macolakg Dragoljub Aleksijevic Kragujevac
Član broj: 301424 Poruke: 3238 *.adsl.eunet.rs.
|
@bogdan.kecman
4HP = 2,984KW, racunaj 3KW.
3000W/180V=16,66A, sve to /0.7-0.8, usvojimo npr. 0,75, sto ce biti: 16,66A/0,75, sto je oko 22Amax.
Kod DC motora sa permanentnim magnetom u statoru mozemo razlikovati dve vrste:
- one koji su predisponirani za upotrebu sa jednim smerom okretanja:
Kod njih se KKD, tj struja potrosnje znacajno razlikuje za razlicite smerove okretanja, cak i do 10-20%, jer je ugao cetkica pomeren u odnosu na statorsko polje, cim se poboljsava KKD za jedan smer, a pogorsava za drugi.
Prepoznacemo ih po razlicitim strujama praznog hoda za razlicite smerove okretanja, i struja praznog hoda se moze razlikovati cak i 1:2 ili vise. Inace, struja praznog hoda je veoma mala u stacionarnom stanju, reda ampera.
- one koji su predvidjeni za oba smera okretanja:
Kod njih je ugao cetkica postavljen tako da se dobija ukupno nesto losiji KKD za oba smera, tj. KKD je kompromisna vrednost.
Mozes ga proveriti na dva nacina (ukoliko nemas elektromagnet za ispitivanje rotora, kog poseduju ljudi koji se bave premotavanjem takvih motora, i koji je vrlo efikasan i brz test stanja rotora, i mozda je jednostavnije odneti rotor kod nekog od njih):
-Motor je duzan isporuciti nominalni moment pri nominalnoj STRUJI rotora:
M[Nm]= (9550*Pmot[KW])/RPMmot, (9550*3KW)/4300rpm = 6,66Nm ili 6.66/9,81= 0,678Kgm
Ako ti je precnik vretena npr. 20mm (manji je verovatno, ovo je samo primer), onda ti je krak vretena D/2, odnosno 10mm, tj. 0,01m. Sledi 0,678Kgm/0,01=67,8Kgm momenta na kraku vretena motora.
Kada na vreteno motora namotas par krugova sajle ili kanapa koji moze izdrzati teret od 67,8Kg, motor je duzan podici taj teret pri struji od 22A, i to sa naponom dovoljnim da se na termogenom otporu motora razvije tih 22A, sto je obicno svega nekoliko V napona. Broj obrtaja u tom rezimu tezi nultom, pa eksperiment mozes slobodno izvesti podesavajuci napon pomocu nekog regulacionog transformatora sa ispravljacem iza, prateci pri tom struju motora.
Treba uzeti u obzir da se velicini kraka vretena pridodaje i polovina precnika kanapa ili sajle.
Test momenta se ne mora obaviti sa maksimalnim momentom vec, pri nekom koji tebi odgovara, jer je moment linearno srazmeran struji rotora (u ovom slucaju struji motora), ali se svakako najtacniji rezultati dobiju sa sto vecim momentom.
Jedan ceo krug podizanja bez nekog zastajkivanja je potpun dokaz da ni jedan segment rotora nije ostecen.
-Drugi test je test izolacione sposobnosti komutatora:
Kod upotrebe pogresnog materijala cetkica (sto je izuzetno cest slucaj), dodje do popunjavanja utora izmedju komutatorovih segmenata, materijalom koji je smesa sastava cetkica i bakarnih opiljaka komutatora.
Sa osiguracem od 2-3A ispred, lagano ubrzati motor do nominalnog RPM(180VDC rotora za taj motor), prateci struju pri tom da ne spalimo tako mali osigurac, ostavimo ga da radi oko 1h pri tom broju obrtaja.
Za to vreme ce se stvoriti svi termicki uslovi u motoru kakvi vladaju u normalnom radu, i ako ima sanse za preskok luka izmedju segmenata komutatora, pregorece nam osigurac u okviru tog jednog sata (takvi proboji su obicno u obliku zatvaranja luka oko celog obima komutatora, sto je kratak spoj za izvor napajanja, i sto je naj interesantnije, mogu se pojaviti tek kada motor ili komutator dostignu odredjenu temperaturu).
Ako dodje do pregorevanja osiguraca, moracemo nositi rotor na obradu komutatora (strugom), i posle toga pazljivo, ostrim predmetom, veoma pedantno ocistiti utore od ostataka bakra.
Cetkice moraju biti originalne (tvrdoce) za taj motor. Primena drugacijih vrsta cetkica ne dolazi u obzir jer ce za kratko vreme dovesti do ostecenja pogonske elektronike ili pada performansi motora.
Postoji i jos jedan slucaj (nije retka pojava): Zbog cesceg pregrevanja motora, ili pak zbog cestih mehanickih stresova (udari), dodje do degradacije jacine permanentnih magneta u statoru (sto se u potpunosti moze izmeriti u onom prvom testu momenta). U tom slucaju motoru nema "leka" ili se moramo pomiriti sa tim da taj motor mozemo koristiti sa snizenim momentom, jer obrtni moment direktno zavisi od jacine statorskog polja.
U onom prvom testu je to lako izmeriti: Ako je za nominalni moment potrebno npr. 30% vise struje, onda nam je statorsko polje degradirano za taj iznos.
Dakle, obrtni moment motora je direktno srazmeran jacini statorskog polja i struji rotora (posredno jacina rotorskog polja).
Broj obrtaja motora je obrnuto srazmeran jacini statorskog polja a direktno srazmeran naponu rotora (preciznije KEMS rotora).
Znaci, ako nam je opalo statorsko polje (slabljenje permanentnih magneta), motor ce imati VECI broj obrtaja od onog koji odgovara rotorskom naponu. I u tom slucaju vazi potpuno linearna zavisnost RPM od napona rotora (180V=4300RPM, 18V=430RPM....).
Veliki pozdrav!
P.S.
Nisam u medjuvremenu primetio da je postovao i @gigabyte91 koji je dao korisne podatke.
|