Poštovane kolege, ovo je definitivno moja tema. Par godina sam skroz u SMPS i na osnovu gomile merenja te mirisa sprženih FET-ova u ranu zoru - zaključio sam bitnu stvar: 50Hz transformatori nemaju nikakve šanse protiv ovih malih genijalnih stvarčica! I to već u poređenju sa "običnim", hard switched varijantama, a ne daj bože nekim LLC ZVS pomenutim pričama!
Izuzetna tema, sa mnogo korisnih informacija - samo napred.
Za početnike ili one koji nisu puno radili sa ovom vrstom napajanja dodaću neke bitne detalje koje sam otkrio radeći sa SMPS:
-------------------------------------------------------
-Na prvom mestu - TRAFO je srce SMPS i pri motanju mora biti pedanto i uniformno namotan, bez žurbe. Korisno je voditi računa o DOBROJ izolaciji (teflon traka se pokazala super rešenjem). Ukoliko se želi postići što manje "curenje" EMI (smetnji) može se koristiti tehnika koju je neko već pomenuo - Mota se pola navojaka primara , pa se preko njega posle izolovanja postavi izolovana bakarna traka koja se spaja na "hladni" kraj primara (half-bridge), pa sekundar, pa izolacija, pa druga polovina primara! Iole ozbiljniji transformatori , pogotovo za rad na većim učestanostima i za srednje i veće snage motaju se isključivo VF pletenicom (ili Litz-Wire) - sa više paralelnih CuL provodnika, a ukoliko se u sekundaru traže veće struje - ne bi bilo loše koristiti pomenute bakarne trake! Nije loša ideja premazati lak po svakom sloju namotaja posebno, čime ste postigli i osigurali dodatnu mehaničku čvrstoću namotaja i izbegli pojavu bilo kakvih čujnih šumova iz trafoa.
Posle motanja i testiranja, te eventualne empirijske korekcije - OBAVEZNO SMPS trafo dobro mehanički učvrstiti (ako je EI-profil, onemogućiti razdvajanje jezgra) jer ukoliko se jezgro razdvoji u radu - teško vama i vašem napajanju :).
Transformator koji je je dobro namotan, dimenzionisan te proračunat se ne greje preterano mnogo ali ukoliko napajanje poseduje prisilno hladjenje - nije na odmet staviti ga na "promaju"! :) Ukoliko motate trafo i nemate dovoljno mesta za namotaje, ili radite na vršnoj ivici snage trafoa (većina koristi one iz ATX napajanja) - UVEK je bolje spojiti dva jezgra i koristiti ih kao jedno (ukoliko se površina srednjeg stuba poveća 2 puta ,iskoristiva snaga trafoa za datu učestanost raste do 4 puta). Činjenica je da trafo postaje glomazniji i maltretiranje je praviti posebno kalemsko telo, ali se trud jako isplati jer motate manje namotaja, trafo je hladniji i ima rezervu snage!
Voditi računa da jezgra budu ista!!
Snage od preko 300W sa ATX trafoima možda jesu moguće "na silu" ali iz datasheetova za njih se vidi da su dozvoljene snage za njih do 250W MAX (mislim da staro EI-33 ima 120W a na napajanju je pisalo 250 W hehe) na oko 100 Khz kako bi temperatura i zasićenje jezgra bili u okvirima normale ! Zato je bolje sastaviti jezgro od dva ili više "kineza" i biti siguran , nego posle rizikovati celo napajanje.. Ako nečeg ima - to su onda kineska napajanja za rashod :)
------------------------------------------------------
PREKIDAČKI ELEMENTI u sklopu primara i sekundara moraju da budu što brži - kako bi gubitci bili što manji. Šotki diode u sekundaru moraju da imaju što manji pad napona i MORAJU da izdrže sve eventualne pikove kako ne bi došlo do proboja.
Ako je potrebno mnogo snage je bolje ići na varijantu H mosta nego juriti snažne (skupe) tranzistore za half-bridge!
Snubber kola (kola za "upijanje" pikova i "ringinga") moraju biti što kvalitetnije dizajnirana (posebnu pažnju treba obratiti na kondenzatore)! Ne dozvolite da zbog kodenzatora jeftinijeg za 15 din izgubite Mosfet ili IGBT koji košta mnogo više!!
Pazite se samooscilovanja! Položaj i debljina vodova je bitna! Ukoliko se samooscilovanje i pojavi, probajte prvo da na nožice tranzistora navučete feritne perlice! Postoji i fora sa protivfaznim namotajem koji se mota na pobudni transformator (ukoliko ga napajanje poseduje).Naime, u seriju sa glavnim primarom se doda kalem koji ima svega 1-3 navojka preko pobudnog trafoa i to tako da je ostvarena negativna povratna sprega. Ako napajanje "propišti" zamenite krajeve protivfaznog namotaja. To je primenjeno u ATX napajanjima za računar.
Kontrolerska kola i elektroniku često volim oklopiti ili staviti u metalnu kutijicu od starih modula iz rashodovanih TV prijemnika.
------------------------------------------------------------------------------
SIGURNOST po Vas i po delove - ja uvek na seriju sa napajanjem koje popravljam ili pravim postavljam jak potrošač na fazni provodnik (pegla ili grejač od bojlera) kako biste izbegli eventualno pregorevanje komponentni ukoliko postoji greška pri prvom puštanju u rad. Isto tako , u primaru pri testiranju uređaja valja koristiti kondenzatore (posle greca) koji su manjeg kapaciteta kako biste izbegli eksploziju ako neki MOS, IGBT ili bipolarac "zakuca" ! Ova dva pomenuta trika su mi spasla MNOGO tranzistora (ne baš uvek jeftinih)! Izbegavajte provere temperatura "na prst" jer su naponi koji se javljaju opasni po život! Izbegavajte čeprkanje po napajanju dok je isto pod naponom naročito sa obe ruke u isto vreme (mogućnost blokade mišića)!
------------------------------
Izvinjavam se kolegama na opširnosti , ali ovo je moj mali nesebični doprinos temi...
A sad malko Off-Topic, dakle ne samo da napajanje radi kao napajanje , već je PWM ušao i u HI-FI blok pojačala i to jako uspešno. Znam da audiofili tvrde da je nemoguće ali evo:
http://www.yamaha-hifi.com/pro...91&archivset=&newsset=
Veliki pozdrav