IL se ne interpretira, tacka. Da ne zalazimo mnogo u to, interpretacija se zasniva na direktnom izvrsavanju meta DOMa (koji je nastao parsiranjem skript jezika) kroz blokove koda samog interpretera. Iako je teorijski moguce interpretirati IL, .NET to ne radi i IL se prevodi u native code platforme na kojoj se izvrsava. Jedina razlika izmedju recimo C++ i C# u tom pogledu je da se c# aplikacija bukvalno kompajlira dva puta pre izvrsavanja.
Dynamic u C# nije nista novo i sasvim je ocekivano i zapravo nije nista drugo do late binding-a, kao sto negyxo rece, rezultovani IL je i dalje strong typed samo sto pozivi idu kroz reflection kompajlerskom magijom (slicno kao sto se LINQ svodi na pozivanje prefabrikovanih ekstenzija nad IEnumerable<T>). Nema tu nista scriptable, jedina slicnost je sto ces sad i u C# moci da ne platis na mostu nego kasnije na cupriji kroz runtime type errors.
U principu nemam nista protiv script jezika, niti interpretacije, ako je ista tacno to je da performanse zaista vise ne igraju kriticnu ulogu u izradi ERP resenja sa svim ovim novim shiny hardverom koji danas moze da se kupi. Dakle, ja se slazem da je moguce i izvodljivo raditi ERP u skript jezicima, samo sto to nikad ne bih radio u praksi iz prostog razloga nedostatka strong typinga. Trebalo je dosta vremena da prodje da strong typing evoluira do te mere da mozes da ga koristis u praksi bez da budes C++ guru i ja sam sasvim zadovoljan onim sto imam kroz .NET i iskreno mi se ne vraca nazad na vreme skrivenih runtime gresaka koji nemaju veze sa poslovnom logikom. Naravno, nivo tolerancije je razlicit kod razlicitih ljudi i neki ljudi vole da debaguju skript jezike trazeci te greske (neki cak u tome vide job security), ali kad dodjes u poziciju da shefujes ekipici programera od kojih nisu svi seniori onda uzimas svaku pomoc koja ti je na raspolaganju, izmedju ostalog mogucnost strong typed kompajlera da spreci te greske tokom samog razvoja. Testiranje je naravno i dalje potrebno, ali je sad fokusirano na testiranje poslovne logike a ne testiranje toga da li je programer A promenio svoju klasu C bez da programer B to zna.
Sloba je za 12 godina promenio antropološki kod srpskog naroda. On je od jednog
naroda koji je bio veseo, pomalo površan, od jednog naroda koji je bio znatiželjan, koji
je voleo da vidi, da putuje, da upozna,
od naroda koji je bio kosmopolitski napravio narod koji je namršten, mrzovoljan,
sumnjicav, zaplašen, narod koji se stalno nešto žali, kome je stalno neko kriv - Z.Đinđić