Dakle, te objekte (tacke) koje u slucaju vektorskog prostora mozes da sabiras i mnozis skalarom, u slucaju afinog prostora mozes samo da odulzimas, pri cemu je rezultat vektor, pa je

Preciznije govoreci, uvodi se pojam vektora kao klase ekvivalencije uredjenih parova tacaka, ali sa njima mozes da racunas kao da su u pitanju "razlike tacaka".
U afinom prostoru (ako zelis da dobijes vektorski) koordinatni pocetak

biras potpuno proizvoljno, pa onda tacki

pridruzujes vektor

.
Ako bude nejasnoca, onda prepisi definiciju afinog prostora iz knjige ovde, pa da tumacimo sat ostane nejasno.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.