U časopisu „
Galaksija“, broj 221, septembar 1990., na strani 22. Dejan Predić i Maksimilijan Danen objavili su članak pod naslovom:
„Povratak mase“, a u podnaslovu piše:
“Ruše se mnoge iluzije. A sada je na redu da se čuvena Ajnštajnova formula
pokaže netačnom.
Dalje (također kao podnaslov) pišu: „U ogromnoj većini udžbenika i priručnika, i bukvalno svim knjigama naučno-popularnog karaktera koje se bave i Ajnštajnovom specijalnom teorijom relativnosti, jasno piše da je

. Ta formula toliko je poznata da su za nju čuli i bez greške će je saopštiti čak i potpuni laici koji nemaju nikakvog kontakta sa naukom. Velika je ironija, međutim, što ova formula uopšte nije tačna. Štaviše, ispravnom nikada nije ni smatrana!“
Dalje stoji (citiram dio teksta):
„ Prvi koji su je ignorisali verovatno su bili Lev Landau i Evgenij Lifšic. Oni su, naime, u svom delu „Klasična teorija polja“ iz 1940 godine masu nazvali njenim jedinim pravilnim imenom „masa“, bez upotrebe termina „masa mirovanja“ odnosno „relativistička masa“.
„Pojavom Fejmenovih dijagrama 1949 godine uopštena je relativistička terminologija radi uključenja „antičestica“. Nakon toga svi radovi vezani za ove oblasti koristili su ispravne termine. Međutim, gomila popularnih izdanja i udžbenika ostalo je prepuno arhaičnih pojmova. Još gore je to što i veliki naučnici prilikom obraćanja laicima koriste formulu

. Ni čuveni Stiven Hoking (Stephan W. Hawking) nije se proslavio. Jedina formula koju je koristio u svojoj „Kratkoj povesti vremena“ je upravo ova pogrešna.“
„Karl Adler (Carl Adler) je 1987 gogine u tekstu „Da li masa zavisi od brzine tata?“ objavljenom u „Američkom fizičkom žurnalu“ („American Physical Journal“) dao dosta primera kako pojam relativističke mase nestaje iz univerzitetskih udžbenika.“
„Dakle, ako ste po ovom pitanju ostali na srednjoškolskom nivou, tada je jasno da ste zahvaljujući površnom pristupu nekih odgovornih lica (ne samo autora udžbenika već i nastavnika i profesora) ostali uskraćeni za samu suštinu stvari. Drugim rečima, ništa niste shvatili, a i ako jeste, onda to nema veze sa fizikom. Sledeći put kada naletite na dotičnu formulu ili na nešto poput „relativistička masa“, učinite dobro delo i iscepajte celo to poglavlje iz knjige. Jer, kada su u pitanju tako osetljive stvari kao što je Ajnštajnova relativnost, bolje je ništa ne znati nego prihvatati nešto nelogično i netačno.“
I našu „Galaksiju“, i „Američki fizički žurnal“ uređuju ozbiljni i odgovorni ljudi, te ih možemo i trebamo uvažiti u poruci koju upućuju svojim čitaocima.
Navedenu formulu

nikad, nigdje i nikome nisam osporavao (kako se iz tvog teksta da zaključiti). Međutim, jesam je tumačio i objašnjavao. Čak je i ja koristim, ali u ovakvom obliku zapisivanja:

. Čak sam i na ovom forumu objašnjavao zašto „moramo“ koristiti oznake: m, m' i m_0 (mada posmatramo tijelo koje ima jednu i jedinu, tokom kretanja nepromjenljivu, „sopstvenu“ masu – m). Ta nužnost proizilazi iz zapisivanja ( a u konkretnim eksperimentalnim posmatranjima i mjerenjima energije, a ne mase):

.
[Ovu poruku je menjao Sprečo dana 12.09.2010. u 11:38 GMT+1]