Otpor grejaca nije konstantan vec varira izmedju 0 i beskonacno u zavisnosti od temperature na povrsini grejaca, a koja opet zavisi od temperature okoline, strujanja vazduha, trajanja ukljucenosti, vlaznosti vazduha, efektivne vrednosti napona i jos nekih manje bitnih parametara. Na -273 C, grejac bi se ponasao slicno kao superprovodnik, sa otporom od veoma blizu 0 oma. Na beskonacno visokoj temperaturi grejac bi presao u gasovito stanje i imao otpornost od beskonacno oma. Temperatura grejaca u kucnim grejalicama obicno se krece u opsegu od 20C pri ukljucenju do naprimer 1.000C nakon duzeg rada. Grejac cija je snaga 1kW na 1000C ima otpor oko 53 oma, dok na 20C ima otpor 18 oma. Tebe naravno zanima otpor na temperaturi koja se postigne nakon duzeg rada, jer sta ti znaci otpor u prvoj sekundi nakon ukljucenja - nista, cak i da je snaga 5kW to traje sekundu i gotovo. Snaga potom iz trenutka u trenutak opada, dok se ne stabilizuje na nekoj vrednosti, na kojoj - to zavisi od karakteristika grejaca ali i od temperature u prostoriji i svih drugih nabrojanih parametara. To je razlog zasto ti je serviser kompjutera jos u prvom odgovoru rekao da otpor grejaca ne vredi meriti ommetrom - rezultat bi bio u trenutku iskljucenja 53 oma, sekundu potom 50, nekoliko sekundi kasnije 45 i tako dalje nakon nekoliko minuta bi bio 20 oma gde bi se stabilizovao. Dakle, ampermetar i voltmetar u ruke, pa otpornost grejaca izracunaj po omovom zakonu. I ako je instrument kineski pa laze 10%, zbog kvadriranja i deljenja proracun snage moze da bude do 34% pogresan.
Dodatni problem je kod grejaca koji rade na principu prekidanja struje i napona vise puta u sekundi - tu digitalnim instrumentom tesko mozes izmeriti efektivnu vrednost napona i struje, pa ne mozes ni izracunati otpornost grejaca.
Samo ti sinko (administratore) radi svoj posao.