Zvucnici - Sve o njima.Teorija i parametri

Zamisao mi je da u ovom postu,na jednom mestu objedinimo neke stvari,cinjenice,skracenice i sve ostalo sto se tice samih zvucnika tj. drivera. Znaci objasnjenja, skracenice, mozda po koja formula...da razbijemo koju zabludu i slicno ..Pre nego sto pocnem,znam da ima tone ovoga na engleskom jeziku,ali na nasem,sam se jako malo susretao po internetu,dosta nedorecenog i sl.
Verujem da ce biti korisno novim clanovima,a mozda i starim ako su nesto propustili ili imaju neku nedoumicu.
Pa ajde da pocnemo

Da ne krenemo sad od kulina bana, o nastanku zvucnika i sta je u stvari zvucnik, posto verujem da to nikog od vas ne zanima krenucemo od osnovnih parametara koji se pri kupovini serviraju, na sta obratiti paznju pri odabiru i sta u stvari sta znaci.

Prvo sto se primecuje su generalne specifikacije koje ne trebaju neka detaljnja objasnjenja, tipa velicina zvucnika,materijal korpe, membrane, precnik zavojnice, impedansa i slicno.
Zatim

Ocekujete verovatno da cu kao sledece napisati snaga.. Naprotiv,posto je to veoma obimna oblast,gledacu da se u ovom postu ne doticem nje, ona ce se naci u posebnom tekstu.

ZA POCETAK TS parametri.

TS parametri - nazvani po A. Neville Thiele i Richard H. Small-a. Oni su te parametre skupili na jednu gomilu,i pokazali (uz jos nekoliko novih) kako se oni mogu dobiti iz impedanse zvucnika i sta se sve moze sa njima.
Najveci znacaj TS parametara je u tome sto pomocu njih kada se odrede,mogu vrlo tacno izracunati frekventni odziv i osetljivost drivera u nekoj zvucnickoj kutiji,bez da istu bez potrebe ako ne valja, gradimo.

Sve osobine mehanickih elemenata zvucnika,mogu se jednostavno opisati sa TRI TS parametra, i to, fs,Vas, i Qts. Pa da krenemo redom.

fs - predstavlja rezonantnu frekvenciju neugradjenog zvucnika (znaci free air)
fs je frekvencija koja odgovara maksimalnoj vrednosti impedanse i faznom uglu od nula stepeni u faznoj karakteristici zvucnika. (ako vas je ovo zbunilo,bice vam jasnije valjda kad sve procitate )
Rezonantnu frekvenciju fs odredjuje pokretna masa zvucnika (Mms) i elasticnosti samog vesanja (Cms).

Mms, pokretna masa zvucnika,predstavlja masu celog pokretnog sistema samog drivera. Znaci membrana,zavojnica, njen nosac, ALI i masu vazduha koja se nalazi sa obe strane membrane.
Negde mozete naci i Mmd parametar, to je fakticki Mms,ali bez mase vazduha (teorijski kao kad bi driver bio u vakuumu,mada i to nije prava definicija) Posto to nije toliko bitno,idemo dalje.

Rezonantni vrh(i njegov otrpor Rmax) se MOZE menjati u zavisnosti u kakvu kutiju ugradimo sam zvucnik. To se konkretno odnosi na vrednost impedanse,frekvenciju i sirinu samog vrha (naravno pri radu drivera)
Evo slike pa da pratite o cemu se prica





Re predstavlja jednosmerni otpor zavojnice,a Res je reflektovani otpor mehanicko-akustickog sistema u omima.Stoga pri rezonantnoj frekvenciji (fs) otpor rezonantnog vrha (Rmax) dobijamo iz sledece formule i on je skoro jednak Zmax-u.

Rmax=Re+Res gde je Res=(Bl)2/Rms
(a Rms opet = BL2/Res).

E gore sam napomenuo da je Zmax priblizno odnosno jednak Rmax. Bice jednostavnije ako pogledamo i ovu formulu za otpornost

Zmax=Rmax+jX=Rmax

Posto sam gore napisao vec,da fs odgovara maksimalnoj vrednosti impedanse drivera,i obrnuto, pri uglu od 0 stepeni,gde se reaktivne komponente ponistavaju,onda je jX nula. tako da dobijamo Zmax=Rmax
Ovo je cisto teorijski,da se samo stekne uvid u neke pojmove, i prave vrednosti su malo komplikovanije i drugacije,pogotovo tokom rada zvucnika. Pa da ne komplikujem, jer cu se i sam izgubiti (ako vec i nisam) idemo dalje.


Posmatranje impedanse po podrucjima.

