macolakg Dragoljub Aleksijevic Kragujevac
Član broj: 301424 Poruke: 3238 *.adsl.eunet.rs.
|
Najbolje bi rešenje bilo ugraditi reaktivnu kompenzaciju lokalno kod motora.
Onda će iz mreže u praznom hodu trošiti samo onoliko koliki su gubici u gvožđu i bakru (reda par procenata nominalne snage za motore reda veličine 3-10KW) plus onoliko snage koliko mu oduzmu trenja ležajeva, rad sopstvenog ventilatora i aerodinamički otpori same testere.
To je veoma malo, odnosno kod motora od na primer 5.5KW sa nekom testerom, u praznom hodu se troši koja stotina W svega, zavisno od vetilatora i uležištenja.
Inače, što je veći motor ima i veći stepen iskorištenja i sve mu je manja potrošnja u praznom hodu u odnosu na nominalnu snagu.
Reaktivni kompenzatori na samom motoru rešavaju problem jalove energije koja se ipak obračunava korisnicima kod kojih se to meri, ujedno kompenzatori, lokalno na motoru, smanjuju potrebu za većim dovodnim presekom kabla.
Praktično postojeći koristan presek kabla postane efektivno veći, usputni pad napona manji...
Sa tako malenom potrošnjom u praznom hodu sve ostale investicije gube smisao.
Prebacivanjem u D/Y svaki put imaš udarne struje preklapanja i dodatnu potrošnju energije kao i što ti Veselinović kaže, snažnu agresiju na mehaničke elemente motora i ležajeve.
Ako staviš frekventni regulator, i ako držiš isti broj obrtaja ne dobijaš ništa time jer motor sam po sebi malo troši u praznom hodu a sa regulatorom će trošiti više nego bez njega jer i sam regulator ima koeficijent korisnog dejstva manji od 1, a ako usporavaš pa ubrzavaš onda ti potrošnja raste (i to ozbiljno) zbog ponovnog ubrzavanja svaki put.
Pozdrav
P.S.
Postavlja se pitanje kolika će biti konačna potrošnja ako se motor u raznom hodu ostavi stalno da radi ili ako se za potrebe svakog sečenja startuje i ubrza do nominalne brzine.
Toubrzavanje se može napraviti da bude mekano i da ima male udarne struje, a pomoću frekventnog regulatora.
Treba izmeriti kolika je tačno potrošnja motora u praznom hodu po času (sa reaktivnim kompenzatorima naravno), potom pozajmiti neki frekventni regulator pa opet imeriti potrošnju po času sa stalnim pokretanjem po potrebi radnika.
Ukoliko to sa regulatorom bude otplativo po ceni el. energije u roku od na primer 6-10 meseci rada, onda investicija dobija smisao, inače ne jer regulator je svakako uređaj koji se može i pokvariti pa se mora u obzir uzeti i moguća zamena i to ukalkulisati u konačnu dobit.
Prosečna verovatnoća otkazivanja fr. regulatora se u praksi kreće oko 1 na godinu kod nadzemnih spoljnih instalacija gde grom i vetar često učine štetu, a kod podzemnih otprilike trostruko manje.
P.P.S.
Oko frekventnih regulatora.
Sami frekventni regulatori omanjih snaga, reda nekoliko KW, ako su jevtinije verzije, imaju prilično loš cos fi jer su im ispravljači bez PFC, tj. kapacitativni. Samo skuplji od renomiranih firmi imaju unutra PFC i naravno skoro dvostruko koštaju od ovih pristupačnih.
Dugoročno posmatrano, oni poprilično mogu tući po džepu kada nemaju PFC (Power factor corection).
Nešto je bolje nego go motor bez kompenzacije, ali ni u kom slučaju cos fi=1.
[Ovu poruku je menjao macolakg dana 10.08.2015. u 22:12 GMT+1]
[Ovu poruku je menjao macolakg dana 10.08.2015. u 22:19 GMT+1]
[Ovu poruku je menjao macolakg dana 10.08.2015. u 22:20 GMT+1]
|