@IDE:
Molim te nemoj ovo shvatiti kao uvredu, jer nije, ali to sto ti pricas je klasicno emitovanje elitizma jednog svrsenog studenta koji je prosao bos po trnju da zavrsi faks (i tu ne mislim samo na srbiju, ni ostatk bivse jugoslavije nema nista bolji akademski program). Ja uzimam sebi za pravo da to kazem jer sam i ja pozarsavao te skole i jos uvek se skolujem dalje, ali imam iskustva sa problemima koje diplomirani programeri prave u mesovitim timovima. Posto smatraju da im godine matretiranja sa fakultetom garantuje povlasceni polozaj u obavljanju poslova veoma tesko podnose i sa nipodastavanjem pristupaju poslu koji obavljaju ti srednjoskolci iako u poprilicnom broju slucajeva nisu u pravu i obicno prave grupice "zaverenika" da izvrse politicki pritisak u firmi da se njihova volja ispostuje iako je bazirana na elitizmu a ne na kvalitetnijem resavanju problema. Naravno, imas ti i srednjoskolaca koji jednostavno nemaju pojma a guraju se, i to se veoma brzo i detektuje i eliminise; ali iz mog iskustva sa sampionima ima ih podjednako u oba tabora.
Imas nekoliko fundamentanih gresaka u svojim tvrdnjama.
1. To sto ti opisujes nije posao programera, to je posao analiticara i eventualno arhitekte. Arhitekta mora da bude multidisciplinarni programer, ali programer ne mora da bude ni multidisciplinaran ni da zna projektovanje informacionih sistema, od svog tog fakultetskog znanja on jedino mora da zna da protumaci projektne planove i da razume sta se od njega trazi da isprogramira, a to je zanat i za to ti ne treba fakultet jer se to znanje moze preneti veoma brzo.
2. Ti ljudi nisu vunderkindi, bar nijedan od njih koje sam ja video nije bio, niti sam ja to bio a dugo sam radio pre nego sto sam diplomirao. Nije uopste stvar u inteligenciji, razlika je u fokusu i u tome sto su diplomci potrosili brdo vremena na fakultetu bistreci gluposti dok su ti srednjoskolci u sopstvenoj reziji savladavali konkretne programerske tehnike. Ja sam svestan da je naucno znanje jednog diplomca vece od tog srednjoskolca, i da prosecni student ETF/FON/PMF po diplomiranju moze da mi analiticki sracuna zapreminu trodiminezionalnog tela ogranicenog analitickim funkcijama, ali da se odmah razumemo, meni kao arhitekti je takvo znanje radnika nepotrebno, ako mi treba zapremina tog tela iz nekog razloga postoji softver koji to racuna, ako mi treba univerzalno resenje postoje numericke metode za izracunavanje. Ono sto se desava je da je takav diplomac nesrecan i nezadovoljan na mestu programera jer misli da mu njegovo znanje zavredjuje bolji i kreativniji posao iako je u konkretnom "zidarskom" smislu nedovoljno obucen
3. Naucni metod koji pominjes nije zapravo naucni. Nauka i inzenjerstvo su dve razlicite grane softverske industrije i ono sto ti radis je inzenjerija, ti koristis osmisljene tehnike i tehnologije da sklopis novi proizvod, ne bavis se nikakvim naucnim istrazivanjima i metodama niti osmisljas nesto novo u okviru kopjuterskih nauka (isprojektovati mikser je inzenjerija, otkriti novi kucni uredjaj je nauka). Naukom se bave ljudi koji osmisljavaju nove algoritme, nove jezike, nove metode projektovanja, nove kodeke, itd, itd i tu ti zaista treba jaka ne-programerska pozadina, npr matematika, koja je od vece vaznosti nego samo poznavanje programiranja jer inzenjeri uvek mogu kasnije da optimizju to novo resenje.
Sloba je za 12 godina promenio antropološki kod srpskog naroda. On je od jednog
naroda koji je bio veseo, pomalo površan, od jednog naroda koji je bio znatiželjan, koji
je voleo da vidi, da putuje, da upozna,
od naroda koji je bio kosmopolitski napravio narod koji je namršten, mrzovoljan,
sumnjicav, zaplašen, narod koji se stalno nešto žali, kome je stalno neko kriv - Z.Đinđić