Na samom pocetku grafikona nalazi se vrednost Re, i ona odgovara jednosmernom otporu zavojnice (ono kad merite ohmmetrom zvucnik). Znaci da se Re nalazi na 0 odnosno 1hz.
Ispod rezonantne frekvencije (fs) zvucnik se ponasa kao kapacitivno opterecenje i to je podrucje rada. Iznad te frek.zvucnikom upravlja masa,i on se onda ponasa kao induktivno opterecenje.Efekat inercije raste,a impedansa elasticnosti vesanja se smanjuje.
Dalje, daljim porastom frekvencije (iznad rezonantne) se nalazi minimum modul otpornosti pri kom dominira Re. (Zmin)

Do minimalne vrednosti impedanse,dolazi zbog serijske rezonance (drugog prolaza kroz nulu u faznoj karakteristici, vidi sliku) pri kojoj se ponistavaju reflektovane komponente i vrednost te otpornosti, obicno odgovara minimalnoj otpornosti u radu tacnije nazivnoj otpornosti zvucnika.

To je sto se tice otpornosti kroz grafikon.


Dalje,od parametara imamo

Qes

On predstavlja elekrticni faktor dobrote zvucnika u rezonantnoj frekvenciji fs. Elektricno prigusenje. Veci magnet,samim tim i jaci BL ustanovljavaju vece prigusenje. Isto tako, veci Re smanjuje struju kroz zavojnicu i povecava Qes (smanjuje prigusenje)dok veci presek zice smanjuje Re,i samim tim i Qes (povecava prigusenje)
Zasto je to bitno,za zvucnik i za nas?

Uzmite zvucnik, izvan kutije, koji nije nigde spojen. Membranu mozete veoma lako gurnuti rukom ka unutra.. Sad uzmite parce zice, i kratko spojite terminale na zvucniku. Treba da osetite puno veci otpor. (kod nekih zvucnika nemoguce je tapkati po membrani,a da se ona pomera )
Znaci, mali Qes oznacava vece zahteve za pojacalom (snaznijim) zbog potrebe jace negativne vrsne struje koja bi kontrolisala zavojnicu.
Idealno bi bilo kad bi imali za takav zvucnik pojacalo sa jako malim otporom,koji bi pri prestanku pobudne sile glumio fakticki kratak spoj na terminalu zvucnika.
Qes se obicno racuna iz sledece formule.

Qes=Qms/(ro-1)


Qms

Qms je isto faktor dobrote, ali ovoga puta,za razliku od Qes koji je elektricni, Qms predstavlja mehanicki. Direktno zavisi o pokretnoj masi Mms, elasticnosti vesanja Cms i mehanickom otporu vesanja Rms. Sto je Qms veci, to je Rms manji i obrnuto.
Qms se odredjuje iz otpornosti zvucnika jednom lepom formulom (malo duzom) i mislim da nema potrebe da sad pisem (iako sam u grafikonu oznacio neke vrednosti za dobijanje Qms-a).
Ako bas nekog zanima, napisacu naknadno. Ne bih bas da se zadrzavam i da ulazim u sitna crevca za svaki parametar.


Qts

Predstavlja ukupan faktor dobrote zvucnika, i paralelna je kombinacija gore navedena dva faktora Qes i Qms-a.
On oznacava nekoliko stvari,npr. zapreminu kutije. Sto je Qts veci,potrebna je veca zapremina. Isto tako nam govori, i za kakvu kutiju pase taj zvucnik, kompresionu ili refleksnu.
Negde mozete procitati da do 0.4 Qts pase refleksna,a preko toga kompresiona,u principu i jeste tako, ali to ne treba uzimati zdravo za gotovo u nekim situacijama.

Sledece jako bitno, kod profesionalnih drivera je magnet.
Jacina magneta se oznacava magnetskom indukcijom B, ali kako je veoma tesko izracunati je pri samom driveru jer ga moramo rastavljati, onda je nadjen nacin da se oznacava mnozenjem magnetne indukcije i duzine zavojnice u magnetnom polju Bxl (Bl).
Veliki Bl faktor, oznacava jak magnet, jak zvucnik, koji pomera membranu "momacki" i ume da je kontrolise. Da li je neko spomenuo da za dobar kick treba imati veliki Bl?


Sledeca bitna stavka je efikasnost zvucnika. Oznacava se sa no u % .
Oznacava koliko zvucnik "proizvede" akusticke snage iz ulazne. Ta snaga nema veze sa onom snagom koja se ispisuje kao snaga zvucnika (mojih 100w je jace od tvojih 50 i sl. )
Zvucnik 100w sa no od recimo 3%, pretvori u zvuk samo 3w.
Ono od cega u najvecoj meri zavisi efikasnost nekog drajvera, je fs, koji pomaze, ili odmaze efikasnosti. Povecanjem fs (rezonantne freq) za 2 puta, efikasnost se povecava za 4.
proizvodjaci obicno napisu koliko im je driver efikasan, ali se moze i izracunati iz sledece formule

no = (4Pi x fs3 x Vas / C3 x Qes ) x 100%
Visokotonci zbog svoje velike rezonante frekvencije, imaju dakle mnogo vecu efikasnost od recimo woofera.


