Invertorski aparati za zavarivanje u odnosu na transformatorske ispravljače
I dan danas, kod nekih, postoji dilema, da li kupiti invertorski aparat za zavarivanje ili ne. Glavni
razlog je činjenica da su uvedeni relativno nedavno, pre možda 15 -20 godina i sećanje na tada
počentnu, uglavnom katastrofalnu nepouzdanost i dalje živi, a sa druge strane i dan danas po
radionicama postoje aparati stari po 40 godina koji izgledaju neuništivo a „rade“ svaki posao i
zarađuju pare...
Ovo je mali osvrt na razlike i prednosti jednih u odnosu na druge.
Prednosti invertora:
- Jedna od glavnih prednosti, a često i sasvim dovoljna za kupovinu je njegova mala veličina i
masa. Ako uzmemo REL aparate do 150 A, oni su uglavnom teški do 6-7 kg, a recimo TIG aparati
do 220 A su teški do 20 kg. Recimo da postoje i MIG/MAG aparati klase 320 A, a težine 35 -40 kg...
Ko radi na terenu, na visini, ova prednost je sasvim dovoljna za kupovinu ovih aparata.
- Druga prednost je činjenica da vuku manje amperaže iz mreže, a takođe i troše manje struje.
Samo ovo je takođe dovoljna prednost da invertorske aparate kupi veliki broj ljudi koji nemaju
„industrijsku struju“, već rade kod svojih kuća ili uopšte u svojim radionicama imaju „kućne“
strujne instalacije. Ako dodamo da najmoderniji invertori imaju ugrađene PFC module koji
dodatno snižavaju amperažu koja se vuče iz mreže, dolazimo da se može zavarivati sa elektrodom
3.2 mm, a na instalaciji sa osiguračem od 10A-16A. Takođe neki aparati imaju ugrađene module
za automatsko prihvatanje bilo kakve monofazne struje od 90 -280 V. Ovo je dovelo do toga da
veliki broj „amatera“ postanu kupci ovih proizvoda.
(Pominju se ogromne cifre, recimo da neki stari trafo aparati povuku i do 100A iz mreže a rade na
monofaznoj struji).
- Kod invertorskih aparata, performanse su regulisane i softverom, tako da su moguće varijabilne
frekvencije i oblici izlaznih struja (naročito kod TIG AC/DC aparata) kao i podešavanje dinamike
električnog luka. Prosto, samo zavarivanje je dignuto na viši nivo, sa stanovišta lakše kontrole
luka, mogućnosti manjeg nivoa veštine zavarivača za postizanje odličnog zavarenog spoja, malog
unosa toplote u materijale koji su osetljivi, rad sa baš tankim debljinama...
Prednosti trafo aparata:
- Glavna prednost je svima poznata, a to je pouzdanost. Ljubitelji ovih aparata vole da kažu da tu
nema šta da se pokvari. Postoji veliki trafo koji je neuništiv, elektrika, malo proste elektronike,
neki mehanički delovi... pa se kaže „ma kvare se i oni, pokvari se ventilator, ali popravi to lako
Pera vodoinstalater, jednom u 10 godina, častimo ga pivom“...
Malo preterano, ali u svakom slučaju, daleko su u prednosti što se tiče neosetljivosti na prašinu,
koja je baš veliki uzrok kvarova kod invertorskih aparata.
- Pošto se uglavnom ne pomeraju iz svog ćoška tokom svog životnog veka, nisu izloženi udarima,
padovima, što je takođe čest razlog kvara invertorskog aparata (doduše kriv je vlasnik što je
dopustio da mu aparat padne, ali vlasnici su često tvrdoglavi pa umesto da krive sebe okrive
aparat što je pao).
- Jedan od čestih razloga kvara invertorskih a parata je priključivanje na neodgovarajući agregat ili
lošu i prljavu struju. Pošto gotovo niko ne priključuje velike trafo aparate na agregat, to se ne
spominje kao razlog njihovog kvara, pa invertorski aparati ni krivi ni dužni dolaze zbog ove
„falinke“ na loš glas. Naravno krivac je čovek koji je dozvolio nepravilno upotrebu aparata ali
svejedno lakše je okriviti aparat nego sebe, a usput dodati da je stari trafo neuništiv.
- Jasno da je da trafo aparate može popraviti veći broj servisera, sa manjim nivo om stručnosti,
dok kod invertorskih su često potrebni za svaki model obučeni serviseri. Veoma je mali broj
servisera sa tolikim znanjem i iskustvom da mogu popraviti veliki broj raznih modela invertorskih
aparata.
- Sama činjenica da trafo aparati traju po 40 godina izaziva poštovanje, dok kod invertorskih
definitivno postoji „zastarevanje“. Elektronika je tehnologija sa tako brzim napretkom da su
delovi, sklopovi itd posle 3 ili 5 ili 7 godina toliko zastareli da ih prosto nema. A već sam rekao da
je mali broj servisera koji imaju toliko znanje da mogu onda takav aparat da poprave.
Zaključak
Sadašnjost i budućnost ipak pripadaju invertorskoj tehnologiji.
Ona je već danas dostigla potreban nivo pouzdanosti tako da se uopšte ne treba plašiti.
Prenosivost, povlačenje manje amperaže iz strujne instalacije...
Dalje, činjenica da se mogu postići zavarivanja sa malim unosom toplote, zavarivanja teško
zavarljivih metala pulsnim strujama (recimo MIG zavarivanje bakra...), zavarivanja tankih
preseka... je takođe dovoljna sama po sebi.
Napomena
Naravno kod obe tehnologije postoje i „prevare“ koje mogu neupućenog da odvrati od kupovine
jednog ili drugog.
Invertori se prave u nekim firmama ili zemljama (na zlom glasu je jedna dalekoistočna zemlja ali i
firme iz Evrope koje prepakuju i pod svojim nekad cenjenim brendom prodaju ove sa dalekog
istoka) samo da bi se prodali, a ne vrede ničemu. Njihova nepouzdanost kao i loše performanse
ipak ne mogu uticati na konačan sud, prosto jer znamo da postoje proizvođači koji prave odlične
proizvode. To što se neko vodi cenom koja je besmisleno niska, pa kupi invertorski aparat, pa
posle ne može da postigne nivo zavarivanja ili mu se često aparat kvari ili ne može da se popravi
ili nema potrošnih ili rezervnih delova, je njegova krivica a ne invertorske tehnologije.
Sa druge strane i kod trafo tehnologije postoji igra sa cenom, umesto bakarnih namotaja, koriste
se aluminijumski, preseci namotaja su manji nego što zahteva deklarisana snaga i amperaža ...
I kod j ednih i drugih se zloupotrebljava deklarisanje intermitenci i performansi, prosto jer je još
uvek to stvar „časne reči“ pa ako neko može da zaradi novac tako što danas malo ili mnogo slaže,
što da ne...
stefansav1