Citat:
Lazar-I:
Ono što mi se ne sviđa je povratak na feudalni sistem, gde će oni koji su preko noći došli do kapitala (ne znam da li je to slučaj i sa Venturom) posedovati najveći deo obradive zemlje, a poljoprivrednici koji su generacijama obrađivali tu zemlju postati nadničari.
Zašto stalno forsiraš neku priču u kojoj su poljoprivrednici neki nebeski narod, a ne samo još jedna od grana industrije?
Poljoprivreda je samo jedan tip industrije. Kao i za svaku industriju i u poljoprivredi postoje određena pravila. Pa jedan BMW da 15 godina proizvodi isti model, i da ništa ne menja, propao bi, a kamoli neko drugi. A koliko poljoprivrednika ti znaš da su značajno unapredili svoju tehnologiju ili način proizvodnje u poslednjih 15 godina?
Isto tako, i onaj ko ima danas 30 hektara, on svake godine može da kupi hektar-dva zemlje, kad je dobra godina onda nešto i više, i da tako konstantno raste i prati razvoj te industrije.. To je put razvoja svake firme na ovoj planeti, i nije niko krenuo od sastavljanja auta u garaži, a sutra odjednom imao fabriku koja mu proizvodi stotine hiljada automobila godišnje, već se sve radi postepeno. Ne znam zašto bi poljoprivreda bila drugačija.
I ima jedna anegdota, jedan moj poznanik je pre recimo 5-6 godina završio poljoprivredni fakultet, a inače je iz okoline Vršca, i uglavnom on ti je hteo da nastavi da se bavi poljoprivredom, od dede je dobio par hektara zemlje i nešto mehanizacije i tako je počeo.. Uglavom, kad je počinjao on se prilično studiozno bacio na to, analize tla, semena, preciznost u svemu, iskorišćavanje 101% raspoloživih resursa, čak je i na matori traktor montirao GPS autopilot skalameriju koju je sam napravio i sejačicu spojio sa tim računarom (ta neka ultramoderna sejačica mu je bila prvo što je kupio na kredit), uglavnom celo selo mu je umiralo od smeha, gledali su na njega kao na retarda... Međutim kad je došlo vreme da se svode računi, kod njega bukvalno duplo više soje nego kod najboljeg u selu, niko više neće da priča sa njim, šta on balavac zna, on će mene da uči kako se pravi soja a ja je pravio dok je on još srao u pelene i sl. priče... Informacija koju imam od pre godinu-dve je da je dogurao do nekih 100 hektara svojih, i da napreduje krupnim koracima..
Citat:
Lazar-I:
Kako onda objašnjavaš da je trenutno Srbija daleko ispod Holandije po pitanju poljoprivredne proizvodnje. Ako je bitno samo da je neki posao isplativ, kako to da su u Holandiji ljudi to prepoznali a u Srbji nisu.
Sad ću da ti ispričam jednu situaciju baš sa tim Holanđanima koju ja lično imam. Uglavnom mi trenutno gradimo i 5ha staklenika koji treba da su operativni u januaru iduće godine, gde je Holandska firma Certhon izvođač (firma koja je nastala spajanjem Bosch Inveka + Wilk van Der Sande, dva ogromna konglomerata).
Prvo, mene je zaprepastila činjenica da Srbija uvozi 24.000 tone beef paradajza svake godine. Drugo, zaprepastila me je takođe činjenica da u celoj Srbiji ne postoji nijedan staklenik koji proizvodi povrće!!! (postoji nekoliko staklenika koji su proizvodili cveće pa propali, postoji staklenih od 5 hektara koji je proizvodio povrće a koji je skoro oduzela banka, i postoji jedan staklenik koji proizvodi samo sadnice, ali apsolutno nijedan koji u ovom trenutku proizvodi povrće preko cele godine).
Dalje, sa kim god da sam razgovarao, svi mi kažu da sam lud što kupujem novi staklenik, kad za 2-3 puta manje ima da se kupi polovan 'isti takav'. Ljudi izgleda ne kapiraju da neko ne menja staklenik nakon 10 godina jer mu se ne sviđa dezen, već da postoji neki fundamentalni problem (tehnologija otišla napred, bolja toplotna izolacija, ušteda energije, veća visina, itd.), to je kao ono kad kupuju polovne gume, isto je i to kao novo.
Potom na sastanku sa Certhon konsultantom čovek me pita da li želimo rasvetu? (rasveta dodaje +30% na celu cenu koštanja staklenika, i ubica je što se tiče potrošnje struje) Ja ga pitam čemu to služi, on mi objasni da su sa rasvetom prinosi daleko veći, ukus paradajza je kao onaj iz bašte, nije plastičan kao kad se proizvodi bez rasvete, zimi su sa rasvetom prinosi 40-60% veći itd. Uglavnom, naravno da ćemo da uzmemo rasvetu, zašto bi neko uopšte pomislio da proizvodi bez rasvete; međutim od njega čujem da u regionu još nije prodao staklenik sa rasvetom, jer svi gledaju da ućare nešto...
Onda dolazi pitanje menadžmenta - upravljanja tim staklenikom. Čovek meni krene da priča kako možemo polati nekog tipa u Holandiju na obuku, da se ne trošimo ovako onako... I naprosto se začudio kad sam mu rekao da nas to ne zanima, i da želimo menadžment da dođe iz Holandije iz specijalizovanih firmi koje se samo time bave. Čovek je bio zapanjen time jer u Srbiji/regionu kad bi to spomenuo nekome, samo što ga ne bi izbacili naglavačke kroz prozor jer kao taj tip košta godišnje 150.000 evra, ima u Srbiji dovoljno stručnjaka, samo vi njemu pokažite par dana kako se to radi, neće oni da bacaju pare...
Uglavnom tih 150 hiljada ti je godišnje 3-4% prouzvodnje.. Znači dovoljno je da ti lokalni agronom umesto 75kg po m2 proizvede samo 72kg/m2 i ti si već pukao iznos koji bi dao tom Holanđaninu i koji ti garantuje prinos, a inače čisto informacije radi u Makedoniji (pošto ih u Srbiji nema) odličnim uspehom se smatra kada u stakleniku proizvedu 40-45kg, a solidno je 35kg/m2 proizvodnja.
Eto, to ti je razlog zašto smo mi svetlosnim godinama iza Holandije po tim pitanjima - sindrom balkanske pameti.