Što se tiče 555 tajmersklopa ne treba tu rele uopšte.
Što se tiče kondenzatora , to o čemu pričate je elektrolitski kondenzator i morate obratiti pažnju na polarizaciju , odnosno gde vežete plus , a gde minus ! Trebaće vam i instrument za to. Na + izvod se vezuje naravno plus napona.
Ono što niko nije lepo objasnio o elektrolitstkom kondenzatoru kome se vrednosti označavaju sa uF (mikro farad)je sledeće: Elektrolitski kondenzator ( ELKO ) kada je prazan i kada se na njegove izvode dovede jednosmerni napon (+/-) u vremenu dok se isti puni , predstavlja , nazovimo to "kratak spoj". Nakon punjenja na njegovim krajevima je ~beskonačan otpor.
Što veća vrednost brojčana , time je i kapacitet elka veći a naravno i vreme punjenja , a to prouzrokuje i duže vreme "kratkog spoja". Napon koji je deklarisan na elku je vrednost probojnog napona , tojest preko tog napona elko će da rikne

. Za ove primere koji se ovde opisuju , vrednost probojnog napona na elku je 10V.
Naravno je da se ista vrednost elka ne može koristiti na različitim mašinama , pa je stoga potrebno malo eksperimentisati.
E sad "druga strana medalje" što je Broker fino konstatovao. Šta biva usled kratkog nestanka struje? E , to ćete morati eksperimentom utvrditi sami. Bitna je činjenica da ako računar startuje sa manjom vrednosti elka , postoji i više šanse da će restart u vreme kratkog nestanka struje biti uspešan.
Prilikom servisiranja pc napajanja , ja ih pokrećem tako što onu "zelenu žicu"

spajam preko otpornika 1K . Hoću da kažem to da će vrednost otpornika koji bi se vezao paralelno elku ( da bi se isti mogao isprazniti u kraćem roku)morao biti preko te vrednosti , što će produžiti vreme pražnjenja , a njega se mora isprazniti , jer neće imati efekta !!!!! za ovo što pravite. Ne mora se isprazniti do kraja , ali u tom slučaju će mu i punjenje kraće trajati pa vi sad izvucite zaključak sami.
Elko iako tako malecki , nakon skidanja sa napona , ako ga ne ispraznite , može držati napon u sebi danima , tako da , kad eksperimentišete ovo ne zaboravite! Dok , kada je u kolu isti se prazni preko ostalih komponenti polako.
Zabluda je velika da će mu se karakteristike bitno promeniti na temperaturi ili vlazi. Čipovi su mnogo osetljiviji na vlagu , nego jedan elko.
Ako vam eksperiment uspe , nema razloga za brigu u daljem periodu eksploatacije.
Ako vam ne uspe , uvek preostaje rešenje koje je Broker pomenuo sa tranz. ili rešenje sa 555.
Što se tiče nestanaka struje na vreme do nekih 500ms tu rešenje predstavlja stari "Stabilizator Napona" ( ne korektor) koristio se za stare tv -lampaše , pa i novije , zbog slabog napona 220V. Takav stabilizator će da proguta te kratkotrajne nestanke i takva mašina neće ni primetiti da je nestala struja. Mana takvog stabilizatora je težina od 5-10kg. Uspešno može da napaja potrošače do 200-250W/220V . Koriguje gradski napon i u plusu i u minusu cirka 20-25% . Na izlazu mu je 220V ako mu je na ulazu od 150-260V (okvirno).
Na kraju krajeva UPS ...veći akumulator i kuler na UPS (usmeren na hladnjake).
fanzo.org