Kada sam napisao da se u ovoj temi bavimo analizom „gama faktora“, onda sam razmišljao o njegovom algebarskom zapisu – formuli:
Šta je to? Kakvo je njegovo fizičko, geometrijsko i logičko značenje? Koja su svojstva tog algebarskog iskaza? Od čega zavisi taj izraz? Koji je smisao njegove recipročne vrijednosti:
Tim „faktorom“ se nešto koriguje, mijenja, transformiše. Koji je konkretan smisao tih transformacija u fizici, geometriji i algebri?
Za ovaj izraz
često se koristi naziv „Lorencov faktor“ i često zapisuje u ovom obliku:
Ovaj algebarski zapis v/c naziva se „beta faktor“. Šta on predstavlja u fizici, geometriji i algebri?
U talasnim i oscilatornim kretanjima upotrebljava se njegova recipročna vrijednost: n = c/v.
Kako je geometrija samo posrednik između fizičke stvarnosti i njenog algebarskog tretiranja da li je ispravno geometrijske i algebarske zakonitosti preslikavati na fizičku stvarnost, i koja i gdje su nam ograničenja za taj postipak?
Često se koristi fraza „svi prirodni zakoni“, a mi neznamo ( ne poznajemo) „sve prirodne zakone“, te je potrebno izbaciti iz te fraze riječ „svi“. Neki su to već učinili promjenom te fraze u iskaz: „svi mehanički zakoni“, ali ni taj govorni iskaz ne bi trebali olako koristiti, već ga zamijeniti nekim drugim iskazom-frazom (naprimjer: „svi poznati mehanički zakoni“). Međutim, ni svi „poznati mehanički zakoni“ nisu jednako-valjani u cijelom domenu algebarskog zapisa geometrijskog opisa fzičkih zbivanja, tako da izrazi „svi prirodni zakoni“, ili „svi (poznati) mehanički zakoni“ nisu valjani u analizi, niti u zaključcima po rezultatima analize algebarskih, geometrijskih i fizičkih transformacija koje vršimo uz pomoć „beta faktora“, „Lorencovog faktor“, „gama faktora“.
Konkretno, Ajnštajnov izraz – „svi prirodni zakoni“ – nije korektan ni u jednom kontekstu, i treba ga odbaciti!
Za „Lorentzovu koordinatu“
M. Martinis koristi izraz:
, a I. Supek koristi izraz:
.
Zašto, umjesto sva ta tri različita algebarska izraza ne koristiti jednostavniji, logičniji i razumljiviji algebarski izraz:
, pa to po potrebi pomnožiti sa c ili v?!
Nedeljko S. je jedinom porukom u ovoj temi pokazao interes za mene, ali mene ne interesuje njegovo mišljenje (i razgovor) o meni, ali jesam zainteresovan za njegovo mišljenje o navedenim faktorima, njihovoj analizi, svojstvima, značenjima i primjeni. Na matematici bio sam otvorio i konkretnu temu (baš radi razgovora i analize), ali kada mi je prvo ustvrdio da Lorentzove veličine nisu međuzavisne, odustao sam od pokušaja (jer sam iskusio da sa njim nije moguć korektan razgovor).
Tvrdim da su Lorentzove veličine, za svako konkretno ct i vt, međuzavisne i da je korektna sljedeća jednakost:
Na osnovu te jednakosti možemo analizirati konkretan smisao „transformacija koordinata“ za sve moguće brzine 0 < v < c , datog konkretnog odnosa n = c/v, n > 1, pa i za brzine odnosa n = 5/3 = 5m/s : 3m/s i tako sagledati svu logiku tih transformacija i za brzine teže dostupnim neposrednom eksperimentalnom posmatranju.
@ZZZZ, u tvom konkretnom primjeru, za n = 5/3, ne treba se „dizati u vazduh“ (zbog podsvjesnih uticaja različitih faktora na razmišljanja), već trebamo ostati „čvrsto na Zemlji“, u inercijalnim kretanjima dva voza po paralelnim pravcima, ili u paralelnim kretanjima dva točka na tračnicama ( a razmak između njih, i brzine jednolikih pravolinijskih kretanja, možemo slobodno birati po želji). Zgodno je to i prikladno koristiti i za "atelago"-v opis (relativno kretanje po pravcu okomitom na tračnice), a i zbog različitih „aksioma o paralelnim pravcima“ i njihovom tretiranju.
Naravno, sva ta razmatranja, analiza i razgovor ima konkretan cilj:
Temeljitije sagledati postavke STR o prostoru i vremenu (ne upuštajući se u druge sadržaje STR, zbog izbjegavanja preopširnosti). Izraze: „posmatrači“, „uštimavanje satova“, „dilatacija vremena“, „kontrakcija dužina“ - koristiti samo kada je to nužno potrebno (jer, svega toga nema u konkretnom fizičkom, geometriskom i algebarskom posmatranju).
[Ovu poruku je menjao Sprečo dana 20.12.2011. u 10:22 GMT+1]
Analiza gama faktora
i kraj posmatranja:
, PB = vt' , PN4= ct' , PN3 = l0 Koliko je BN4 Ja izjavljujem da je : 
, a ti?!
, 
, PB = vt', PN4 = ct' , BN4 = l0
. Ako je SN' = l0, koliko je dugačko S'N', kojom brzinom ćeš ga iskazati, i za koje vrijeme? 
, SN' = ct', SS' = vt' , S'N' = ? Za ovaj momenat nam A. Ajnštajn (govornim iskazom, nikakvim eksperimentalnim rezultatom) potura čavče pod golupče, podmeće nam mogućnost kao stvarnost! 
