zoran_dojkic
Član broj: 105358 Poruke: 1690 PPP-01-224.beobug.com.
|
Total Commander
Branislav Mihaljev
Kopirano je sa DVD-a PC Almanah Softvera 05.
Total Commander spada u grupu uslužnih programa namenjenih manipulisanju datotekama i fasciklama (folderima). Program je poznatiji pod nekadašnjim imenom Windows Commander, koje je važilo do verzije 5.50; razlog promene imena je pravne prirode, o čemu autor govori na stranicama svoga sajta.
Prikazom stabla fascikli u dva „paralelna” okna, umnogome je olakšano manipulisanje fasciklama i datotekama. Kao takav, Total Commander ne samo da je udobna alternativa Windows Explorer-a, nego i značajno proširuje njegove mogućnosti. Naime, osim svoje osnovne uloge, program sadrži brojne dodatne alatke koje zamenjuju čitavu grupu uslužnih programa.
Program se distribuira kao jedna, samoraspakujuća datoteka, i instalira se po njenom pokretanju. Na prvom ekranu instalacije program traži da odaberete osnovnu jezičku školjku kojom će se ispisivati meniji i poruke. Za početak, odaberite engleski jezik ili neki drugi kojim bolje vladate. Klikom na Next prelazite na sledeći ekran u kojem birate opcije za instalaciju jezičkih školjki za druge ponuđene jezike. Opredelite se za opciju No, a kasnije dodajte prevod na srpski jezik. Na sledećim ekranima odredićete gde želite da se program instalira, da li želite da se ikona prečice programa nalazi na radnoj površini (Desktop) i u meniju Start i, konačno, gde će program postaviti svoje konfiguracione datoteke. Ukoliko odaberete da se konfiguracione datoteke instaliraju u sistemskoj fascikli Windows-a, po sledećoj reinstalaciji operativnog sistema moraćete ponovo da konfigurišete program. Zato preporučujemo da konfiguracione datoteke instalirate u fasciklu u koju se instalira sam program. Kompletno instaliran program zauzima svega 2,5 MB, a hardverski zahtevi su veoma skromni – radiće veoma brzo na svakom računaru koji ispunjava osnovne uslove za instaliranje Windows-a.
Uz instalaciju programa, u istoj fascikli na CD-u pronaći ćete samoraspakujuću arhivu Total Commander-a po imenu MD551SR.EXE, koja sadrži prevode menija, dijaloga i poruka na srpski jezik; ovaj prevod je usklađen sa aktuelnom terminologijom lokalizacije osnovnog programa Total Commander. Jezičku školjku za srpski jezik treba po instalaciji programa da ručno raspakujete u potfasciklu ..\TotalCmd\Language. Putanju do fascikle Language možete upisati u dijalog, ili je možete pronaći vizuelno klikom na taster sa tri tačke.
Po pokretanju programa dočekuje vas pozdravni ekran sa informacijama o ceni i načinu kupovine i koji vas podseća na to da program možete koristiti 30 dana, nakon čega ste dužni da ga kupite ili da ga obrišete sa diska.
Ukoliko Total Commander ranije nije bio instaliran, po prvom pokretanju programa odmah se otvara okno sa opcijama programa. Pređite odmah na karticu Language i izmenite jezik u srpski, izborom opcije Srpski (Latinica). Kliknite na Apply kako bi opcija odmah bila primenjena. Potvrdite izbor opcije klikom na U redu. Pojedinim opcijama, a naročito onim koje bitnije utiču na ponašanje programa, posvetićemo više pažnje u nastavku teksta.
Osnovne operacije
Za razliku od Windows Explorer-a, ekran Total Commander-a sadrži dva velika nezavisna okna za prikaz sadržaja fascikli. Načelna ideja je da se jedno okno uvek ponaša kao izvorište, a drugo kao ciljno mesto za izvršenje neke komande; u oba okna može da se vidi ista fascikla. U ovom poglavlju biće više reči o osnovnim operacijama efikasnog upravljanja datotekama i fasciklama.
Ali, najpre nekoliko važnih saveta. Upotreba Total Commander-a je najefikasnija ako koristite prečice na tastaturi. Savetujemo vam da tastaturu koristite češće od miša. Mnogi korisnici pogrešno shvataju ulogu pomoćnih tastera i pokušavaju da istovremeno pritisnu i otpuste kombinacije tastera. Kada kažemo „u isto vreme” mislimo na sledeće: pritisnite i zadržite jedan ili više pomoćnih tastera (CTRL, ALT, SHIFT), zatim otkucajte potreban znak i tek nakon toga otpustite pomoćne tastere.
Kretanje kroz program
Po pokretanju programa u oba okna biće ispisan sadržaj matične fascikle diska (oznaka c:\*.*). Za razliku od Windows Explorer-a koji u levom oknu ispisuje spisak fascikli, a u desnom spisak datoteka, Total Commander u jednom oknu ispisuje samo sadržaj aktivne fascikle. Jedno okno je uvek aktivno, na šta ukazuje boja njegove naslovne linije, koja odgovara definisanoj boji u Windows-u (najčešće plava); neaktivno okno je obeleženo sivom naslovnom linijom. Aktivno okno menjate tasterom TAB ili prostim klikom miša na jedno od njih. Ukoliko niste u opcijama drugačije podesili, prvo se ispisuje spisak potfascikli sortiran abecedno, a zatim spisak datoteka. Opcije za sortiranje liste inicijalno se primenjuju samo na datoteke.
Spisak fascikli i datoteka često neće moći da stane u okvir okna. Obratite pažnju na mesto gde se nalazi kurzor – linija koja obeležava datoteku i pruža se celom širinom okna: to nazivamo aktivnom pozicijom. Aktivnu poziciju možete menjati korišćenjem kurzorskih tastera (strelica naviše ili naniže) ili klikom miša. Sadržaj okna ćete pomerati uspravnim klizačem ili točkićem miša; aktivna pozicija se pri tom neće menjati.
Aktivna pozicija znači da će se sve zadate komande odnositi na obeleženu datoteku. Osim jedne datoteke, možete obeležiti i grupu datoteka nad kojima ćete primenjivati operacije (više o tome kasnije). Cela obeležena grupa datoteka u ovom slučaju menja boju, kako biste ih razlikovali od neobeleženih.
Kreirajte novu fasciklu na disku C: pritiskom na taster F7 ili desnim klikom miša u praznom prostoru jednog od dva okna, gde ćete u kontekstnom meniju birati komandu Novi / Nova fascikla. Nakon izbora, program od vas traži da upišete naziv nove fascikle; u polje dijaloga upišite Proba. Pripazite: u sistemu datoteka Windows-a, na istom mestu ne mogu postojati dve fascikle ili datoteke istog imena! Ukoliko fascikla Proba već postoji i pokušate ponovo da je kreirate, program će prijaviti grešku.
Nakon potvrđivanja komande pritiskom na taster ENTER (ili klikom na U redu), program će osvežiti listu datoteka u oba okna, u kojima će se naći i novokreirana fascikla. Obeležite fasciklu Proba i pritisnite ENTER. Ukoliko ste radili u levom oknu, ono će sada prikazivati sadržaj fascikle Proba, koja je još uvek prazna, dok desno okno ostaje nepromenjeno - ono i dalje prikazuje sadržaj matične fascikle na disku C. Istu operaciju možete obaviti i mišem: dvoklik na fasciklu otvara njen sadržaj. Ovde leži najveća snaga programa: u isto vreme možete videti sadržaj dve fascikle i između njih lako možete razmenjivati sadržaj. Na sličan način možete upotrebiti Windows Explorer, ali sa mnogo manje mogućnosti; na primer, Windows Explorer ne može da uporedi dve fascikle i obeleži samo različite datoteke.
Na viši nivo stabla fascikli vraćate se kada aktivnu poziciju postavite na oznaku dve tačke [..] i pritisnete taster ENTER ili dvaput kliknete levim tasterom miša na ovaj simbol. Oznaka .. je indikator da postoji viši nivo fascikli. U matičnoj fascikli diska (root; osnovna fascikla ili najviši nivo), ovakva oznaka ne postoji.
U Total Commander-u postoje po dva namenska tastera iznad spiska datoteka svakog okna, koja omogućavaju brzi prelazak u viši nivo fascikli. Klikom miša na taster sa dve tačke ili prečicom CTRL+PAGEUP, program prelazi u prvu nadređenu fasciklu, a klikom na taster sa levom kosom crtom (\), aktivira se matična fascikla diska, bez obzira na to koliko ste duboko bili u stablu.