Sledeca stavka, u neku ruku povezana sa efikasnoscu, je

Osetljivos zvucnika. Spl(sound pressure level)

Osetljivost je direktno povezana sa efikasnoscu drivera, faktorom dobrote, jacinom magneta i slicno.
Definisana je koliko dB zvucnik proizvede sa 1w ulazne snage, mereno na 1m u osi, od samog drivera.
Ili naponom od 2.83V @ 8ohma (sto mu isto dodje 1w 2.83x2.83/8 ). sve to pri odredjenoj frekvenciji. Proizvodjaci obicno kao tu frekvenciju uzimaju 1khz.

Naravno, sto je veci SPL, to je bolje. Imamo zvucnik od 100w i 98db osetljivosti, i drugi zvucnik od isto 100w ali 101db osetljivosti, recimo iste efikasnosti, ovaj od 101db ce nase uho registrovati kao duplo jaci ( +3db) glasnije. Sa 50w bi bio iste glasnoce kao onaj prvi sa 100w.

Kod LF drivera, ako ih koristimo za woofere,binove i slicno, bitnije je da gledamo grafikon freq.karateristike, i osetljivost u podrucju do koje ce taj zvucnik raditi, nego se samo bazirati na navedenu od 1khz, kad vec on nece raditi u tom podrucju. (osetljivost moze da varira, neki su iste osetljivosti na 1khz,iste snage, ali razlicite na 80,100 ili 120hz)


Xmax

Xmax predstavlja podrucje u kome se zavojnica nalazi u prorezu magneta (magnetnom polju). Odredjuje se visinom zavojnice i magnetskim prorezom i to:
Xmax=(Hvc-Hg)/2 u milimetrima.
Gde je
Hvc - visina zavojnice
Hg - dubina magnetnog proreza u kome je zavojnica.

Zasto je bitan Xmax?
Dok god je zavojnica u magnetnom polju,zvucnik radi kako je i predvidjen.Ako zbog nekog razloga,previse snage, peaka,isl. zavojnica nadje van tog podrucija,prestaje linearnost el.mehanickog sistema, i pojacalo gubi kontrolu nad membranom. Tada zvucnikom upravlja akusticko mehanicka rezonanta,zavojnica se vise greje itd itd..Dobri zvucnici su vecinom projektovani da u tom podrucju mogu raditi neko vreme,kratko,bez prevelikih izoblicenja.

Mnogi brkaju Xmax sa maksimalnim hodom membrane,koji je dosta veci od samog Xmaxa.


Za pocetak mislim da je dovoljno. Nisam se dotakao gro stvari,tipa Vas,Cms,Mms,Le.... nekih mozda i presudnijih za sam dizajn kutije. To u nekom drugom postu.Ovo sam sad,skupio snage,dok sam bolestan, da prikupim,odaberem,napisem i zavrsim zapoceto od pre mesec dana, i podelim sa forumasima, nekom ce biti od koristi predpostavljam.
I naravno snaga W, u nekom od postova..kad malo dodjem sebi.

---

Kralju! Cim dodjem do racunara ovo gore cu "copy-paste" ! (kad budes mislio da treba i valja,moze i po neka o elektro-statickim zvucnicima) Pratim temu OBAVEZNO!

---

Konacno jedna ovakva tema! Ovde se toliko malo prica o teoriji ko da je ne daj boze zabranjeno.

Bravo Euronymous!

---

Da prvo prvilno razvrstamo neke stvari ako idemo redom sveda prestavima:
Prema načinu pretvaranja električne energije u zvuk postoji nekoliko vrsta suvremenijih zvučnika:
Dinamički zvučnik
Elektrostatski zvučnik
Piezoelektrični zvučnik

Najčešće u upotrebi susrećemo dinamički zvučnik koji koristi energiju magnetskog polja. Znatno kvalitetniji i skuplji su elektrostatski zvučnici koji koriste energiju električnog polja. U komercijalnoj upotrebi nalazimo i piezoelektričke zvučnike koji koriste efekt mehaničkog titranja pojedinih kristala pod utjecajem električnog napona.

