Hvala za odgovore. Progutacu ponos i reci jos par reci oko ovoga, iako sam se ranije povukao iz diskusije.
Citat:
Časlav Ilić: U korpusu prevoda Vindouza IksP i Ofisa 2003, mogu se naći sledeći prevodi: izbori, postavke, željene opcije, poželjne opcije, odrednice, prvenstva, podešavanja, prioriteti, željene postavke, prioritetne postavke. U tih 500.000 reči uspeli su da načine veći nered od KDEa (600.000 reči) i Gnoma (nisam skorije brojao) zajedno, gde se mogu naći samo podešavanja i postavke.
Naglasak kod Preferences je na samoj cinjenici da se tu radi o necem sto vise volimo (ili mrzimo) pa mislim da su podesavanja i postavke prilicno uopstene i gube pravu vezu sa preferences, jer mnogi parametri mogu (i moraju) biti podeseni ili postavljeni ali ako ih namece masina ili sam program kao takav, onda ih korisnik nije izabrao zato sto mu se vise svidjaju, vec zato sto je to morao da uradi, ako zeli da dobije odgovarajuci konacni proizvod. Sa druge strane, reci kao izbori, zeljene opcije, pozeljne opcije, prioritetne postavke i slicne, i dalje drze vezu sa cinom rangiranja koja je sutina reci Preferences, pa mislim da su manje zlo od golih podesavanja i postavki.
Mislim da se tu nesvesno cini jos jedna greska: podesavanje je proces, njegov rezultat su neke vrednosti, nesto sto je podeseno, ne mogu se vrednosti koje smo izabrali podesavanjem nazvati podesavanja. Mozda podesenost, ali podesavanje samo u nekom izuzetnom slucaju. To je nalik na ono kad neko kaze da je cena skupa. Cena je velika ili mala, a roba je skupa ili jeftina. Postavke su nesto blize preferences, jer postavke mogu biti rezultat podesavanja odnosno rangiranja, ali ih tek neka dodatna rec, kao na primer prioritetne, priblizava osnovnom znacenju.
Iako sam korisnik Linuxa, u ovom slucaju moram da kazem da mi se ipak vise dopada MS-ov pristup. Sa takvim pristupom se srecem dugi niz godina i isti toliki niz godina Srbi iz domovine ignorisu rad nasih ljudi iz inostranstva, a najcesce su oni iz inostranstva obrazovaniji, kako formalno, tako i na drugi nacin (poticu iz porodica i / ili okruzenja cija je vecina clanova skolovana i slicno). Ne kazem da je nemoguce da neko postane dobar lekar iako mu je otac alkoholicar i cela familija polu bez veze, ali je ipak veca verovatnoca da ce neko iz porodice u kojoj je nekoliko lekara ili slicno obrazovanih ljudi, korektnog ponasanja, postati dobar lekar, ako ima slicne predispozicije i zelju kao sin onog akosa. Nasi prevodi mi uvek nekako mirisu na palanacko-kursisticki stil, kao obrazovanje studenata koji su ucili iskljucivo iz sveske i nekih skripti a knjigu videli samo u izlogu.
Uostalom, svaki narod ima vladu i prevodioce kakve zasluzuje

. U nekom americkom filmu, okruzni javni tuzilac se preziva Domcek, a advokat iz provincije, kome je silom nametnuto da brani nepozeljnog klijenta, zafrkava ovog javnog tuzioca tako sto ga zove Damcek. Prevodilac filma nije ni trepnuo, samo je prepisao tacno iz recnika ovu rec, i stavio je u titl, bez objasnjenja da "Damcek" znaci od prilike "Glup-cek" i tako je ta igra reci ostala neprimecena od osoba koje ne znaju engleski.
Seca li se jos neko cokoladnih napolitanki, kojima su po sili zakona na kutiju napisali "sa secernim prelivom"? Taj "secerni preliv" me potseca ne neke reci kojima se prevodi rec Preferences - istina je, da u cokoladnom prelivu, tamne boje, ima i secera, ali je ovaj tupavi tekst indicirao da u tom prelivu postoji samo secer!
Na svetu postoje samo 2 OS-a: 1. Mint, 2. svi ostali!