Pretpostavimo da ste gledali sadržaj fascikle Proba, potom matičnu fasciklu diska i konačno sadržaj fascikle Windows. Program pamti kretanje između fascikli i omogućava brzi povratak na prethodno viđenu fasciklu uz kombinaciju tastera ALT i jedne od strelica ulevo ili udesno. Dok gledate sadržaj fascikle Windows, pritisnite levi taster ALT i dva puta strelicu ulevo. Program vas vraća dva koraka unazad, tj. na fasciklu Proba. Slično, pritisak tastera ALT i strelice udesno vodi vas dva koraka unapred, tj. na fasciklu Windows (gde ste bili dva koraka pre toga). Ove tehnike kretanja između fascikli korišćenjem tastature veoma ubrzavaju rad; ako koristite samo miša, ove opcije vam nisu dostupne!
Brzi prelazak na datoteku sa poznatim imenom
Spisak datoteka u fascikli ponekad može da bude veoma dugačak, kao na primer u fascikli Windows ili u nekoj drugoj u kojoj čuvate dokumenta. Do tražene datoteke možete doći na nekoliko načina. U sortiranom pogledu datoteka, abecedno po imenu, spustićete aktivnu poziciju do tražene datoteke ili ćete mišem povući vertikalni klizač naniže ili naviše dok ne ugledate traženu datoteku, pa kliknuti mišem na nju. Imate još jednu mogućnost brzog prelaska na datoteku sa poznatim imenom. Za probu, pređite najpre u fasciklu Windows. Pritisnite zajedno tastere CTRL i ALT i zatim ukucajte znak c; otvoriće se dijalog Traži. Otpustite tastere CTRL i ALT i kucajte dalje slovo d: u dijalogu sada piše cd. Aktivna pozicija je prešla na prvu datoteku u čijem imenu su početna slova cd. Pritisnite sada jednu od strelica za naviše ili naniže. Program će kružno šetati kroz aktivnu poziciju preko svih datoteka koje počinju slovima cd. Kada pronađete traženu datoteku, pritiskom na taster ESC zatvorite dijalog Traži.
Prečicu za brz prelazak na datoteku sa poznatim imenom možete promeniti u dijalogu Konfigurisanje / Opcije / Operacije / Brzo traženje. Ukoliko se ovde opredelite za opcije Samo slovo ili Slovo sa dijalogom, pritiskom na bilo koji taster program daje prioritet oknu za traženje datoteke u odnosu na komandnu liniju.
Lista najčešće korišćenih fascikli
Program nudi mogućnost da kreirate listu najčešće korišćenih fascikli kako biste direktno prelazili u njih. Prikladna komanda nalazi se u meniju Komande / Lista najčešće korišćenih fascikli ili kao prečica CTRL+D. Pređite u fasciklu Proba i pritisnite CTRL+D.
Prvi put kada otvorite dijalog imaćete samo dva izbora: Dodaj trenutnu fasciklu i Konfiguriši.... Odaberite stavku Dodaj trenutnu fasciklu. Ovo okno se sada zatvara. Pređite na matičnu fasciklu, a zatim u fasciklu Windows. Pritisnite sada prečicu CTRL+D: u listi najčešće korišćenih fascikli sada se kao prva stavka nalazi fascikla Proba. Odaberite tu stavku i program će odmah preći na prikaz sadržaja fascikle Proba. Na sličan način možete dodati i ostale najčešće korišćene fascikle.
U istom oknu, klikom na stavku Konfiguriši... dobićete novi dijalog u kojem možete konfigurisati ovu listu, obrisati nepotrebne stavke ili im promeniti ime. Ukoliko je lista predugačka, možete je konfigurisati tako da sadrži glavne stavke sa podređenim stavkama (na primer glavna stavka Slike može sadržati podstavke, odnosno fascikle Letovanje, Zimovanje, Neraspoređene, itd.).
U dijalogu liste najčešće korišćenih fascikli omogućen je skok na naziv, čije prvo slovo odgovara slovu koje ste pritisnuli. Na primer, ako je lista dugačka i u njoj postoji nekoliko fascikli sa početnim slovom P, pritiskom tastera P program naizmenično prelazi aktivnom pozicijom kružno sa jedne na drugu. Kada pronađete željeni naziv, potvrdite izbor pritiskom tastera ENTER i program će u odgovarajućem oknu liste datoteka prikazati sadržaj željene fascikle.
Izbor datoteka
Total Commander nudi nekoliko načina izbora više datoteka, za razliku od Windows Explorer-a u kojem je datoteke moguće odabrati samo na dva načina – obeležavanjem datoteka levim tasterom miša uz pritisnut taster CTRL ili SHIFT. Jedino je zajednička prečica CTRL+A, koja obeležava datoteke i fascikle odjednom. Prečica iste funkcije u Total Commander-u je CTRL+NUM PLUS (PLUS na numeričkoj tastaturi), a njoj suprotna komanda je CTRL+NUM MINUS, koja skida obeležja sa svih obeleženih datoteka.
Pritiskom na taster NUM PLUS dobijate dijalog Proširi izbor u kojem možete definisati masku imena datoteka koje želite da program obeleži. Ponuđeni izbor je *.*, odnosno sve datoteke (bilo kog imena i bilo koje ekstenzije). Pređite u fasciklu Windows, pritisnite taster NUM PLUS i u oknu Izaberi vrstu datoteke upišite r*.bmp: biće obeležene sve datoteke koje počinju slovom r i imaju ekstenziju BMP. Siđite do prve takve datoteke – ona je obeležena drugačijom bojom u odnosu na ostale. U statusnoj liniji program ispisuje broj obeleženih datoteka i njihovu zajedničku veličinu. Naizmeničnom grupnom selekcijom možete obeležiti grupu datoteka po raznim kriterijumima (na primer, obeležite sve datoteke sa ekstenzijom TXT, pa BMP). Ukoliko pokušate izbor datoteka po nekom kriterijumu koji ne odgovara sadržaju u aktivnoj fascikli, program će vas upozoriti da takav zahtev ne može da se izvrši.
Skidanje obeležja sa grupe datoteka obavlja se kroz dijalog Suzi izbor, pritiskom na taster NUM MINUS (MINUS na numeričkoj tastaturi). Ukoliko ste obeležili sve datoteke ekstenzija BMP i TXT, izbor možete suziti samo na datoteke tipa BMP zahtevajući od programa da skine obeležje sa tekstualnih datoteka, navođenjem kriterijuma *.txt u dijalogu Izaberi vrstu datoteke. Polje dijaloga je padajuća lista koja pamti ranije kriterijume, pa možete odabrati neki od njih kada listu otvorite prečicom F4 (ili ALT+DOWN) ili levim klikom na strelicu na desnoj strani.
Pritiskom na taster / na numeričkoj tastaturi, program obeležava datoteke po poslednjem zadatom kriterijumu. Taster * na numeričkoj tastaturi invertuje selekciju. U datom primeru, ako ste obeležili datoteke tipa BMP i TXT, pritisak na taster * skinuće obeležje sa njih, ali će istovremeno obeležiti sve ostale datoteke u fascikli.
Tasterom INSERT menjate status obeležja datoteke ili fascikle. Prvim pritiskom na taj taster obeležavate datoteku i prelazite na sledeću; sledećim pritiskom nad obeleženom datotekom skidate obeležje i prelazite na narednu. Ovaj taster ćete koristiti kada obeležavate manji broj datoteka i kada obeležavanje po zadatom kriterijumu ne bi bilo prikladno. Sličnu operaciju možete obaviti klikom desnim tasterom miša ukoliko ste u dijalogu Konfigurisanje / Opcije / Operacije / Način rada za izbor mišem uključili opciju Koristi desni taster miša kao u NC-u.
U dosadašnjem radu sve selekcije su se odnosile samo na datoteke, iako mogu postojati i cele fascikle koje zadovoljavaju zadate kriterijume. Program će odabrati i fascikle istovremeno sa datotekama ukoliko u dijalogu Konfigurisanje / Opcije / Operacije / Selekcija sa numeričkim '+' obeležite opciju Takođe selektuj i fascikle.
Taster razmaknice (SPACE) ima istu namenu kao i INSERT, ali sa tom razlikom da pritiskom razmaknice nad fasciklom, program proračunava ukupnu veličinu fascikle, sabirajući pojedinačne veličine datoteka unutar nje. Obeležite fasciklu Windows na jedan od ova dva načina i obratite pažnju na ispis veličine fascikle prilikom obeležavanja jednim i drugim načinom.
