Ja se zaista izvinjavam ETF-ovcima, ali pomenuti profesor Matematike na tom fakultetu je JAKO slab matematičar! To se jako dobro vidi na primer iz njegove knjige o Numeričkoj Analizi koja se (barem do skora) koristila na ETF-u.
Nazvati matričnu normu realnim brojem predstavlja matematičku nepismenost! Koliko se ja sećam, matrična norma je FUNKCIJA koja matricama pridružuje realne brojeve. Slažem se da takav propust sam po sebi ne umanjuje vrenost udžbenika, ali ja do sada nisam našao niti jedan dobar matematički tekst koji je pisao neko ko je matematički nepismen. Drugim rečima, takvi po pravilu prave i suštinske greške.
Da, znam da će mnogi reći da svi ljudi greše, ali postoje vrste grešaka koje se prave ISKLJUČIVO iz neznanja. Ovakav lapsus (ako neko smatra da ovu grešku treb atko nazvati) ne možete naći niti kod jednog ozbiljnog matematičara.
Pogledajte na primer šta je napisao u napomeni o "anuliranju funkcije f i njenih izvoda u beskonačnosti" kod sumacionih formula za redove primenom Euler-MacLaurin-ove formule bez ikakve pretpostavke o funkciji f. Uzmite na primer funkciju

. Pa i da se anuliraju, kakve bi to imalo veze sa konvergencijom reda na desnoj strani jednakosti? Posmatrajte na primer funkciju 1/ln(x). Drugim rečima, Matematika kao i sve ostalo, se ne može naučiti od nekoga ko je ne zna.
Inače, po zakonu o univerzitetu, univrezitetski profesor ili asistent možete biti samo iz onih oblasti za koje je matičan onaj fakultet koji ste završili. Na primer, ne možete biti sa Mašinskim Fakultetom asistent ili profesor iz programiranja, iako se i tamo uči nekakvo programiranje. Recimo, za oblast Informatke su trenutno matični fakulteti ETF, Matematički Fakultet i FON.
Nekada je ETF bio matični fakultet za oblast Matematike zajedno sa Matematičkim. To ne bi bilo toliko loše da ETF nije proizveo seriju invalida znanja iz oblasti Matematike sa titulom doktora matematičkih nauka, kao što su Dušan V. Slavić, Dragoš Cvetković i Dobrilo Dj. Tošić, uz tek poneke svetle izuzetke kao što je Dr Milan Merkle (ostali prozvani ne zaslužuju prefiks Dr).
Pokojni Dušan V. Slavić je najčuvenije ime Numeričke Analize u istoriji ETF-a. Mnogi "matematičari" sa ETF-a obilato citiraju njegova "naučna otkrića". Čak je i on sam u članku posvećenom metodima tangente u nekom prastarom broju Računara (mislim da je u pitanju broj 13) napisao da je on otkrio metod konjugovanih pravaca 1986. godine. Inače, pomenuti metod je bio otkriven još 1950. i bio je vrlo poznat kao metod kojim se u n iteracija rešava TAČNO proizvoljan sistem od n nelinearnih jednačina sa n nepoznatih pod uslovom da su sve nelinearnosti kvadratne. Takva "neobaveštenost" nije dopustiva za nekoga ko nosi titulu doktora matematičkih nauka, uža oblast Numerička Analiza, a pogotovu nije opravdanje za nazivanje tog metoda "svojim otkrićem".
Da, znam i ja da je do mnogih otkrića dolazilo više ljudi nezavisno, ali ovde se radio o vrlo poznatoj metodi, a i ako je zaista bio toliko "neobavešten" i došao do slične ideje kako da reši neki problem, odakle mu ista ideja kako da nazove metodu? Tu već ima previše koincidencije! Njutn i Lajbnic jesu nezavisno otkrili diferencijani i integralni račun, ali su imali potpuno različitu terminologiju i potpuno različite oznake.
No, u tom članku Dušan V. Slavić tvrdi da Njutnov metod tangente ima red konvergencije 2 (što je tačno), a da metod sečice ima red konvergencije

koji je stoga veći od reda konvergencije metode tangente. Nije toliko strašno to što je taj rezltat numerički pogrešan. Tačno je da red konvergencije metode sečice iznosi

. Strašno je to što je obrnuo redosled redova konvergencije dveju najpoznatijih metoda.
Ja mogu da shvatim da neko zaboravi tačan podatak takve vrste, ili da ga zameni sa nečim drugim, ili da pokuša da ga izračuna, pa negde pogreši u računu. Recimo, ne bi bilo uopšte stašno da je naveo koren iz tri kao red konvergencije, ili nešto što je manje od dva, to jest nešto što može biti red konvergencije te metode. Najblaže rečeno, ovo je kao da je kao rezultat intergracije pozitivne funkcije na intervalu [0,1] naveo -5!
Zamislite da odete kod eksperta za kola, i da on počne da vam priča kako maksimalna brzina Pežoa 603 iznosi 250 Km/h, a da maksimalna brzina Juga 55 iznosi 320 Km/h! Šta biste vi pomislili osim da taj čovek nema predstavu o onome o čemu priča? On može da ne zna tačne tehničke podatke vozila, ali ne može da zameni redosled dva popularna modela po pitanju maksimalne brzine, ako je ta razlika značajna. Pomenuti metodi predstavljaju dva najpoznatija metoda za rešavanje nelinearnih jednačina.
A Dragoš Cvetković je postao akademik SANU iz oblasti Matematike na osnovu velikog broja "naučnih radova" od kojih mnoge mogu popularni matematički programi na Pentiumu I na 233 MHz da reše za kraće vreme od onog koje čovek može da registruje.
Ja se zaista izvinjavam, posebno Filmilu i Srkiju koji su na ovom forumu pokazali da imaju klikere za Matematiku, a završili su ETF, kao i ostalim postiocima ovog foruma koji su završili ETF. Uz svo njihovo uvažavanje, mislim da te klikere nisu stekli na fakultetu, već da su ih doneli na fakultet položivši vrlo težak prijemni ispit. Ko jednom ima klikere, uvek ima klikere.
No, ovo sam morao da napišem jer me je Srki "vukao za jezik" ne samo pričom o "Velikom" profesoru Dobrilu Dj. Tošiću, već i tezom da na tom fakultetu treba da predaju Matematiku samo oni koji su završili taj fakultet. To bi bilo prihvtljivo (zašto da matematički Fakultet nema zdravu konkurenciju) da nije pokazao nekompetentnost za pomenutu oblast.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.