Da ali cemu?
Ako ga ne odneses na bazdarenje, i ako mu ne znas sve greske, onda prihvatis situaciju kako jeste. Briga, te, imas karakteristike na papiru iz pratece knjizice, ili se osmatra zadnja cifra..
Cemu uvodjenje "elementa kojem verujemo", i to u JEDNDOJ tacki spektra napona... nebitno je da li je "bacanje para"(malo li se para bacalo?

)
Ako je, npr, neki sestocifreni, pa bazdareni voltmetar, na stolu..ko koga proverava, on referencu ili referenca njega?
Sa pozicije merenja(narocito hobi ili kucnog)...prakticno nepotrebna referenca, osim ako se ne ugradjuje u neki uredjaj..regulator necega, AD konvertora, za potrebe nekih instrumentacionih pojacavaca...sto po aplikaciji "izlazi iz kuce"
Svako ko se ozbiljnije bavio merenjem, zna da se instrument moze u jednoj tacki podesiti da pokazuje dobru, "tacnu" vrednost, ali i da moze van tog fiksnog napona da gresi, ili u plus, ili u minus ili kombinovano. Prosto, "tacnost" merenja "prodje" kroz tu referentnu "tacku".
Nema prover po OPSEGU..sa vise napona, sa vise podataka o mernim greskama.
Na 10V gresi 01%, a na 2V gresi -10% a na 22V..+15%
Zavisno od vrste voltmetra, strukture, i prikazivanja, metode merenja i pokazivanja. Prakticno "varamo" AD konvertor pomeranjem reference("podesavanjem"), da bi mereni napon bio PRIKAZAN u sto pribliznijoj vrednosti..na JEDNOM naponu
Pri tome, ne trimuju se razdelnici, u najvecem broju instrumenata su "zapakovani" u modul, ne utice se na linearnost operacionih, u instrumentu, gde ih ima, a "bazdariti" ad konvertore tipa 7106 sa referencom na petoj decimali je besmisleno..kao da trimujes ciglu mikrometrom..