Izmene prikaza
U meniju Prikaz, uključivanjem prve četiri opcije prve grupe utičete na način ispisa datoteka. Uključivanjem izbora Samo imena ispisuju se imena datoteka bez ostalih podataka. Ovakav tip prikaza može se koristiti kada brzo želite da pronađete i pristupite datoteci, ako vas dodatni podaci ne zanimaju. Uključenom opcijom Sve (osnovni prikaz) prikazuju se potpuni podaci o datotekama i fasciklama. Stablo je karakterističan prikaz fascikli u kojem se one prikazuju poređane hijerarhijski, bez pripadajućih datoteka. Sličan vid prikaza prisutan je u levom oknu Windows Explorer-a. Izborom opcije Vertikalno uravnanje prikaz okna sadržaja fascikli prebacuje se iz horizontalnog u vertikalni izgled (okna su gore i dole, umesto levo i desno).
Prikaz sadržaja fascikli osvežava se odabirom opcije Prikaz / Ponovno čitanje (prečica CTRL+R sa tastature). Prikaz treba da osvežite ako nekim drugim programom menjate sadržaj fascikle koju Total Commander trenutno prikazuje.
Operacije sa datotekama i fasciklama
Nad datotekom, fasciklom ili obeleženom grupom sadržaja možete primeniti standardne operacije (brisanje, premeštanje, kopiranje ili izmena imena), kao i neke posebne.
Grupa se kopira iz jedne fascikle u drugu pritiskom na taster F5 ili prevlačenjem iz aktivnog u neaktivno okno. Pritiskom na taster F5 dobijate dijalog u kojem vas program izveštava o broju datoteka ili fascikli koje će kopirati i lokaciji gde će kopirati. Na primer, kopiraćete određene datoteke sa CD-a na disketu. U levom oknu postavite prikaz CD-a klikom na taster za prikaz sadržaja CD-a (odgovarajuće slovo uređaja) ili izborom CD-a iz padajuće liste. U desnom oknu postavite pregled sadržaja diskete (oznaka uređaja A ili B). U levom oknu obeležite datoteku ili fasciklu (ili njihove grupe) i pritisnite taster F5. Program će odmah ponuditi lokaciju kopiranja u obliku oznake diskete: A:\*.*. Klikom na U redu započinje kopiranje.
Vratite se dijalogu za kopiranje. U njemu je ponuđeno polje Samo datoteke ovog tipa gde možete postaviti filter na datoteke koje će se kopirati. U ovom polju možete koristiti džoker znake. Na primer, filter *b?.bmp će kopirati sve datoteke kojima je pretposlednje slovo b i pripadaju tipu BMP. Ukoliko datoteka istog imena već postoji na disketi, prilikom kopiranja program će stati i ukazati na problem, nudeći tastere za dalju akciju; postojeću datoteku možete prepisati (Presnimi, Presnimi sve, Presnimi sve starije), odustati od kopiranja (Preskoči, Preskoči sve, Otkaži), promeniti joj ime i nastaviti kopiranje (Preimenuj) ili pripojiti datoteku već postojećoj (Pripoj). Opcije prilikom kolizije možete podesiti pre kopiranja klikom na taster Opcije u oknu za kopiranje, a osnovna vrednost je Pitaj korisnika. Odabirom, na primer, opcije Prepiši sve program će sve ciljne datoteke istog imena prepisati novima.
Konačno, klikom na taster Stablo možete vizuelno pronaći fasciklu u koju ćete kopirati obeleženu grupu datoteka ili fascikli, a za brzo pronalaženje naziva dovoljno je da ukucate naziv fascikle i prikaz će odmah preći na ukucani naziv, ako takva fascikla postoji.
Premeštanje datoteka ili fascikli obavlja se pritiskom na funkcijski taster F6 ili prevlačenjem uz zadržan levi taster miša i pritisnut taster SHIFT na tastaturi, kada se označi datoteka koju prevlačite dodaje znak „–”. Postoji i jedan manje poznati trik: prevucite datoteku ili fasciklu levim tasterom miša na drugu lokaciju i, bez otpuštanja levog tastera, pritisnite odmah i desni taster. Umesto da se kopira, datoteka ili fascikla biće premeštena na ciljnu lokaciju. Tehnikom „prevuci i pusti” (drag and drop), možete premestiti ili kopirati datoteke ili fascikle i van okna Total Commander-a u bilo koji program koji podržava ovu tehniku ili pak na radnu površinu (desktop). Ako prilikom prevlačenja pritisnete tastere CTRL+SHIFT na tastaturi, program će umesto kopiranja kreirati prečicu do datoteke ili fascikle.
Označena pojedinačna datoteka ili grupa briše se pritiskom tastera F8 ili tastera DEL na tastaturi.
Pregled i uređivanje
Pritiskom na taster F3, otvoriće se dodatak programu, Lister, koji je namenjen prikazu sadržaja različitih vrsta datoteka. Lister prepoznaje slike, audio datoteke, HTML sadržaj i tekstualne datoteke i prilagođava izgled i prikaz u zavisnosti od otvorene datoteke. Lister se razlikuje od Notepad-a po tome što se sadržaj ne može uređivati, već samo pregledati, iako se pregledani sadržaj može sačuvati pod drugim imenom (meni Datoteka / Sačuvaj kao). Određeni tekstualni sadržaj možete tražiti odabirom menija Uređivanje / Traži (taster F5) i / Traži dalje (taster F7). Iz istog menija možete odabrati ceo sadržaj (Selektuj sve, dobija se tasterskom prečicom CTRL+A) i kopirati u ostavu Windows-a (clipboard) za kasniju upotrebu (Kopiraj kao tekst, prečica CTRL+C). Iz Lister-a ćete najbrže izađi pritiskom na ESC.
Funkcijski taster F4 namenjen je otvaranju datoteke u spoljnom programu za uređivanje sadržaja, kao što je na primer Notepad. Uređivanje sadržaja ima smisla samo kod tekstualnih datoteka tipa TXT, HTML i sličnih. Podešavanje ponašanja Lister-a i programa za uređivanje obavlja se na kartici Uređivanje / Pregled menija Konfigurisanje / Opcije.
Pretraga
U Total Commander je ugrađen moćan modul za pretragu datoteka i fascikli; poziva se komandom iz menija Komande / Pretraga ili prečicom ALT+F7 sa tastature.
Okno za pretragu podeljeno je na tri kartice. Na prvoj kartici Osnovno zadaćete deo imena datoteke ili fascikle koju želite da Total Commander pronađe. U ovom polju ne morate koristiti džokere (* i ?), dovoljno je da unesete bilo koji deo imena koje tražite.
U polju Traži u: upišite lokaciju od koje počinje traženje. Podrazumevano je da se od početne, zadate fascikle, traženje nastavlja i kroz sve potfascikle; na primer, ukoliko želite da pretražite celu particiju diska C, u ovo polje ćete upisati c:\. Ukoliko želite, možete zadati i više putanja za pretragu, odvojenih tačkom i zarezom (znak ;). Particije ili diskove za pretragu možete odabrati otvaranjem padajuće liste koja se dobija klikom na taster Diskovi a zatim odabirom diska koji želite da pretražite. Ako kliknete na Svi lokalni HDD, kriterijum traženja će se proširiti na sve particije u vašem sistemu.
Kako je u program ugrađena interna podrška za razne arhivere, datoteke se mogu tražiti i po arhivama (ZIP, ARJ, RAR, itd.). I ne samo to: u potrazi za određenom datotekom, možete zahtevati da se pretraživanje izvede po tekstu u njoj, upisanom u polju Traži tekst.
Na kartici Dodatno suzićete izbor za pretragu određivanjem raspona datuma za koji pretpostavljate da odgovara vremenskom periodu kada je datoteka poslednji put sačuvana. Umesto da upisujete tačne datume od-do, možete zahtevati pretragu za datotekom koja nije starija od određenog vremenskog perioda, a mogućnost izbora kreće se od jednog minuta do nekoliko godina.
Proširenom izboru kartice Dodatno možete dodati kriterijum veličine datoteke, pomoću kog određujete da li je datoteka manja, jednaka ili veća od zadate veličine. Izboru se, takođe, može pridružiti filter atributa datoteke, tako da se pored ostalih kriterijuma može zahtevati, na primer, pretraga samo skrivenih ili sistemskih datoteka. Broj kombinacija je velik, pa se kombinovanjem pretpostavljenih ili poznatih parametara može pronaći praktično bilo koja datoteka, što ovaj modul čini veoma upotrebljivim.
Modul za pretragu dupliranih datoteka može vam pomoći u održavanju urednosti diska. Lako ćete pronaći datoteke koje postoje na nekoliko mesta i brisanjem nepotrebnih duplikata osloboditi prostor na disku. Kriterijum pretraživanja ne mora biti samo isto ime, nego i ista veličina i sadržaj.
