macolakg Dragoljub Aleksijevic Kragujevac
Član broj: 301424 Poruke: 3238 *.adsl.eunet.rs.
|
Posto je moja malenkost izvrsila modifikaciju pojacavaca sa pocetka teme, prosto osecam duznost da napisem nesto.
Zvrljotina od sheme je tvorevina mojih ruku jer je sklepana za oko 30 sekundi :-)).
Izvinjavam se potencijalnim korisnicima iste, jer mikikg i ja smo razmenili informacije u ekstremnoj zurbi zbog nekog mog terenskog posla.
Veoma sam opterecen nedostatkom vremena, pa sam bio prinudjen da sklepam ovakve zvrljotine.
Ni sanjao nisam da ce zvrljotina zavrsiti na forumu, inace bih je crtao bar 5 minuta :-))
Mikikg je iskusan elektronicar, pa sam mu sustinu stvari preneo u par recenica.
Takodje cu i ubuduce sve nacrtati na papiru, fotografisati i postaviti (oduzima mi manje od deset minuta, sto se u nekom od shematic programa tesko izvodi za to vreme, to radim samo kada moram da napravim dokumentaciju nekoj firmi, to me vec hlebom hrani).
Za forum ce biti malo urednije od prilozene zvrljotine...
Evo, naslo se malo vremena, pa cu biti opsirniji oko TDA7294:
Radi se o odlicnom IC koje sjajno radi za svoju cenu. Boost C sam povecao na 100uF radi prosirenja frekventnog opsega prema nizim ucestanostima. Taj C nema neogranicenu zalihu energije i kod bas niskog basa se (kada je 22uF) prilicno potprazni, sto dovede do amplitudne, i sto je najvaznije do FAZNE greske u odnosu na izvorni signal. Inace volim konkretan, cvrst i u prostoru definisan bas (licni ukus), sto ovo IC sa lakocom ostvaruje.
Preporucujem da se paralelno ovom boost C od 100uF doda folijski od 100nF MKP, sto ce biti vazno kod visokih tonova
(ovo vazi u slucaju da ne posedujete ELKO sa vrhunskim osobinama, ultra low ESR).
U praksi, ovakvi i slicni IC imaju ,kada se koriste bez spreznih kondenzatora, veoma mali THD(obicno su u ovakvim uslovima testirani za data-sh., ili sa Elko koje tesko sebi mozemo da priustimo :-).
Najveci deo nelinearnih izoblicenja potice upravo od spreznih kondenzatora, zbog remanentnog naboja,loseg ESR,ESL....
Sustina problema je u tome sto zaostala naelektrisanja stizu KASNIJE na izvode kondenzatora i superponiraju se signalu
koji trenutno tuda protice. Nego, da ne razglabam previse o tome, ukratko remanentni naboj zavisi od: velicine kapaciteta, konstrukcije, oblika, broja prikljucnih tacaka unutar kondenzatora, vrste dielektrika...... i jos puno toga...
Da skratim pricu, najbolje je izbeci ih na putanjama signala i povratne veze.
Kod pojacavaca sa zvrljotine je na putanji signala samo jedan kondenzator, i to na ulazu, gde zbog povelike impendanse on ne mora biti velikog kapaciteta, i gde se moze priustiti C bolje klase kao MKP, MKP10, FKP1(ovaj je apsolutno najbolji ali i papreno skup, reda 10 eura). Na ovaj nacin je izbegnuta DC sprega, koja moze biti veoma opasna ako ne znamo detalje o napravi iz koje dolazi signal, i (ili) ako nemamo veoma pouzdanu DC zastitu na pojacavacu. Takodje njim se odredjuje donja granicna ucestanost (koja je, po secanju, u ovom slucaju oko 5 Hz -3dB). Tako niska donja granicna ucestanost obecava tacan FAZNI stav u slusnom opsegu (>20Hz). Fazna greska u donjem opsegu se odlikuje komleksnim promenama u odnosu na dolazni signal, i sve je drugo samo nije verno prenet. Cuje se kao bas koga u zargonu zovu "mlitav bas", dolazi niotkuda, menja polozaj u prostoru, itd... Iskusni graditelji zvucnih kutija odlicno znaju koliko truda je potrebno (za pravljenje raznih tunela i komora) da bi se ispravila FAZNA greska niskotonaca. Pa, ako se oni vec puno muce oko toga sto im mi ne bismo malo pomogli :-). Za dobar audio sistem je neophodno da sve, od pocetka do kraja, bude sto je moguce bolje.