Dinamički zvučnik

Kada kroz zavojnicu poteče struja, stvara se magnetsko polje, koje zajedno sa zavojnicom, u skladu s promjenom smjera struje, mijenja svoj polaritet, odnosno orijentaciju. Zavojnica je smještena u polje permanentnog (trajnog) magneta. Polja trajnog magneta i zavojnice međusobno djeluju jedno na drugo, kao i svaka druga dva magneta. Kako je trajni magnet stacionaran, a zavojnica pokretljiva, mijenjanje polarizacije zavojnice i polja s promjenom struje rezultira titranjem zavojnice (polje gura ili privlači zavojnicu, ovisno o trenutku). Zavojnica potiskuje membranu, što proizvodi zvuk jer se širi zvučni val. Frekvencija zvučnog vala, odnosno dobivenog zvuka podudara se sa frekvencijom titranja zavojnice. Dinamički zvučnik susrećemo danas najčešće u upotrebi. Jednostavnost, pouzdanost i zadovoljavajuća kvaliteta reprodukcije uz prihvatljive troškove izrade uzrokom se njegove široke rasprostranjenosti.

Način rada i dijelovi


Dinamički zvučnik koristi međudjelovanje magnetskog polja permanentnog magneta i magnetskog polja zavojnice proticane pobudnom strujom. Premda se zvučnik pobuđuje iz naponskog izvora, valja uočiti da silu koja pokreće membranu stvara električna struja. Najvažniji dijelovi su (slika desno): permanentni magnet, meko željezo permanentnog magneta, titrajna zavojnica s nosačem (voice coil), membrana (cone) s kalotom (dustcap), ovjes (surround), centrator (spider) i košara (basket).

Permanentni magnet, polni nastavci od mekog željeza i zračni raspor čine zajedno magnetski krug. Permanentni magnet se izrađuje iz magnetski tvrdih materijala kao što su Alnico, razne feritne strukture i sl.

Titrajna zavojnica je namotana na tijelu od čvrstog papira, duraluminija ili posebnih poliesterskih smola. Ostvarena točnost oblika tijela nosača mora biti vrlo velika. Zavojnica se namata bakrenom ili aluminijskom žicom, obično okruglog, a rjeđe pravokutnog presjeka. Duljina same titrajne zavojnice mora biti ili veća ili manja od duljine zračnog raspora. Razlika u duljini određuje se prema proračunatom hodu membrane na rezonantnoj frekvenciji mehaničkog titrajnog sustava uz maksimalnu pobudu.

Membrana dinamičkog zvučnika je zalijepljena užim dijelom na tijelo nosača titrajne zavojnice te se, posljedično, titranje nosača titrajne zavojnice prenosi neposredno na membranu. Traži se da, s jedne strane, membrana bude teška i čvrsta kako bi udovoljila zahtjevima za reprodukciju u niskotonskom području (niska rezonantna frekvencija mehaničkog titrajnog sustava, velike amplitude), a s druge strane da bude čvrsta i što lakša kako bi ispunila zahtjeve za reprodukcijom u visokotonskom području (vjerni slijed i najbržih promjena pobudnog napona). Membrana ima najčešće oblik krnjeg stošca ili trube s eksponencijalnim razvojem. Izrađuje se od smjese materijala kao što su papir, tkanine, staklena vlakna, smole i td.

Ovjes membrane i centrator određuju gibanje titrajne zavojnice i same membrane po osi zvučnika. Ovjes se izrađuje kao dio same membrane ili u obliku prstena od gume ili tkanine valovita presjeka koji se naknadno lijepe na košaru i membranu zvučnika. Centrator se izrađuje od tkanina valovita presjeka impregniranih termootpornim smolama. Košara zvučnika sjedinjuje sve dijelove zvučnika u jednu cjelinu. Izrađuje se lijevanjem ili prešanjem, a pruža čvrst oslonac za ovjes, centrator i magnetski sustav.

Mehanički sustav zvučnika

Mehanički sustav zvučnika je prigušeni titrajni sustav s jednim stupnjem slobode (uz pretpostavku idealno krute membrane) koji čine: ukupna masa (masa membrane zajedno s masom titrajne zavojnice i nosača), elastičnost ovjesa i centratora te mehanički otpor trenja materijala na pregibnim mjestima.

Uz sinusoidalnu pobudu brzina gibanja membrane u području kružne frekvencije razmjerna je pobudnoj sili i obrnuto razmjerna mehaničkoj impedanciji mehaničkog titrajnog sustava. Na rezonantnoj frekvenciji brzina gibanja membrane bit će određena veličinom otpora trenja, na frekvenciji nižoj od rezonantne elastičnošću ovjesa i centratora, a na frekvenciji višoj od rezonantne ukupnom masom titrajnog sustava.

