Opet se nismo razumeli. Da krenem redom:
1) Ono "računari kao soba" je bilo čisto figurativno.
2) Naravno da ne svodim sve na matematiku i fiziku, već samo uopštavam stvari.
Otkuda ponovo to izjednačavanje "strukovnih studija" sa "višim školama"? Neko ko završi specijalističke strukovne studije (ukupno 4 godine) teško da može biti jednak onome ko je završio višu školu (2 godine). Potpuno je druga priča kako ovako nešto smestiti u kontekst starog zakona i direktno uporediti. A da li je uopšte potrebno pričati o tome koliko je sve individualna stvar, koliko si sposoban, vredan, inteligentan, i da tu obrazovna institucija igra najmanju ulogu (osim u slučaju jednog, recimo, Harvarda sa kojeg, što bi rekli "po defaultu" izlaze eksperti sa gotovo zagarantovanom visinom plate)?
3) Apsolutno se slažem sa delom Vašeg posta koji se tiče "life-long learning" problematike. Činjenica jeste da neko ko je završio fakultet (akademske studije, dakle) je pokazao da je u stanju da se nosi i sa problematikom koja nije u sferi njegovih/njenih najužih interesovanja i da je u stanju da ostvaruje analitički prilaz rešavanju problema. Međutim, idalje su akademske i strukovne studije, u principu, "babe i žabe" i ne mogu se direktno porediti, a tvrdnja da ljudi sa završenim akademskim studijama će se, u proseku, lakše snalaziti sa permanentnim obrazovanjem nije dokaziva, a i lično smatram da je netačna. Ipak je mnogo više do individualnih kvaliteta same ličnosti. Štaviše, ako bi se posmatrala sama suština akademskih, odnosno strukovnih studija, može se doći do zaključka da će pre ovi drugi biti efikasniji u "permanentnom obrazovanju" jer su jednostavno rečeno "navikli" da, kroz dugogodišnje praktično iskustvo, konstantno usvajaju nove stvari, dok se ljudi sa akademskim studijama daleko više fokusiraju na fundamente neke nauke koji se, priznaćete, daleko sporije menjaju.
Banalan primer: Suština projektovanja kuća i stanovanja je ista već vekovima, ali se korišćeni materijali, tehnike osvetljenja, izolacije, instalacije(...) konstantno menjaju (devojka mi je završila Master na Arhitektonskom, pa otuda i primer

).
Za kraj, želeo bih da citiram deo post-a jednog od administratora - gospodina Markom-a, koji je, prema referencama, u praksi dokazani (a ne samo papirni) ekspert iz oblasti projektovanja kompleksnih mrežnih okruženja i Cisco Internetwork Expert (koji se često popularno naziva "doktoratom mreža"). Smatram da se ovaj deo njegovog posta može najbolje upotrebiti da opiše razliku između strukovnih (više praktičnih) i akademskih (više teorijskih) studija:
"Vrlo dobro poređenje između CCIE-a i PhD-a je poređenje između pilota koji ima ATPL licencu (koja se nekad naziva „pilotskim doktoratom“) i transportnog inženjera koji ima PhD iz avio saobraćaja. Kome biste više verovali da vas vozi avionom na liniji Beograd-Frankfurt?
"