom jer je isti razvijan u edukativne svrhe.
Minix nije Unix. Unix je bio vlasništvo nekih preduzeća, a Minix vlasništvo profesora Tanenbauma.
Takođe, Minix, kao i Unix, nije mogao da bude korišćen u Linux-u legalno, a da Linux bude pod GPLv2.
Pravljenje programa sa istom funkcionašću nije pravljenje izvedenog rada, osim ako je kopiran deo koda (što može da bude i prekucavanje) u izmenjenom ili neizmenjenom obliku jer program i specifikacija programa nisu isto.
Citat:
bigvlada: Ne moraš da kopiraš nečiji kod da bi se smatralo da je nešto nastalo na osnovu nečeg drugog.
Prouči prvo pojam izvedenog rada. Imaš ga i ovde
https://en.wikipedia.org/wiki/Derivative_work
Citat:
bigvlada: Deca pišu sastave u školi na osnovu knjige koju su pročitali, prepričavaju je svojim rečima. Ne mogu pisati o njoj a da je nisu pročitali.
Interesantan primer koji pokazuje besmisao postojećih zakona.
Citat:
bigvlada: Linus nije kopirao kod Juniksa, kopirao je njegovu funkcionalnost i njegove mogućnosti, što je sasvim legalno.
To nije izvedeni rad u pravnom smislu. Tehnički, naravno da je to činjenica.
Kakvo god bilo finansiranje umetnosti, uvek će 98% radova biti otpad, jer je lakše nparaviti otpad i više ljudi je u stanju da to uradi.
Kako da ne. Ljudi koji "ručno prepisuju" slike se zovu falsifikatori a ne verujem da su na njih mislili kada su pisali zakon o autorskim pravima.

Ti nisi shvatio poentu tog primera. Poenta je bila da čovek nije mogao da stvori sliku toliko blisku originalu da nije imao uvid, tj. pogled na originalnu sliku.
Ajde, stvarno Minix nije Unix? Minix je kao i Linux, iskopirao ideje i funkcionalnost Unix-a u edukativne svrhe. Linus ne bi bio u stanju da počne sa pisanjem Linuksa da nije imao uvida u to kako je Minks napisan. Tj. mogao je, disasembliranjem Juniksa, ali bi to bilo mnogo teže i duže bi trajalo. Naravno da je program sa istom funkcionalnošću izveden rad. Nije mekintošev sistem nastao tako što je Stiv Džobs sedeo, trljao prsten i mumlao javlja mi se nego je iskopirao ideje sa Xerox Parc mašine, tj. njen grafički korisnički interfejs. Pa je posle hteo da spreči Microsoft i Digital Research da urade isto, bezuspešno.
Iz tvog linka o izvedenim radovima:
In Sega Enterprises, Ltd. v. Accolade, Inc.,[20] the court excused Accolade from copyright infringement liability on fair use grounds. Nintendo and Sega produced video game consoles. Each stored the games in plastic cartridges that provided game data to the consoles. By way of analogy, the Sega hardware console's "platform" differed from Nintendo's, as a Macintosh platform differs from that of a PC. Hence, a video game cartridge that works on one system does not work on the other. Sega and Nintendo sought to "license" access to their hardware platforms, and each company developed software "locks" to keep out cartridges that did not have the proper "key." Accolade sought a license from Sega for its key, but negotiations broke down over price. Accolade then decided to reverse engineer Sega's lock and key system. To do so, it had to download (copy) all of the computer code from Sega's product and disassemble it (translate it from machine code into human-readable assembly). Accolade succeeded and began to market new video games that it independently wrote, which were capable of being operated in Sega consoles. This led to copyright infringement litigation, in which Sega alleged that the downloading was improper copying (reproduction) of Sega's code. The court held that Sega was trying to use the copyright in its computer code to maintain a monopoly over the sale of video games, to which it was not legally entitled. Accolade downloaded the computer code only to ascertain how the lock worked, so that it could make a key that would permit its games to work in Sega consoles. The court held that such a use was fair use:
"We conclude that where disassembly is the only way to gain access to the ideas and functional elements embodied in a copyrighted computer program and where there is a legitimate reason for seeking such access, disassembly is a fair use of the copyrighted work, as a matter of law.
Kao što vidiš, u pravnom smislu je dozvoljeno rasturiti program na froncle kako bi se proučile ideje na osnovu kojih je napisan i kako bi se te ideje upotrebile u drugom programu koji će nastati na osnovu ideja prvog programa. To se isto desilo sa BIOS-om. Samo što su tamo koristili i gorepomenuti princip čiste sobe da bi predupredili svaku vrstu tužbe.
Ne možeš da staviš patent na ideju.
Tvoj kontinuirani otpor činjenici da je Linuks nastao na osnovu Juniksa je zabavan.
Okani se sarkazma, ne ide ti od ruke. Bolje da si upotrebio Kapetana Kopirajta.