Konačno, nakon postavljanja svih potrebnih kriterijuma, kliknućete na Pronađi. U statusnoj liniji program ispisuje trenutnu fasciklu koju pretražuje, a pronađene datoteke ili fascikle ispisuje u vidu liste u oknu Rezultati traženja.
Sortiranje i širina kolona za ispis
Datoteke u oknu za prikaz mogu se sortirati po pet kriterijuma: ime, tip, veličina, datum/sat ili atribut. Opcije za sortiranje zadaju se prilično jednostavno: u vrhu okna za prikaz spiska datoteka i fascikli nalazi se pet identifikatora širine kolona za ispis parametara datoteka. Klikom na jednu od njih uključuje se sortiranje po odabranom kriterijumu u rastućem abecednom ili numeričkom redosledu, a ponovnim klikom na isto polje, redosled sortiranja se obrće. Isti efekat sortiranja po svakoj od pet kolona postići ćete sa tastature prečicama od CTRL+F3 do CTRL+F7; drugi odabir iste prečice će obrnuti redosled sortiranja.
Između polja za identifikaciju kolona nalaze se vertikalne linije, nad kojima se, kada postavite strelicu miša, kurzor menja u oblik sa dve horizontalne strelice. Pritiskom levog tastera miša uhvatite liniju i pomerajte u levu ili desnu stranu da biste promenili širinu kolone. Precizno podešavanje širine kolona može se obaviti na kartici Tabulatori menija Konfigurisanje / Opcije.
Napredne operacije
Ažuriranje sadržaja dve fascikle
Ažuriranje dve fascikle je korisno prilikom usklađivanja sadržaja fascikle na radnom disku i mediju koji sadrži sigurnosne kopije (backup) ili prilikom usklađivanja sadržaja prenosnog i stonog računara. Dve fascikle ćete lako ažurirati ako jednu postavite u levo okno, a drugu u desno, pa iz menija pozovete Označavanje / Uporedi fascikle ili pritisnite SHIFT+F2. Total Commander će obeležiti datoteke koje se međusobno razlikuju po bilo kom kriterijumu (veličina, vreme snimanja, naziv, tip ili osobine). Biće označene datoteke i u levom i desnom oknu, a sinhronizaciju možete obaviti ručno kopirajući datoteke iz jednog okna u drugo.
Ukoliko niste potpuno sigurni da li će sinhronizacija biti obavljena baš kako želite, odaberite komandu Označavanje / Prikaži različite datoteke i biće sakrivene potpuno iste datoteke – u oba okna ćete videti samo one koje se razlikuju. U toku ovog filtriranog prikaza, možete odabrati samo određene datoteke koje ćete sinhronizovati.
Napredno sinhronizovanje sadržaja dve fascikle obavićete posebnom alatkom čije se okno prikazuje odabirom opcije Komande / Sinhronizuj fascikle. Podrazumevano su odabrane fascikle aktivne u oknima programa, ali ih možete i upisati u polja na levoj i desnoj strani; to možete učiniti i vizuelno, klikom na jedan od dva tastera >>, pronalaženjem i odabirom u pomoćnom oknu. U srednjem polju između putanja fascikli, nalazi se polje filtera po imenu i tipu datoteka i ono uvek prikazuje sve datoteke (*.*). Upotrebom džokera, kriterijum za poređenje možete suziti.
U četiri polja za potvrdu možete odabrati način poređenja (Nesimetrično), da li će se porediti i sadržaj potfascikli ako postoje (Potfasciklu) i da li će se obeležavati datoteke koje se međusobno razlikuju po datumu snimanja. U grupi Način postoje četiri tastera sa slikama koje možete uključiti/isključiti, a prema slikama na njima određujete akcije sinhronizacije nakon poređenja. Zelena strelica udesno označava da će datoteka iz leve fascikle koja se razlikuje od datoteke u desnoj, biti kopirana sa leve na desnu stranu; plava strelica ulevo ima suprotno značenje, tj. datoteka će sa desne strane biti kopirana na levu. Znak jednakosti označava datoteke koje su potpuno jednake. Crveni znak nejednakosti označava da se datoteke razlikuju, ali da se fascikle međusobno neće sinhronizovati. Isključivanjem tastera duplikati sakrivaju se datoteke koje postoje u upoređenim fasciklama (ne prikazuju se različite po veličini i datumu!), a isključivanjem tastera jedinstveni sakrivaju se datoteke koje postoje samo na jednoj strani.
Klikom na Uporedi, u glavnom oknu dijaloga ispisuju se nazivi datoteka sa operatorom akcije, po kriterijumu koji ste postavili u dijalogu Način. Pregledanjem datoteka i operatorima akcije, utvrdićete koje će datoteke program iskopirati sa leve na desnu, odnosno sa desne na levu stranu. Sinhronizacija datoteka počinje klikom na Sinhronizuj, nakon čega počinje kopiranje.
Treća alatka Datoteka / Uporedi po sadržaju nije namenjena sinhronizaciji datoteka, ali je možete upotrebiti kada zaista želite da vidite međusobne razlike između dve datoteke u različitim fasciklama pre sinhronizacije. U prvom i drugom polju možete upisati putanju i naziv datoteke ili ih možete odabrati vizuelno klikom na jedan od dva tastera >>.
Nakon klika na Uporedi program tekstualno upoređuje datoteke i ispisuje razlike, i to u levom podoknu razlike datoteke sa leve strane u odnosu na datoteku sa desne strane i obrnuto. Opcija poređenja po sadržaju koristi se u poređenju datoteka koje sadrže tekst i omogućuje da sinhronizujete njihov sadržaj. Mogu se porediti i datoteke drugih tipova (recimo, datoteke slika), ali poređenje ima smisla samo ukoliko želite da utvrdite da li je njihov sadržaj identičan. U ovom slučaju uključićete opciju binarno koja će rezultate poređenja ispisivati u heksadecimalnom obliku. Ponuđena opcija Razlikuj mala i velika slova će dodatno tražiti razlike između istih slova različite veličine. Klikom Font odabraćete vrstu i veličinu slova kojim će se ispisivati razlike.
Razlike se mogu pregledati prevlačenjem vertikalnog klizača naniže ili upotrebom tastera za prikaz razlike, Sledeća razlika i Prethodna razlika. Određeni sadržaj možete pronaći klikom na Traži (taster sa slikom dvogleda; prečica F7), na čiji pritisak dobijate dijalog u koji upisujete tekst koji će se tražiti. Za traženje sledeće razlike po zadatom tekstualnom kriterijumu upotrebićete drugi taster za pretragu (prečica: F3).
Rad sa arhivama
Komande za arhiviranje nalaze se u meniju Datoteka kao komande Arhiviraj (ALT+F5) Dearhiviraj (ALT+F9) i Proveri arhivu (ALT+SHIFT+ F9). Datoteke i fascikle koje želite da arhivirate morate prethodno obeležiti; ako to ne učinite, program će arhivirati samo onu fasciklu ili datoteku koja se trenutno nalazi ispod kurzora. Nakon prvog izvršavanja komande Arhiviraj, otvoriće se ekran sa opcijama kojim vas program opominje da još niste konfigurisali rad sa arhivama. Interno, program omogućuje rad sa većinom popularnih arhiva, tako da nisu potrebni drugi programi za arhiviranje; opcije kartice Arhiveri nećete menjati, osim u slučaju da imate instaliran neki drugi omiljeni program za rad sa određenom vrstom arhiva. Na primer, ako ste navikli da radite u programu WinARJ za manipulisanje ARJ arhivama, isključite polje za potvrdu Ako je moguće, upotrebi interni un-ARJ. Pošto izmenite ovu opciju, po aktiviranju ARJ arhive biće automatski pokrenut program WinARJ.
Rad sa ZIP arhivama se konfiguriše na zasebnoj kartici Zip arhiver. Na ovoj kartici se možete opredeliti da li će program koristiti interni modul ili spoljni program za rad sa ovim tipom arhiva. ZIP je najbrži i najpopularniji arhiver, a na ovoj kartici možete dodatno uticati na brzinu rada izmenom opcija za stepen kompresije; što je veća kompresija, rad je sporiji i obrnuto. Ponuđena opcija Normalna kompresija (6) je kompromis između brzine rada i izlazne veličine arhive.
Nakon podešavanja opcija za rad sa arhivama, potvrdite izbor klikom na U redu. Posle izvođenja sledeće operacije za arhiviranje ili dearhiviranje, dijalog sa opcijama se više neće pojavljivati. Za naknadnu izmenu ovih opcija, otvorićete meni Konfigurisanje / Opcije / Arhiveri.
