Citat:
Shadowed: OK, ako ne postoji vreme krace od rezolucije atomskog casovnika onda je nemoguce da se nesto u prirodi dogodi u kracem vremenskom periodu (jer ono i ne postoji)?
Ne. Ukratko -- ako ne u prirodi ne mozemo da nadjemo sistem u kome se odvija neki proces brze od 1/T, onda tesko da mozemo da govorimo o vremenu kracem od T.
Sada malo (vise) detaljnije:
Cs138 atomski casovnik kuca izuzetno stabilno i to brzinom od 9,192,631,770 otkucaja u sekundi (po definiciji sekunde).
Dokadjaje razdvojene sa manje od 500ps tesko je onda njime meriti. Medjutim, o tim dogadjajima mozemo da pricamo jer
postoji i vremenski standard vezan za Hg+ jon koji takodje kuca veoma stabilno ali oko 10^7 puta brze od Cs138 casovnika. Moguce je izbrojati koliko Hg+ otkucaja ima u jednom Cs138 otkucaju i tako sekundu definisati (veoma precizno i stabilno) preko Hg+ jona. Onda mozemo da merimo intervale do 10^-15 sekundi, u sekundama.
Koliko je meni poznato, znatno krace intervale od ovoga nije moguce *direktno* uporediti sa SI sekundom. Medjutim, kvantna mehanika nam govori da je energija sistema povezana sa frekvencijom oscilacije njegove talasne funkcije preko Plankove konstante.
Ovo poredjenje provereno je na mnogim eksperimentima iz atomske i fizike cvrstog stanja (drugim recima, Plankova konstanta je izmerena je na puno nacina). Fizicki procesi u ovim eksperimentima bili su sporiji od 10^-15s pa se zato frekvencija u njima svodi na Cs138 standard.
Procesi u jezgru atoma desavaju se mnogo brze i do sada nije nadjen direktan nacin da se njihove frekvencije uporede sa Cs138 sekundom. Medjutim, moguce je izmeriti energiju raznih cestica koje ulaze i odlaze iz procesa u jezgru. Na osnovu toga mozemo da zakljucimo kolike energije biva razmenjeno unutar jezgra. Posto kvantna mehanika dobro opisuje dobro ove procese (eksperimentalna cinjenica), fizicari veruju Planku i poistovecuju energiju procesa unutar jezgra sa vremenskim intervalom. U slucaju nuklearnih procesa, ovi intervali su oko 10^-21 s.
U akceleratorima je moguce postici jos vece energije. Poistovecivanjem energije razmenjene u sudaru cestica (izmerene na osnovu raspodele masa i energija proizvoda sudara), fizicari dolaze do vremena od 1e-27s.
Naposletku, iz svemira nam svakog dana dolaze jos mnogo brze cestice i sudaraju se sa materijom oko nas. Na osnovu proizvoda tih reakcija mozemo da zakljucimo na kojim energijama se desavaju ovi sudari. Na osnovu toga (+ kvantne mehanike, naravno), dolazimo do jos znatno kracih vremenskih intervala.
Na osnovu svega ovoga, mozemo sa dosta eksperimentalne podrske da kazemo da je vreme, definisano u odnosu na ponasanje Cs138 casovnika, kontinualna velicina do skala od nekih 1e-30s (otprilike). Na manjim skalama nemamo eksperimentalnu podrsku.
U skladu sa naucnim metodom, trebalo bi onda dati neku teoriju. Jedna razumna teoretska ideja je da je vreme sasvim kontinualno. Drugim recima, moci cemo naci fizicke procese koji se odvijaju na proizvoljno velikim energijama, proizvoljno brzo u odnosu na nas Cs138 casovnik. To je bila Einstein-ova ideja (a i pre njega vala).
Sa druge strane, QM + OTR na odredjeni nacin impliciraju da kada dodjemo do odredjeno malih intervala tj. odredjenih velikih energija, stvari bi mogle da postanu mnogo zanimljivije. Za ove spekulacije, nazalost, koliko je meni poznato, nema nikakve eksperimentalne provere :(