Aco,
TO-2 nisam video decenijama, tj. viđao sam ih u dečačko doba. To je malecko kućište koje odavno nije u upotrebi.
https://alltransistors.com/packs/to-2.gif
Što se tiče vojske, niti sam oficir, niti vojnik, niti završio vojnu školu, a radio sam za njih neke poslove i ako ti kažem koje onda ću posle morati da te ubijem :-).
Šalim se malo i mislim da takva pitanja nisu u okviru ove teme.
Što se pacifizma tiče: ko ne hrani svoju vojsku - hraniće tuđu! I to je aksioma dok je čovečanstva.
Nego, da se vratimo mi na temu.
Zaključismo da će proizvedena toplota (disipacija) biti tačno koliko onaj obrazac kaže, šta god ti stavio u sklop.
E sad, pitanje je koliko toplote može svaka od komponenti podneti a da ne pregori.
Ne pomažu eksterni tranzistori stabilizaciji, kako ti pogrešno kapiraš, već preuzimaju značajan deo struje na sebe, čim poštede mučeni LM317.
Kvalitet stabilizacije ostaje isti kao i bez njih, odnosno kako kaže DS od LM317 (ako uz put nešto ne za*ebeš).
LM317 praktično obezbeđuje pobudu baza tih tranzistora, što ne mora biti neka velika struja, te tako on bude rasterećen jer inače ne može mnogo disipacije podneti.
Hladnjaci su tu: da sa tom količinom toplote koju sprava proizvodi, svedu temperaturu komponenti na manju od one koja bi ih oštetila.
Dakle ženska logika: veći - bolji.
Temperatura i količina toplote su različite stvari:
- žar cigarete ima disipaciju reda 3-5W i temperatura mu je od 650-800C.
- lemilica od 25W ima tipičnu temperaturu reda 350-450C.
- motor od nekog auta disipira 100KW i ima temperaturu od tipičnih 85-90C.
Kad neku disipaciju (količinu toplote) uneseš u neki hladnjak, temperatura hladnjaka će zavisiti od njegove sposobnosti da tu količinu toplote preda okolnom mediju (vazduh, voda...) i ta sposobnost se izražava kao K/W ili C/W.
Na primer: dovedeš 50W nekom hladnjaku koji ima sposobnost od npr. 1K(C)/W, pri 25C okolne temperature i njegova temperatura će porasti za tačno 50C u odnosu na okolinu, tj. 25C+50C=75C.
Ako isto to na primer staviš u kutiju, u kojoj je okolna temperatura 50C, onda će se na tih okolnih dodati onih 50 te će hladnjak imati temperaturu od 100C.
Ne kapiram šta ti u stvari želiš dobiti?
Ne možeš smanjiti količinu toplote jer je diktira onaj obrazac, već samo možeš smanjiti temperaturu povećanjem rashladne moći hladnjaka: povećanjem emisione površine(generalno, povećanjem gabarita), pojačavanjem opstrujavanja (ventilatori), promenom medijuma razmene (voda, freon i slično).
Dakle, jedino te stvari možeš uraditi, ili praviti čoperska napajanja (SMPS) koja drastično manje disipiraju jer višak energije privremeno smeste u neki akumulacioni element (npr. storage kalem) te ga potom ponovo recikliraju u korisne svrhe.
Analogne stabilizatore možeš samo jako hladiti (prema potrebama) i to je to. Nema uštede na količini toplote, ona je isključivo posledica onog obrasca iz prethodnog posta.
P.S.
I za svaki slučaj da budem precizan (da me ne prozivaju po forumu).
Količina toplote je snaga puta vreme Pd x t i jedinica je Ws(vatsekunda) ili J (džul),
Pd je termička snaga, odnosno količina toplote koja se emituje u jednoj sekundi vremena i jedinica je W (vat).
Toliko o tome, da bi razumeo plastičan način objašnjavanja.
Dakle, kad tebi kažem "količina toplote ili disipacija" mislim na jediničnu količinu toplote u jednoj sekundi.
[Ovu poruku je menjao macolakg dana 11.09.2020. u 16:18 GMT+1]
[Ovu poruku je menjao macolakg dana 11.09.2020. u 16:20 GMT+1]
[Ovu poruku je menjao macolakg dana 11.09.2020. u 16:21 GMT+1]
[Ovu poruku je menjao macolakg dana 11.09.2020. u 16:22 GMT+1]