Nakon što ste odabrali grupu datoteka ili fascikli za arhiviranje, iz menija Datoteka odaberite opciju Arhiviraj (ALT+F5). Otvara se novi dijalog u kojem ćete odabrati mesto na kom će se kreirati nova arhiva, vrstu arhive, kao i nekoliko drugih karakterističnih opcija za svaki od odabranih tipova arhivera. Program vas obaveštava o broju datoteka/fascikli koje će arhivirati. U dijalogu ispod ovog obaveštenja, zahtevaće od vas da upišete putanju i naziv nove arhive. Podrazumevana putanja je fascikla drugog okna programa. Putanju ciljne arhive možete izmeniti vizuelnim putem, klikom na Stablo i odabirom fascikle sa stabla. Ime arhive program nudi unapred i uvek je isti kao naziv fascikle iz koje arhivirate datoteke. To ime možete promeniti odmah ili kasnije, promenom imena arhive.
Total Commander u novu arhivu može smestiti i nazive putanja (nazive fascikli). Uz opciju Uključi i potfascikle, u novoj arhivi će se naći i sve potfascikle nižeg nivoa. Na primer: ako postavite kurzor na fasciklu Windows i odaberete opciju za arhiviranje, sve datoteke unutar fascikle Windows i njenih potfascikli, naći će se u novoj arhivi.
Višedelna arhiva je karakteristika određenih vrsta arhivera i omogućuje da velike arhive prenesete disketama (ili drugim medijumom malog kapaciteta) na drugi računar. Savetujemo da koristite format ARJ za kreiranje višedelnih arhiva; arhive najpre kreirajte na disku, a zatim ih kopirajte na diskete. U svim drugim slučajevima, ZIP arhiva je bolji izbor.
Odabirom opcije Premesti u arhivu, program će sve datoteke i fascikle koje arhivira na kraju obrisati sa diska. Obratite pažnju na to da se obrisana datoteka ili fascikla neće naći u kanti za otpatke (Recycle Bin), pa je njeno vraćanje moguće samo iz kreirane arhive.
U slučaju da kreirate arhivu koju ćete preneti na drugi računar koji nema podršku za rad sa arhivama, kreirajte samoraspakujuću arhivu. Program kreira ZIP arhivu i odmah u nju dodaje program za njeno dearhiviranje. Ta arhiva ima ekstenziju EXE (izvršna datoteka), koja se sama raspakuje prilikom pokretanja. Na ovaj način, i mi smo kreirali dodatak Total Commander-u koji sadrži prevod komandi, dijaloga i menija na srpski jezik.
Aktiviranjem opcije Napravi arhive, po jednu za izabrane datoteke/ fascikle, program će kreirati onoliko arhiva koliko ste datoteka/fascikli obeležili za arhiviranje.
Karakteristika ZIP arhive je mogućnost postavljanja šifre nad arhivom koju je gotovo nemoguće zaobići. Aktiviranjem opcije Arhiviraj sa šifrom (samo ZIP), program zahteva unos šifre, bez koje se kasnije arhiva ne može dearhivirati. Dobro zapamtite šifru koju ste zadali prilikom arhiviranja! Bez šifre ne možete dearhivirati sadržaj, a kod dugačkih šifara neće vam biti od velike pomoći ni programi za pronalaženje šifre u ZIP arhivi.
Obeležena arhiva može se dearhivirati na nekoliko načina. Postavljanjem kurzora nad arhivom i dvoklikom na nju (ili pritiskom tastera ENTER) program prikazuje arhivu kao sadržaj fascikle. Iz ove zamišljene fascikle, rad sa datotekama je istovetan kao i rad sa običnom fasciklom i podrazumeva da se operacije kopiranja, premeštanja, brisanja i izmene imena izvode potpuno isto kao i u svakoj drugoj fascikli. Jednostavnim kopiranjem iz arhive moguće je dearhivirati deo arhiviranih datoteka ili, ako ih sve obeležite, kompletan sadržaj. Evo i jednog trika: Postavite aktivnu poziciju nad arhivom u levom oknu i pritisnite CTRL+DESNO (ili CTRL+LEVO ako je u desnom oknu) i okno na drugoj strani će odmah prikazati sadržaj arhive.
Odabrana arhiva, ili više njih, dearhivira se odabirom menija Datoteka / Dearhiviraj ili prečicom ALT+F9. U dijalogu za dearhiviranje program traži da upišete putanju gde će se raspakovati arhiva; podrazumevana je fascikla u oknu na suprotnoj strani. Odabir putanje je isti kao u postupku arhiviranja; pomenimo samo opcije koje se razlikuju.
U dijalogu za dearhiviranje, u polju Datoteke koje dearhivirate unapred je ponuđena opcija *.*, što znači da će se dearhivirati sve datoteke i fascikle. Ovo polje ima ulogu filtera: ako u njega upišete npr. *.bmp, biće raspakovane samo datoteke tog tipa.
Kao što ste videli, arhiva može sadržati fascikle sa potfasciklama, uključujući i sve datoteke u njima. Aktiviranjem opcije Dearhiviraj putanje, ako su smeštene u arhivi, program će rekonstruisati sadržaj fascikli. Sa isključenom opcijom, program će dearhivirati sve datoteke bez potfascikli, pa će se sve datoteke naći raspakovane u fascikli koju ste za to odredili.
Pri dearhiviranju, može se desiti da u odredišnoj fascikli već postoji datoteka istog imena kao ona koja se dearhivira. U tom slučaju program prekida sa radom i postavlja kontrolno pitanje. Nakon datog odgovora (možete prepisati postojeću datoteku onom iz arhive ili preskočiti njeno dearhiviranje), program nastavlja proces dearhiviranja. Ovo kontrolno pitanje možete preskočiti i narediti da program prepiše sve istoimene datoteke u odredišnoj fascikli, aktiviranjem opcije Prepiši istoimene datoteke.
Poslednja opcija na ovom oknu je naročito korisna prilikom dearhiviranja više arhiva odjednom. Njenim aktiviranjem, program će za svaku arhivu kreirati potfasciklu u ciljnoj fascikli po nazivima arhiva, pa će svaku arhivu dearhivirati u odgovarajuću potfasciklu.
Operacija provere arhive svodi se na dearhiviranje sadržaja bez ikakvog upisivanja na disk. Komanda provere arhive se nalazi u meniju Datoteka / Proveri arhivu (ili ALT+SHIFT+F9). Možete proveriti jednu ili više arhiva istovremeno, a nakon provere program neće dati nikakvu poruku samo u slučaju da su arhive ispravne. U protivnom, dobićete obaveštenje o problemu, a poruku će pratiti i mogući razlozi neispravnosti arhive. Arhive koje ste upravo kreirali na svom računaru ne morate proveravati jer se sam čin arhiviranja uvek završava proverom; ni vaše starije arhive nisu neispravne, osim u slučaju neke havarije diska, kad treba da ih proverite.
Izmena osobina datoteke
Sistemske datoteke ne smete menjati i brisati, jer izmene mogu narušiti stabilnost sistema. Ukoliko na kartici Prikaz menija Konfigurisanje / Opcije uključite prikaz skrivenih datoteka, u polju za potvrdu Prikaži skrivene i sistemske datoteke, Total Commander će prikazivati ovakve datoteke i fascikle ikonom sa ucrtanim crvenim uzvičnikom. Izmene osobina datoteka možete obaviti u dijalogu koji se dobija kada desnim tasterom miša kliknete na datoteku i izaberete Properties (kada dobijate dijalog Windows-a za izmenu osobina), ali i odabirom menija Datoteka / Promeni osobine. Za razliku od Windows-ovih, ovaj dijalog pruža veći izbor promena osobina datoteka: može se uticati na vreme i datum kreiranja datoteke ili fascikle.
Komandna linija
Komandna linija Total Commander-a je predviđena zamena za režim rada u DOS prozoru i koristi se da biste radili sa starim ili konzolnim administratorskim programima koji se izvršavaju u DOS-u; ovaj način ćete, takođe, koristiti kada treba da pokrenete program uz određene parametre. Na primer, raspakivanje višedelne arhive upotrebom arhivera ARJ izvešćete kucanjem naredbe slične ovoj: arj x -v -y arhiva.arj.
Komandna linija pamti prethodno zadate komande u padajućoj listi koja se krije iza nje. Klikom na taster sa slikom strelice naniže, lista se otvara, pa iz nje možete odabrati komandu koju ste prethodno zadali, ukoliko želite da je ponovo primenite. Ako želite da primenite neku komandu vezanu za datoteku koja se nalazi na aktivnoj poziciji, pritiskom prečice CTRL+ENTER prenećete njeno ime iz okna u komandnu liniju.