Akustički sustav zvučnika

Titranje membrane prenosi se na čestice zraka – sredstva kroz koje se širi zvuk. Zrak pri tome predstavlja za membranu akustičko opterećenje. Realni dio tog opterećenja je mehaničko trenje čestica i istovjetan je s akustičkim otporom zračenja, dok je imaginarni dio posljedica inercije mase zrake ispred membrane.

Otpor zračenja postiže najveću vrijednost u točki gdje je polumjer membrane r približno jednak 1/3 valne duljine. Smanjenjem frekvencije otpor zračenja pada s kvadratom kružne frekvencije. Međutim, kako je s druge strane isijana snaga proporcionalna s kvadratom brzine gibanja membrane, postavljanjem rezonantne frekvencije mehaničkog titrajnog sustava na donji kraj prijenosnog opsega nadoknađujemo pad otpora isijavanja porastom brzine gibanja membrane. Zvučnik će prema tome imati približno linearnu amplitudnu karakteristiku u području između rezonantne frekvencije i točke maksimuma otpora isijavanja, pad od 6 dB/oktavi iznad točke maksimuma otpora isijavanja te pad od 12 dB/oktavi ispod rezonantne frekvencije.

Električni sustav zvučnika

Električna impedancija zvučnika je kompleksna veličina koja opterećuje pojačalo gdje je jedan dio te impedancije svakako impedancija same električne titrajne zavojnice. Međutim, električne, mehaničke i akustičke veličine zvučnika čine jednu cjelinu te postoji i utjecaj mehaničkih te znatno manje i akustičkih veličina na ukupnu impedanciju zvučnika. Spomenimo samo da inducirana protuelektromotorna sila u zavojnici neposredno ovisi o brzini titrajne zavojnice, te posljedično uz električnu možemo govoriti i elektrodinamičkoj impedanciji koja je upravo razmjerna jakosti magnetske indukcije u zračnom rasporu, a obrnuto razmjerna veličini mehaničke impedancije na određenoj kružnoj frekvenciji. Elektrodinamička impedancija zvučnika najviše je izražena u okolini i na samoj rezonantnoj frekvenciji mehaničkog titrajnog sustava te u tom području može i višestruko premašiti iznos električne impedancije zavojnice.

Amplitudna karakteristika dinamičkog zvučnika

Amplitudna karakteristika zvučnika pokazuje ovisnost zvučnog tlaka ili isijane snage kao funkciju frekvencije pobudnog napona. Već je ustanovljeno da je ona uglavnom linearna između rezonantne frekvencije zvučnika i točke maksimuma otpora isijavanja uz odgovarajući pad ispred i iza tog frekvencijskog područja. Razmatranje vrijedi uz pretpostavku idealno krute stapne membrane ugrađene u plohu beskonačno velikih dimenzija. Membrana zvučnika u stvarnosti nije idealno kruta, a ploha konačnih dimenzija više ne odjeljuje u potpunosti zračenje prednjeg i stražnjeg dijela (zračenja su u protufazi). Za frekvencije koje se nalaze iznad maksimuma otpora zračenja membrana se ne može smatrati idealno krutim stapom te pojedini dijelovi membrane počinju titrati s različitim fazama. Amplitudna i fazna karakteristika postaju u tom području vrlo nepravilne, a zvučnik se za manje valne duljine (više frekvencije) više ne može smatrati točkastim izvorom te dolazi do usmjeravanja zračenja po osi zvučnika. Nadalje, za frekvencije iznad kojih 1 kHz valja računati i na utjecaj induktivnog otpora titrajne zavojnice zvučnika te je konačni pad amplutudne karakteristike u tom području 12 dB/oktavi. Prema nižim frekvencijama prilike su također nepovoljnije. Ovisno o dimenzijama plohe na koju je ugrađen zvučnik, dolazi do tzv. «akustičkog kratkog spoja» uz dodatni pad od 6 dB/oktavi prema nižim frekvencijama.

Dinamički zvučnik u zvučničkoj kutiji
Zvučnička kutija

Potreba za odvajanjem prednjeg i stražnjeg dijela zračenja uvjetuje ugradnju zvučnika na plohu što većih dimenzija, što je u stvarnosti praktički nemoguće izvesti. Zvučnik se zato zatvara u zvučničku kutiju i time je zračenje prednjeg i stražnjeg dijela potpuno odvojeno. Stražnji dio zračenja se apsorbira u samoj kutiji, a rezonantna frekvencija zatvorenog zvučnika se povisi jer zatvoreni zrak svojom krutošću smanjuje elastičnost ovjesa zvučnika. Zbog toga se frekvencijsko područje zvučnika ugrađenog u zvučničku kutiju sužava prema nižim frekvencijama. Zvučniku koji je ugrađen u zvučničku kutiju prijenosni opseg u niskotonskom području može se u izvjesnoj mjeri proširiti na donjem rubu prijenosnog frekvencijskog opsega i to ugradnjom zvučnika u tzv. «bas-refleks» zvučničku kutiju.