Za neverne Tome, koji sumnjaju u remanentni naboj, je dovoljan jednostavan eksperiment: napunite neki Elko na par desetina V, ispraznite ga tvrdim kratkim spojem u trajanju od par sekundi (da eliminisemo uticaj serijske otpornosti), izmerite POSLE PAR MINUTA napon na njegovim krajevima! Iznenadice vas rezultat. Videcete da je to prilicno znacajan napon u odnosu na onaj kojim je bio pocetno napunjen doticni C ! Ako pocnete da merite odmah posle uklonjenog kratkog spoja, primeticete da napon na C RASTE ! Necu se upustati u objasnjavanje mehanizama remanentnog naboja (preobimno je za ovu temu). Ko zeli pronaci ce literaturu o tome.
Posto nasi pojacavaci snage imaju pojacanje reda A>20, onda ce i remanentni naboj biti pojacan toliko puta.
Sledeca stvar od kljucnog znacaja je dobar decoupling napajanja: nece vam pomoci ni stotine hiljada uF ako nemate, tesno do nozica IC-a 100nF, pa sto je moguce blize 100uF, pa 1000uF. Posle toga vec mozete i racunati na "dejstvo" onih stotina hiljada uF koje imate u "udaljenijem komsiluku" :-).
I na kraju, od vitalnog znacaja za dobar rad je KONTROLISANJE PUTANJA VECIH STRUJA u pojacavacu!!!
Struje punjenja Elko (relacija graetz-elko), struje zvucnika, struje decouplinga, se ni na koji nacin ne trebaju preslikavati u ulazni signal ili putanju povratne veze !!! To nije jednostavno postici. Jedno od resenja koje pomaze je pravljenje pravog zvezdista za neutralnu tacku. Kod nizih ucestanosti opasnost predstavljaju struje punjenja Elko koje su 6-7 puta vece od struje potrosnje (pogotovo kod torusnog transformatora koji je "tvrd" izvor),jer diode u graetzu provode jedva 1/6 polutalasa, a za to vreme moraju da nadoknade sve ono sto ste potrosili za ceo polutalas (primeticete da se neobicno jako zagrevaju oni lepi cetvrtasti graetz-ovi, deklarisani za 25A ili vise, a vi trosite "bednih" 2-3A :-) ), a kod visih ucestanosti nas ceka bezbroj zamki poput proximity efekta, skin efekta, transformatorskih efekata susednih vodova, kapacitativnih prenosa, induktivnosti vodova,efekata nelinearnosti magnecenja gvozdenih elemenata u blizini visokostrujnih vodova (npr. mesto gde prikljuci za zvucnik izlaze kroz kutiju van),fukoovih struja, itd., itd.... Sto je niza impendansa zvucnika i veca snaga ovi efekti se nezgodnije manifestuju.
Znam o cemu govorim jer cesto radim sa vise desetina KW na znatno vecim ucestanostima od audio opsega. Tu su svi ti efekti veoma vidljivi. Kod audio opsega se teze zapazaju, ali postoje i uticu na rad sklopa. Stvar nacrtana na shemi i dobro napravljena u praksi, prostorno potpuno drugacije izgledaju.
Opet za neverne Tome eksperiment: pretpostavimo da vam od graetza ide poprilicno debela zica, duzine 5cm do + pola glavnog Elko. Reklo bi se da joj mozemo zanemariti otpornost :-). Simulirajte npr. polovinu moguce potrosnje pojacavaca, nekakvim sijalicama ili otpornicima vece snage, pa na krajeve te "zanemarljive" zice prikljucite najobicnije slusalice (kroz bipolarni Elko reda nekoliko stotina uF, da ih ne biste sprzili) ! Cucete koliko je parce zice od 5cm 2,5mm^2 "zanemarljivo", a sta mislite tek o stampanoj vezi debeloj 0,025mm * 5mm ?
Zakljucak svega ovoga:
TDA7293(94) su izvrsni IC pojacavaci sa sjajnom kontrolom niskih tonova, jos bolje rade u mostnom spoju, pogotovo kada ih je vise (master-slave veza).
Sto ste blizi metodi konstruisanja HF pojacavaca velike snage, to ce vam naprava bolje svirati !!!
Jedan moj prijatelj, koji je vrhunski majstor svog zanata, nekom prilikom rece: "Ne dobija se vrhunski rezultat jednom krupnom intervencijom, vec sa mnogo perfektno odradjenih sitnica".
Potpuno je u pravu.
Pozdrav svima
|