Deljenje i spajanje datoteka
Operacija deljenja služi da se datoteka podeli na više delova, ukoliko je potrebno da se smesti na medije manjeg kapaciteta (ili prenese e-poštom u više poruka). Recimo, da biste datoteku od 3 MB snimili na diskete kapaciteta 1,44 MB, podelićete je na tri dela. Obeležite datoteku koju želite da razdvojite i odaberite opciju menija Datoteka / Deljenje datoteke. U novom dijalogu program ispisuje ime datoteke koju će podeliti i putanju koja pokazuje gde treba smestiti njene delove. Podrazumevana je putanja do drugog okna, a nju možete izmeniti prekucavanjem.
U padajućoj listi Bajtova po datoteci odabraćete jednu od ponuđenih veličina koje su prilagođene izmenljivim medijima, a ponuđene veličine su prilagođene svim vrstama klasičnih i ZIP disketa, kao i CD-ova. U ovom polju možete slobodno ukucati i proizvoljnu veličinu na koju će se deliti datoteka; otkucajte veličinu i meru: npr. 300k, 2M. Izborom opcije Automatski datoteku možete direktno snimati na medij ograničenog kapaciteta, a Total Commander će voditi računa o tome da veličinu dela datoteke prilagodi postojećem slobodnom prostoru. Ako je ciljna putanja izmenljivi medij, biće dostupno polje za potvrdu Obriši datoteke na ciljnom disku, čijim izborom ćete tokom prenosa prazniti ciljne medijume. Izlaznu fasciklu, odnosno medij gde će biti smešteni delovi datoteke možete odabrati i vizuelno klikom na Stablo.
Klikom na U redu započinje deljenje. Uz sastavne delove datoteke, biće kreirana kontrolna datoteka tipa CRC, uz čiju pomoć se rekonstruiše polazna datoteka. Delovi datoteke dobijaju tip označen rastućim brojevima, počev od 001.
Spajanje datoteke u izvorni oblik je značajno jednostavniji proces: obeležite prvi deo razdvojene datoteke (onaj sa oznakom 001) i odaberite meni Datoteka / Spajanje podeljene datoteke. U sledećem dijalogu odabraćete fasciklu u kojoj će se naći rekonstruisana datoteka, koju možete odabrati i vizuelno, klikom na Stablo. Nakon klika na U redu započinje spajanje, nakon čega vas program obaveštava da li proces jeste ili nije uspeo.
Višestruko preimenovanje
Ugrađena alatka za brzo preimenovanje će vam poslužiti kada veliki broj datoteka morate da dovedete u red. Recimo, urednik ovog izdanja je zahtevao da sve slike predam u formatu imena Slika iza koje sledi njen broj (na primer Slika01.bmp itd.); iskoristio sam ovu alatku da bih brzo doveo u red datoteke slika pripremljene za ovaj članak. (Primedba urednika: pošto smo neke slike morali da izbacimo, upotrebio sam istu alatku da prenumerišem imena slika.) Alatka se pokreće odabirom stavke menija Datoteka / Višestruko preimenovanje ili prečicom CTRL+T. Prethodno treba da obeležite one datoteke kojima ćete izmeniti imena na ovaj način.
U velikom oknu naći će se spisak datoteka koje ste obeležili pre otvaranja alatke. U zaglavlju okna nalaze se imena kolona, a datoteke se mogu sortirati klikom na polje Veličina i Datum. Sortiranje se može obaviti po rastućem ili padajućem nizu veličina ili datuma datoteka. Jednim klikom na polje naziva kolone, datoteke će biti sortirane opadajuće (od najveće ka najmanjoj veličini), a ponovnim klikom na isto polje obrće se način sortiranja (rastuće).
U oknu Maska za preimenovanje ponuđene su mogućnosti izmene imena datoteka prikazanih tasterima, a vrednosti se mogu kombinovati. U dijalogu ovog okna upisao sam Slika i dopunio masku pritiskom na [C]. Sada kriterijum za izmenu imena izgleda ovako: Slika[C]. U oknu spiska datoteka prikazani su stari i novi nazivi datoteka u obliku Slika1, Slika2... Primenio sam opciju za rastuće sortiranje po datumu, da bih složio slike prema redosledu njihovog kreiranja.
U oknu Tip uticaćete na naziv ekstenzije, odnosno na tip datoteka. Ukoliko ostavite ponuđenu vrednost [E], tipovi izvornih datoteka ostaće nepromenjeni, što je poželjna opcija; ipak, možete upisati ili izmeniti kriterijum pritiskom na neko od tri ponuđena tastera.
Okno Pretraga i zamena će poslužiti da ispravite greške u nazivima datoteka. Pretpostavimo da sam nehotice promenio sva imena u Silka umesto u Slika. Obeležiću sve datoteke po imenu Silka, u polje Traži upisaću il, a u polje Menjaj sa upisaću li.
U oknu VELIKA/mala slova uticaćete na izmenu veličine određenih slova. Ovo je padajuća lista čijim otvaranjem se vide mogući načini preimenovanja grupe datoteka. Pretpostavimo da imate fasciklu sa mnogo engleskih naziva audio datoteka, gde je samo prvo slovo prve reči napisano velikim slovom, a sva ostala su mala; po engleskim pravilima ispisa naslova, svako prvo slovo svake reči treba da bude napisano velikim slovom. Obeležite sve takve datoteke, otvorite alatku za brzo preimenovanje grupe datoteka i u ovom polju postavite kriterijum Prvo Veliko Slovo Svake Reči.
U oknu Definiši brojač uticaćete na parametar [C] u kriterijumu izmene imena. Ponuđena vrednost početka brojanja je 1 sa korakom 1. Izmenom prve vrednosti brojač može krenuti sa početnom vrednošću od one koju ovde definišete (upisom vrednosti 100, brojač kreće od 100 i nastavlja sa 101, 102...), a izmenom vrednosti koraka definišete brojčanu razliku između imena (postavljanjem vrednosti na 2 u ovom polju, brojač će krenuti od 100 i nastaviti sa 102, 104...). U padajućoj listi Decimalno definisaćete broj vodećih nula kod brojača. Postavljanjem vrednosti 3 u ovoj listi, brojač će ispisivati vrednosti 001, 002, 003...
Nakon klika na Preimenuj započinje postupak, nakon toga se spisak datoteka uklanja iz okna prikaza datoteka.
Štampanje liste datoteka
Komandom menija Datoteka / Štampanje / Liste datoteka otvara se okno sa spiskom datoteka i fascikli koje ste obeležili, u obliku pregleda pre štampanja. Od ponuđenih opcija možete izmeniti font prikaza, njegovu veličinu i oblik (podebljani ili kurzivni ispis). U drugoj grupi opcija birate prikaz papira na ekranu: koja strana dužeg spiska će biti prikazana, odnosno sa kolikim uveličanjem će ispis biti prikazan.
Treća grupa opcija je zadužena za izbor štampača, gde se može uticati na podešavanja karakteristična za odabrani štampač i margine papira. Margine se mogu promeniti i postavljanjem miša iznad linija koje ih prikazuju, kada se kurzor miša menja; držite levi taster miša i prevucite linije margina na željeno mesto. Sadržaj fascikli se može štampati dvostrano, pri čemu će Total Commander voditi računa o štampi i zahtevati od korisnika da okrene i ponovo uloži papir u štampač.
Odabirom susedne komande u meniju Štampanje / Liste datoteka sa potfasciklama, pojavljuje se isto okno kao u prethodnom slučaju, ali sa tom razlikom što će biti iščitan i sadržaj potfascikli. Broj potfascikli koji će biti prikazan na papiru određuje se na dijalogu koji se pojavljuje neposredno nakon poziva ove stavke menija. Vrednost -1 kao parametar znači da će biti pročitane sve potfascikle, a unošenjem pozitivnog broja dobiće se onolika dubina koliku tim brojem odredite. U polju Samo datoteke ovog tipa primenićete filter u kojem možete koristiti džokere za imena.
Treća opcija podmenija, Štampanje / Sadržaja datoteka, otvoriće program povezan sa tipom obeležene datoteke, odakle je omogućeno direktno štampanje.
Mrežna povezivanja i FTP
Opcije mrežnog povezivanja se nalaze u meniju Mreža u kojem se pomoću prvih pet stavki menija pozivaju sistemski dijalozi Windows-a. Kako ovi dijalozi nisu delovi Total Commander-a, ovom prilikom ih nećemo objašnjavati, pošto se njihovo objašnjenje nalazi u datotekama pomoći operativnog sistema Windows.