Bas-refleksna zvučnička kutija ima na prednjoj strani otvor sa svojstvima akustičke induktivnosti (inercija mase zraka koji titra u otvoru, odn. cijevi). Akustička induktivnost čini rezonantni krug sa akustičkom kapacitivnosti elastičnosti zraka zatvorenog u kutiji te ugađanjem rezonantne frekvencije akustičkog rezonatora na rezonantnu frekvenciju zvučnika proširujemo upotrebivo frekvencijsko područje zvučnika uz iskorištenje stražnjeg dijela zračenja na najnižim frekvencijama u okolini rezonatne frekvencije zvučnika. Osim bas-refleksnih zvučničkih kutija postoje i druge izvedbe zvučničkih kutija koje svojim oblikom i građom prilagođavaju fizikalna svojstva titranja zraka (akustičku impedanciju zraka) karakterističnim svojstvima zvučnika (eksponencijalne zvučničke kutije) ili se zračenje stražnje strane zvučnika zakreće u fazi te na pogodan način potpomaže zračenju prednje strane membrane zvučnika.

Prijenosne karakteristike dinamičkog zvučnika
Pri ispitivanju i opisivanju svojstva dinamičkog zvučnika služimo se različitim mjernim metodama i načinima njihova prikazivanja. Prijenosne karakteristike zvučnika ispituju se u najčešće mjerenjem amplitudnih i tranzijentnih karkteristika, mjerenjem različitih vrsta nelinearnih izobličenja te mjerenjem efikasnosti i usmjerne karakteristike. Zbog niza međusobno isključivih konstrukcijskih zahtjeva, izrazito je teško konstruirati zvučnik koji će na zadovoljavajući način prenijeti cijeli čujni frekvencijski opseg (rezonantna frekvencija, promjer zvučnika, usmjerna karakteristika, otpor isijavanja,....), naročito tamo gdje se traži veća izlazna snaga, odn. opteretivost zvučnika. Sve ti zahtjevi mogu biti daleko lakše ispunjeni ukoliko se frekvencijsko područje dijeli na dva, tri ili znatno rjeđe četiri dijela gdje svaki zvučnik reproducira samo jedno, uže frekvencijsko područje. Kako u takvim sustavima pojedini zvučnik umjesto skoro 10 oktava (širokopojasni zvučnik) mora reproducirati znatno uže frekvencijsko područje, daleko ga je lakše optimalno konstruirati za područje za koje je namijenjen. U takvim, višestaznim zvučničkim sustavima, posebno izvedenim električkim filtrima se iz reprodukcijskog opsega u većoj ili manjoj mjeri uklanjaju oni dijelovi spektra gdje se zvučnik više ne ponaša kao idealno kruti stap i točkasti izvor (parcijalna titranja, interferencija) ili oni dijelovi spektra gdje bi ga velike amplitude mogle mehanički ili električki uništiti.

Elektrostatski zvučnik
Elektrostatski zvučnik koristi tanku ravnu membranu, obično izrađenu od materijala kao što je polyester, debljine kojih 2-20 µm, izvanrednih mehaničkih svojstava i impregniranih vodljivim materijalima kao što je grafit. Membrana je postavljena između dvije električki vodljive rešetke s malim zračnim razmakom između rešetki i membrane. Zahvaljujući vanjskom izvoru napona membrana je postavljena na potencijal od nekoliko kV u odnosu na rešetku. Na rešetke se dovodi električni napon u obliku tonskog signala i to u protufazi kako bi se stvorilo jednoliko električno polje koje će pokrenuti membranu na titranje sukladno sadržaju frekvencijskog spektra tonskog signala. Na rešetke je nužno dovesti napon dovoljno velike amplitude u namjeri da se stvori dovoljno jako električno polje za pokretanje membrane poželjnim, dovoljno velikim intenzitetom.

Elektrostatski zvučnik u osnovi predstavlja velik pločasti kondenzator te predstavlja izvor napona relativno velike kapacitivne unutarnje impedancije, za razliku od dinamičkog zvučnika koji ima relativno nisku električnu impedanciju induktivnih svojstava. Uvjetovano potrebom prilagođenja visoke impedancije elektrostatskog zvučnika na razinu optimalnu za priključenje na pojačalo snage (predviđeno za priključak zvučnika impedancije 4 ili 8 Ohma), elektrostatski zvučnik se na pojačalo spaja preko prilagodnog transformatora relativno velikog omjera transformacije napona. Takav prilagodni transformator zbog niza razloga je posebno zahtjevna komponenta sustava elektrostatskih zvučnika. U novije vrijeme grade se sustavi elektrostatskih zvučnika bez prilagodnog transformatora izvedeni visokonaponskim pojačalima s elektronskim cijevima.

