Omotac prave kupe je kruzni isecak, a prave zarubljene kupe je kruzni isecak iz koga je isecen kruzni isecak... Crtez bi bio bolji al' probacu ovako to da opisem: nacrtas kruzni isecak (parce pice) pa onda sestarom opises jedan luk po njemu sa istim centrom samo manjim poluprecnikom. Taj deo koji ne sadrzi centar kruga je to sto ti treba. Inace, ovo vazi samo za pravu kupu, jer to znaci da su sve izvodnice jednake, pa je zato omotac deo kruga...
A sad racun. U pravoj zarubljenoj kupi je vazan pravougli trapez koji cine poluprecnici, visina i izvodnica. Iz podataka koje imas mozes Pitagorom da dobijes izvodnicu zarubljene kupe:

.
Da bi mogao da nacrtas kruzne isecke o kojima sam pricao, moras znati poluprecnike i ugao tih isecaka. Za poluprecnik se moze iskoristiti proporcija, i u tu svrhu oznacimo da je

izvodnica koja odgovara poluprecniku

, is slicno

Proporcija je tada (zbog slicnosti trouglova u kupama)

. Ono sto smo malopre dobili,

, je zapravo razlika

(ako je npr. s1 vece). Dakle, sve zajedno bi bilo

odakle mozes dobiti s1 a samim tim i s2.
Ostao je jos jedan korak, treba naci ugao kruznog isecka. Posto znas duzinu luka tog isecka, koja je npr. za r1:

, a formula za luk je

(ako je ugao u radijanima), pa ce biti

odakle mozes dobiti ugao.
Dakle, crtanje moze ici ovako: nacrtas veliki isecak sa poliprecnikom s1 i dobijenim uglom. Na njemu nacrtas manji, sa poluprecnikom s2. Ostaje jos da na lukovima tih isecaka nacrtas krugove sa datim poluprecnicima...