Moraš da joj posadiš beli luk, uvučeš konac u iglu, i napraviš ljuljašku.
Nekad se znali običaji oko zmija nego se naš narod totalno izobičajio ...
"Narod slavi Blagovesti kao veliki praznik, a može se čuti da na ovaj praznik čak ni ptice ne savijaju gnezdo. Svetkuju ga najviše žene zbog poroda, Nerotkinje odlaze u crkve i manastire i pred ikonama posvećenih Blagovestima se mole Presvetoj Bogorodici. Nekada su mladi i stari izjutra odlazili na obale reke ili potoka i bacali, zatvorenih očiju, kamičke u vodu. Kada bace kamičak, pokriju uši šakama da ne čuju njegov pad u vodu, izgovarajući pritom u sebi bajalice. To čine da tokom leta ne bi viđali ili nagazili na zmije. Rašireno je verovanje da se na ovaj dan treba umiti u potoku ili reci.
U homoljskim selima se veruje da ako se pre Blagovesti ubije zmija i u njenim čeljustima posadi beli luk, koji iznikne na Blagovesti, takav će luk biti zaštitno sredstvo od veštica i demona. Taj beli luk se čuva kao uzla, odnosno amajlija. Može se ušiti u deo odeće, a stavlja se pod dušek u kolevku ili krevetac deteta. Nekada su u seoskim domaćinstvima deca s majkama išla oko kuće lupajući u metalne šerpe i tepsije, govoreći :"Bešte zmije", verujući da koliko se daleko čuje buka, toliko će i zmija da pobegne od kuće.
Krpe i otpaci pale se u selima na Kosovu i Metohiji, te nose oko kuće da bi oterali zmije. Ranije se svuda po Srbiji palilo đubre i pepeo prosipao oko torova u štala protiv raznih boleština. U okolini Svrljiga ne otvaraju se britve, poklopci, makaze, ne uvlači se konac u iglu da se ne bi zmije uvlačile u kuću. Po Timočkoj krajini ovoga dana po brežuljcima i proplancima pale se vatre, a mladići i devojke igraju oko njih. Dobro je praviti ljuljaške i ljuljati se radi zdravlja preko cele godine.
Od Blagovesti počinje setva jarih žita i tada se iznosi seme na sunce. Voćari smatraju Blagovesti najsrećnijim i najboljim danom za kalemljenje voća, a vinogradari obrezuju lozu. Uopšte , postoji mnogo rituala za opšti napredak ljudi i njihove imovine."
Nemoj da pricas?