Prednosti elektrostatskih zvučnika uključuju relativno malu težinu i posebno linearnu amplitudnu i faznu frekvencijsku karakteristiku. Posebno su dobre tranzijentne karakteristike, gdje membrana zvučnika treba slijediti izrazito brze promjene reproduciranog tonskog signala, a zahvaljujući posebno laganoj membrani elektrostatskog zvučnika.

Nedostatak je elektrostatskih zvučnika što u području nižih frekvencija dolazi do poništavanja zračenja prednjeg i stražnjeg dijela membrane, a iz razloga nedostatka zatvorene zvučničke kutije u kakvu je, na primjer, ugrađen dinamički zvučnik. Navedeni nedostaci pokušavaju se rješiti hibridnim zvučničkim sustavima gdje se za reprodukciju nižeg frekvencijskog područja koristi klasični dinamički niskotonski zvučnik, a za reprodukciju preostalog dijela tonskog spektra koristi se elektrostatski zvučnik. Dodatni je nedostatak elektrostatskih zvučnika osjetljivost na prašinu i vlagu te uvijek prisutna opasnost od strujnog udara visokog napona.

Piezoelektrični zvučnici
Piezoelektrički zvučnici se često koriste kao visokotonski zvučnici u komercijalnim zvučničkim sustavima ili kao zvučnici za reprodukciju zvuka s računala i manjih prijenosnih radio aparata. Otporni su na preopterećenje koje bi inače uništilo osjetljive visokotonske dinamičke zvučnike te se mogu priključiti na pojačalo snage bez zvučničke skretnice. Priključak valja, međutim, izvesti putem odgovarajućeg razdjelnog otpornika kako bi se spriječio neposredni priključak visoke kapacitivne impedancije piezoelektričnog zvučnika na izlaz pojačala snage, a iz razloga spriječavanja pojave samooscilacija pojačala. Amplitudni frekvencijski odziv je u piezoelektričnih zvučnika znatno neujednačeniji u odnosu na dinamički zvučnik te ga se ugrađuje isključivo tamo gdje visoka kvaliteta reprodukcije nije bitna.

E sada o driverima-zvucnicima mozemo pisati mjesecima,danima i nismo dosli na pola puta,sirokopojasni su prica za sebe,to mozes samo mrziti ili voljeti.Nema sredine.On izbjegava ono pola puta koji moze da nas nervira:
Osnova svakog drivera ma KAKO ON BIO DOBAR GLAVNU RJJEC VODI SKRETNICA!!!!
Skretnica,Koji kondezatori,koja zavojnica,na cemu ja motana ta zavojnica,otpornici koji se koriste u samoj,mmaaaaaaaaa??
Zvucnik-driver je sam po sebi dobar(bilo ikakav,ajde uzmimo Sala za primjer),nema tu mnogo pameti,ako je skretnica lose izracunata,sve je to samo pusta teorija.Osnova svakog pocetka je kompresivna,dvosistemska 6dB po ok.
Opet je cest slucaj da ljudi idu sa basrefleksom,obicno snage xxx W i budu razocarani.
Mozemo se mi formulama udarati ali polako,materijal koji se koristi za izradu zvucne kutije(skraceno ZV)moze biti raznovrstan,iverica,spreploca,MDF,posebne vrste plastike itd,itd.Svaka ce imati krajnji upliv za tah driver koji svira unutra.
Damping materijal koji se koristi, ili jos bolje "prizme" patent B&W uh.
Euronymous one tvoje kutije se VRH,nisam vidio bolje odavno. A svega sam se nagledao.
Sto se tice knjiga ima toga ali su rjetke pogotovo na nase jeziku.
Uh dosta.
Usput odlicna tema:))

---

...vau... prva liga!

---

Drug moj ovo je nista tek samo malo ciscenje prasine sto kolega kaze osjetljivost samog driver je uzasno bitna ali bas.
Ja imam driver koji imaju 25W98dB ili koliko ne znam na pamet oni rade kao zvucnici od 100W 92dB,ispobano,izmjereno.
Ali do toga nismo jos dosli o realnoj snazi drivera necemo ni pocinjati 15W je puno,uzmi samo po meni najbolju baas jedinicu svih vremena Kefov bd139-15W po specifikacijama,samo baci pogled na zavojnicu i sdamo tezinu magneta ,maaa,prva njihova kutija koju sam ja vidio je:
Duette deLuxe ili Concord ajde nije ni bitno
Maximum input power: 15W rms, 30W peak
Radio sa tim driverom+T15 tweeter
Godiste 1963 ocito su tada ljudi znali sta znaci onaj 1W,ma.....
Pozz

---

Drago mi je da je ova tema nasla na interesovanje. Samo polako. icemo oblast po oblast, da bi eventualno kasniji korisnici foruma,mogli lakse da nadju nesto sto im treba. Da odradim jos 2 TS parametra i mislim da je to sto se tice njih.

