Slučaj 1. Smatraćemo da je uvoznik prženje platio prženom kafom, a pakovanje pakovanom.
1) Uvezeno je

kg kafe (

=1.000.000), čije prženje košta 2 dolara po kilogramu, dakle ukupno

dolara, i posle toga uvoznik dobija

kg kafe, jer se, prema uslovu zadatka, pri prženju gubi 50% mase kafe.
2) Cena kilograma kafe posle prženja više nije

nego

, jer se na cenu sirove kafe dodaje cena prženja. Stoga uvoznik, da bi nadoknadio

dolara, mora pržionici dati

kg
pržene kafe, a njemu će ostati

kg.
3) Tu kafu uvoznik nosi u pakirnicu, gde usluga košta 1 dolar po kilogramu, dakle ukupno

dolara. Cena kafe opet je porasla, zbog pakovanja, i iznosi

dolara po kilogramu, pa će uvoznik cenu pakovanja morati da nadoknadi sa

kg
pakovane kafe, a njemu će ostati

kg. Prema uslovu zadatka, ovaj poslednji izraz ima vrednost 300.000

.
Prema tome, dobijamo kvadratnu jednačinu

, koja posle sređivanja postaje

. Pošto nam treba pozitivno rešenje, odgovor glasi

dolara po kilogramu.
Slučaj 2. Smatraćemo da je uvoznik prženje platio sirovom kafom, a pakovanje prženom.
Neka je masa uvezene kafe

. Uvoznik se s pržionicom dogovorio da joj ostavi

kg sirove kafe, a da pržionica njemu isprži

kg kafe tako da vrednost ostavljene sirove kafe bude jednaka trošku prženja isporučene kafe, koji iznosi 2 dolara po kg. Stoga imamo sistem:
Odatle je

. Međutim, pošto kafa gubi 50% mase posle prženja, uvoznik će dobiti

kg kafe. Vrednost kilograma pržene kafe sada iznosi

. Tu kafu uvoznik nosi u pakirnicu i pravi sličan dogovor - fabrika će zadržati

kg kafe i ambalažirati

kg tako da vrednost zadržane kafe bude jednaka troškovima pakovanja ambalažirane kafe, koji iznose 1 dolar po kilogramu. Stoga imamo sistem:
Odatle je

. Pošto je

=1.000.000 i

=300.000, dobijamo jednačinu

, čije je rešenje

dolara po kilogramu.
E sad, koji je slučaj ispravan...
[Ovu poruku je menjao Farenhajt dana 25.12.2005. u 02:54 GMT+1]