Program podržava povezivanje sa FTP serverima i slanje i preuzimanje datoteka putem FTP protokola (File Transfer Protocol), optimizovanog za razmenu datoteka putem Interneta. Odabirom menija Mreža / FTP povezivanje (prečica CTRL+F) dobija se dijalog (u početku prazan) sa spiskom FTP servera koje ste kreirali. Nova veza se kreira klikom na istoimeni taster. Brži put je komanda menija Mreža / Nova FTP veza ili prečica CTRL+N.
U oknu FTP: detalji o vezi postoji nekoliko polja koja treba popuniti. U polju Sesija: upišite proizvoljan naziv koji će vas asocirati na server na koji se povezujete. Polje Ime hosta (:Port) je veoma značajno, jer ono predstavlja adresu servera (ftp.server.com i slično). Ako je broj porta podrazumevani (21), ne morate da ga navodite; ali ako je atipičan, onda otkucajte npr. ftp.server.com:1021. Većina javno dostupnih servera dozvoljava pristup ostavljanjem određenog korisničkog imena i e-mail adrese kao šifre. Ako kliknete na Anonimni login, program će ova polja popuniti umesto vas.
Korisničko ime je vaš naziv koji ste dobili ili izabrali kod dobavljača Internet usluga, a lozinka je ona koju ste kreirali za pristup servisima dobavljača; ovo ćete koristiti za, recimo, pristup sadržaju sajta koji uređujete. Naredna dva polja nije neophodno popuniti, ali objasnimo šta znače: Udaljena fascikla je neka potfascikla na FTP serveru kojoj se pristupa automatski po povezivanju, a Lokalna fascikla je ona koja će biti prikazana u jednom oknu liste datoteka po povezivanju sa FTP serverom; to polje možete popuniti ukucavanjem putanje ili se može odabrati klikom na >>. Ovde ćete, recimo, postaviti putanju do lokalne verzije sajta na svom disku.
Ukoliko želite da program pošalje neku posebnu komandu po povezivanju, upisaćete je u polje Pošalji komandu. Ovo polje takođe nije neophodno popuniti. Za Tip servera je preporučljivo da stoji vrednost Autodetektuj, a ako od vlasnika FTP servera dobijete određene podatke o povezivanju koji nalažu definisanje vrste servera, odabraćete vrednost Definiši vrstu servera.
Firewall ili Proxy je svojevrsna zaštita servera, a definiše se prema uputstvu vlasnika FTP servera. U najviše slučajeva, ovo polje za potvrdu ostaje neobeleženo. Opcija Koristi pasivni mod za prenos će usporiti prenos i način povezivanja će biti kao kad Windows Explorer-om pristupite FTP lokaciji na Internetu; ipak, opcija je neophodna u nekim slučajevima, što će vam reći administrator servera. Poslednje polje ovog okna, Pošalji naredbu za očuvanje konekcije će u definisanom vremenskom intervalu (Interval slanja: svakih... minuta) poslati FTP serveru odabranu komandu (najbolje je NOOP) kako zbog neaktivnosti ne bi došlo do spontanog raskida veze na strani servera. Snimite vrednosti izborom opcije U redu. Sada će se u listi pojaviti FTP veza koju ste upravo definisali, sa imenom upisanim u polju Sesija.
Povezivanje na FTP server obavlja se izborom opcije Poveži se. Nakon uspešnog povezivanja, u jednom oknu (iz kojeg ste zahtevali povezivanje) pojavljuje se spisak datoteka i fascikli na FTP serveru, dok se u drugom prikazuje sadržaj lokalnog diska. Razmena datoteka je potpuno ista kao razmena datoteka dve fascikle na lokalnom disku; jedino je pitanje da li na FTP serveru imate puna prava ili samo pravo čitanja (kopiranja). Prilikom prenosa, Total Commander će prikazati novi meni sa opcijama koje su karakteristične za ovu vrstu konekcije. Način prenosa je preporučljivo ostaviti na automatsku vrednost, jer se FTP vezom prenose i tekstualne i binarne datoteke, a program uglavnom može sam da odredi optimum. Nakon klika na Isključi u ovom meniju (ili odabirom Mreža / Prekid FTP veze; prečica CTRL+SHIFT+F), FTP veza se raskida.
U oknu Poveži se na FTP server, klikom na taster Novi URL prikazuje se novi dijalog, prilagođen brzom povezivanju na servere koji dozvoljavaju anonimni pristup bez pretplate. Zapravo, ovo je dijalog za povezivanje u kojem ćete definisati samo minimum podataka dovoljnih za vezu sa FTP serverom.
Odabirom veze i izborom opcije Uređuj ponovo dobijate dijalog FTP: detalji o vezi sa ranije unetim podacima, koje možete prepraviti. Taster Dupliraj će kreirati novu stavku u spisku veza i može da posluži kada želite da definišete FTP vezu kod koje su mnogi parametri za pristup slični polaznoj. Klikom na Obriši, brišete definisanu vezu sa spiska.
Kompletan pregled opcija
Total Commander je veoma bogat izborima za konfigurisanje ponašanja. Međutim, pojedine opcije i njihove namene ponekad mogu biti zbunjujuće, a posledice nekih promena mogu biti čak i nepoželjne za korisnika. Na primer, direktno brisanje datoteka i fascikli bez čuvanja kopija u kanti za otpatke može vas lišiti prilike da ispravite nehotičnu grešku. Zbog toga ćemo detaljno pregledati stavke složenog dijaloga Konfigurisanje / Opcije.
Sve opcije na kartici Izgled odnose se na sadržaje na radnoj površini Total Commander-a, a poželjan izbor je za svakog korisnika individualan. Podešavanja nemaju uticaja na rad programa, a sve uključene opcije samo olakšavaju rad mišem. U protivnom, ako ste se navikli na rad sa tastaturom, isključite nepotrebne elemente programa kako biste povećali korisnu radnu površinu programa.
Na kartici Operacije možete podesiti ponašanje programa u odnosu na rad sa tastaturom, odnosno mišem. Najpre podesite način rada desnog tastera miša. Ukoliko se koristi kao u Norton Commander-u, što je uzor po kojem je Total Commander napravljen, desnim tasterom miša birate datoteke koje ćete obrađivati, za razliku od klasičnog načina obeležavanja datoteka i fascikli u Microsoft Windows-u, gde datoteke i fascikle birate klikom u kombinaciji sa tasterom SHIFT ili CONTROL.
Dodatna funkcija desnog tastera miša u Windows-u je dobijanje kontekstnog menija sa operacijama koje se mogu izvršiti nad datotekom ili fasciklom. U slučaju da ste odabrali opciju da koristite desni taster miša kao u Norton Commander-u, kontekstni meni u Total Commander-u ćete dobiti malo dužim pritiskom desnog tastera miša nad datotekom ili fasciklom.
Na istoj kartici, podesićete odabir fascikli korišćenjem tastera NUM PLUS (na numeričkoj tastaturi). Ukoliko se opredelite za opciju odabira fascikli istovremeno sa datotekama, uključićete opciju Takođe selektuj i fascikle. Preporučljivo je da ovu vrednost promenite odmah; ona je naročito korisna ako često kopirate celu fasciklu sa potfasciklama, jer svaki naknadni odabir svake potfascikle predstavlja zamoran posao.
U fasciklama sa velikim brojem datoteka brzo možete pronaći onu čije ime znate, ako pritisnete taster ALT i istovremeno kucate ime datoteke. U grupi Brzo traženje predviđeno je da se skok na datoteku obavlja kucanjem imena datoteke uz istovremeni pritisak na kombinaciju tastera ALT i CTRL; preporučujemo da ovu opciju podesite na ALT+slovo jer time olakšavate rad. Ali, ako to učinite, pripazite! U Windows okruženju, skraćeno aktiviranje menija i naredbi izvodi se pritiskanjem kombinacije levog tastera ALT i ključnog slova. Ako ste podesili Total Commander da ovakvom kombinacijom skoči na prvu datoteku sa zadatim slovima, pristup menijima sa tastature je sada drugačiji: treba da pritisnete i otpustite taster ALT, a tek zatim da pritisnete ključno slovo menija ili komande.
Na kartici Prikaz ćete podesiti nekoliko veoma važnih opcija programa. Odredite da li se može pokrenuti više instanci programa ili samo jedna (Dozvoli samo 1 kopiju Total Commander-a odjednom). Polje za potvrdu Spusti ikonu Commander-a u Polje za obaveštavanje pri minimizovanju određuje da li će se ikona programa po minimizovanju prikazivati u traci za obaveštavanje (systray) ili na traci zadataka (taskbar).