Vas.

Vas predstavlja zapreminu vazduha(litrama l ili kubnim stopama ft3) koja ima istu akusticnu elasticnost kao i membrana zvucnika,kada je tapkamo prstima.
Na primer, uzmimo da zvucnik ima Vas od 10 l. Zamislimo kutiju te velicine, i rupu na njoj koja ima precnik isti kao dati zvucnik,i preko te rupe neka membrana. Tapkajuci tu membranu i zvucnik,dobicemo isti zvuk.
Ako napravimo kutiju vecu, imace nizu rezonantu frekvecniju. manja kutija > visa frekvencija. i samim tim ,Vas nam je jedan od najbitnijih parametara za tjunovanje kutije i izgradnju iste, pored Qts-a i fs-a.. kako sam i naveo u proslom postu.


Le

Le predstavlja induktivitet zvucne zavojnice (voice coil-a) u mH (mili Henrijima) obicno pri 1khz. Sto je frekvencija veca, raste i impedansa posle Re,(kao sto se i vidi na grafikonu gore)

U danasnje vreme,za izgradnju optimalne kutije za neki zvucnik, suvisno je pisati formule, i trositi vreme na to, kad su nam na raspolaganju gomila programa koji ce to izracunati umesto nas,poput BassBox,AJ audio,TruAudio WinSpeakerz,BoxNotes, kao i neki od proizvodjaca kutija sto imaju svoje softvere, poput JBL-a, Eminenca,RCF-a i tako dalje. Zato se pretezno nisam ni bazirao na racunanje.


U sledecem postu, cu se bazirati na snagu ,malo ce potrajati (nekoliko dana) da sve skockam i uredim kako valja, ali ocekujte da ce biti obiman tekst,uz sav moj trud da to skratim,ali to je tako obimna oblast pa dzaba skracivanja Pisao sam nesto malo o tome u nekim od postova na ovom forumu,na ono famozno "dal jace pojacalo ili zvucnici" pa cu se potruditi da sve objasnim do sitnih crevaca,argumentovano kao sto se i trudim, ilustrovano, sa primerima i da jednom stavimo tacku na tu dilemu.

---

Doceka i taj tekst


Sad cu da sednem kuci i da citam....



Pozdrav!


Ackopk.

Samo ovo o.O ???

Hoces jos? hehe spremio sam spregu snage zvucnika i pojacala , duplo duze od svega ovoga.. skracujem da bude prihvatljivo i lako razumljivo,pa ce biti okaceno u skorije vreme.. Obaveze i posao me malo ometaju ali ajde. Najlakse je uzeti copy/paste sa nekog dr.foruma, ali tu ima toliko nepotrebnih stvari jos nabacanih, da te Bog sacuva.

---

Euronymous, proslo je vec skoro dve ipo godine :) hocemo tekst

---

Brate pa ti razbijas elektroniku molim te pomozi mi da izracunam bass reflex na komresionim kutijama koje su inace pravljene kao kopija HSR-160 sa dva basa! kutije nisu iste dimenzije kao original hsr-160 ali oblik po kojima je pravljen je isti

Najbolji zvuk te kutije reprodukuju bez bas refleksa, da je bio potreban fabrika bi stavila.

---

@Euronymous nije već dugo vremena napisaoni slovce na forumu, mada ga jeposlednji put posetio 01.03.2015. Poslednja slovca koja je nakuckao bila su 17.05.2013. u 22:55.
Izgleda da je nešto ljut

---

1.3 je zavirio u arhivu privatnih poruka da bi proverio neke podatke o našoj međusobnoj trgovini. inače i dalje se bavi audio tehnikom ali u nekom sasvim drugom obliku.

---

Kad smo već kod slicnih tema,imam jedno usputno pitanje.Imam osecaj da mi se zvucnik cuje kao šerpa kad udari kick,nije ništa strašno,ali me zanima da li i ako da,kakav damping tu moze da pomogne?Konkretno,rai se o APEX MB SUB kutiji i fane petnaestici.planirao sam da unutrašnje strane stranica i prednje ploče oblepim nekom tkaninom kao od vate slicno...
Inače,velika preporuka knjige AKUSTIKA svima koji su zainteresovani za audio svet u kojoj je još detaljnije objašnjeno sve gore pomenuto:D