Total Commander može da prikazuje skrivene i sistemske datoteke nezavisno od odgovarajućih podešavanja u Windows-u. Ova opcija je isključena i mora se naknadno uključiti, što se ne preporučuje početnicima, koji nehotice mogu obrisati neku sistemsku datoteku i time narušiti integritet sistema. Ukoliko, pak, želite da program prikazuje ove datoteke, uključite opciju Prikaži skrivene i sistemske datoteke (samo za iskusne!).
Uobičajeno je da se ikone svih datoteka nalaze levo od imena. Na sporijim računarima ispis datoteka jedne fascikle može se ubrzati ukoliko se opredelite za jednu od opcija prikazivanja ikona, a najveće ubrzanje se postiže uključivanjem opcije Bez simbola. Program može da sortira fascikle kao i datoteke – po nazivu, odnosno pri prikazu stabla može sortirati nezavisno prvo fascikle pa zatim datoteke. Za način sortiranja fascikli odabraćete jednu od dve opcije u oknu Sortiranje fascikli.
Na kartici Jezik za odabir jezičke školjke programa opredelićete se za jezik ispisa komandi, menija i obaveštenja programa. Ukoliko ste dodali podršku za srpski i ispratili uputstvo na početku ovog prikaza, znači da je već odabrana opcija Srpski (Latinica).
U program je ugrađen interni pregledač datoteka (Lister), koji smo ranije opisali; na kartici Uređivanje/Pregled možete se opredeliti i za spoljni pregledač. Internim pregledačem možete pogledati sadržaj velikog broja tekstualnih i multimedijalnih datoteka, uključujući i zvučne zapise; sadržaj datoteke ovim putem ne možete uređivati. Uređivač datoteka će vam poslužiti za izmenu sadržaja tekstualnih datoteka; predviđeni uređivač je Windows-ov Notepad, ali ovde možete podesiti i svoj omiljeni tekst-editor.
Nezavisno podešavanje oblika i veličine slova svakog dela programa, kao i veličine ikona datoteka, izmenićete na kartici Font. Polazni oblik slova je sistemski, neproporcionalni font MS Sans Serif, čija je čitljivost dobra pri različitim rezolucijama prikaza slike na ekranu. Uz podešavanja opcija na kartici Font, na kartici Boje možete dodatno podesiti boju ispisa slova i pozadine u oknima, zavisno od pozicije kurzora. Program takođe omogućava ispis određenih tipova datoteka određenom bojom.
Pre primenjivanja destruktivnih operacija (recimo, brisanje ili prepisivanje već postojeće datoteke), od programa možete zahtevati da se oglasi dijalogom upozorenja, tj. naknadnom potvrdom operacije; te opcije ćete menjati na kartici Potvrde. Od postojećih, opcija brisanja nije prisutna u izboru jer se obrisana datoteka uvek može vratiti iz kante za otpatke. Preporučujemo da sve opcije okna Zahtevaj potvrdu pre uključite, jer dodatne potvrde vas ponekada mogu spasiti od nepotrebnih glavobolja u slučaju da nehotice izgubite potrebnu datoteku.
U grupi FTP, definisaćete ponašanje Total Commander-a dok funkcioniše kao FTP klijent. Recimo, možete podesiti da se sadržaj na serveru uvek pojavi u određenom oknu programa, ali i broj i interval između ponovnih pokušaja uspostavljanja veze, kao i režim prenosa; predložene vrednosti su sasvim odgovarajuće.
Na ovoj kartici takođe možete podesiti prečice na tastaturi na koje ste navikli ili promeniti one koje su u programu već predviđene. Za ovo je potrebna izvesna veština prepoznavanja imena internih funkcija programa; ako, recimo, više volite da menjate imena datoteka i fascikli uobičajenom Windows-ovom prečicom F2 umesto ovde uobičajene SHIFT+F6, odaberite taj taster u prvoj padajućoj listi, a u listi Prikaz pronađite stavku cmRenameOnly i potvrdite izbor klikom na taster sa oznakom za potvrdu.
Najzad, u grupi Izabrani zvuk možete podesiti zvučne signale koje će program aktivirati kod nekih vremenski zahtevnijih operacija. Na primer, ako često kopirate velike datoteke, kraju operacije možete pridružiti zvuk kojim bi vam program skrenuo pažnju, ukoliko se kopiranje obavljalo kao proces u pozadini.
Program može da operiše sa svim popularnim arhiverima, a za najčešće korišćene je ugrađena podrška u samom programu. Ukoliko uključite opciju Tretiraj arhive kao fascikle na kartici Arhiveri, program će prikazati sadržaj arhive kao svaku drugu fasciklu. U suprotnom, aktiviranjem arhive (pritiskom tastera ENTER ili dvostrukim klikom miša nad arhivom) biće otvoren spoljni program za rad sa arhivama (na primer Power Archiver, koji predstavljamo u ovom Almanahu). Iako je ugrađena dobra interna podrška za najpopularnije tipove arhiva, autor je ostavio mogućnost da se program služi spoljnim arhiverima. Upotreba spoljnih arhivera je opravdana ukoliko takvi arhiveri rade mnogo brže od internog ili imaju neku dodatnu mogućnost koju iz Total Commander-a ne možete da kontrolišete.
Arhiveru ZIP je posvećena posebna kartica, jer je to najpopularniji format za arhive; na ovoj kartici se takođe možete opredeliti između internog ili spoljnog arhivera. U slučaju da ste se opredelili za interni arhiver, možete podesiti način kompresije, i to brži sa najmanjim stepenom kompresije ili sporiji sa višim stepenom kompresije. Viši stepen kompresije znači da će arhive zauzimati manje prostora.
Na kartici Tabulatori možete podesiti način prikaza datoteka i fascikli. Tip datoteke (ekstenziju) možete prikazati odmah iza naziva datoteke (uključena opcija Odmah iza imena na oknu Prikaži ekstenziju datoteka) ili uravnatu tabulatorom, tako da svi tipovi budu u istoj koloni (uključena opcija Poravnate tabulatorima).
Ako uključite opciju Automatski menjaj širinu kolone, naložićete programu da, u zavisnosti od veličine radnog ekrana, sam podešava širine kolona za ispis datoteka i fascikli i to procentualno u odnosu na postavljene vrednosti na ovoj kartici. Ukoliko je potrebno, možete uključiti opciju za prikaz godine u četvorocifrenom, odnosno dvocifrenom obliku. Dvocifreni prikaz je dovoljan – ne postoji datoteka starija od sto godina koja bi mogla da unese zabunu.
Veličina datoteke se može ispisivati dinamički, što podrazumeva pretvaranje ispisa veličine datoteka u skraćeni oblik (na primer 1024 MB kao 1 GB, itd.). Za promenu podrazumevane vrednosti ispisa, promenićete vrednost padajućih lista Prikaz veličine i Podnožje. Prikaz veličine se odnosi na ispis veličine datoteke pored njenog naziva, a Podnožje na ispis veličine datoteke ili grupe datoteka u statusnoj liniji.
Sve odabrane vrednosti opcija potvrdićete klikom na U redu. Ovim ste podesili Total Commander, a kasnije uvek možete menjati te opcije. Pomenimo i to da kada definišete optimalni položaj Total Commander-a na radnoj površini Windows-a, možete ga zapamtiti ako odaberete komandu menija Konfigurisanje / Snimi poziciju.
Na kraju...
Mnoge skrivene mogućnosti programa nisu pomenute: otkrijte ih sami! Za početak, pogledajte meni Pomoć / Tastatura u kojem ćete naći prečice koje nisu pomenute u ovom tekstu.
Popularnost Total Commander-a utemeljena je još u doba DOS platformi, kada je program Norton Commander bio neprikosnoveni vladar na polju programa za upravljanje datotekama. Rastom popularnosti Windows-a, rad korisnika se preselio u grafičko okruženje, ali efikasnost uređivanja datoteka i fascikli nikad nije mogla da dostigne onu iz doba tih DOS programa. Total Commander (zapravo, u ono vreme Windows Commander) nastao je u pravo vreme, spajajući efikasnost i DOS manir rada Norton Commander-a i prednosti grafičkog okruženja Windows-a. Postojeće funkcije programa su neprekidno usavršavane, a stalno su dodavane nove mogućnosti. Efikasan rad u operacijama uređivanja sadržaja diska doveden je do savršenstva – nove verzije donose poboljšane ili nove alatke, ali osnovne operacije ostaju neizmenjene. Švajcarac Christian Ghisler se danas s pravom smatra autorom jednog od najpopularnijih i najuticajnijih ikada napisanih shareware programa za Windows. Uostalom, pitajte nekog starog korisnika ovog programa da li bi bio spreman da ga se odrekne; odgovor možete da pretpostavite.
[Ovu poruku je menjao mmwc dana 01.03.2007. u 17:38 GMT+1]
|