Što dalje idemo u prošlost smanjuje se broj ljudi na Zemlji, što znači da se u jednom trenutku neminovno stiže do praoca čovečanstva i zajedničkog pretka, pa svi današnji ljudi na Zemlji moraju biti u krvnom srodstvu.
Ništa novo za one koji se rukovode Starim zavetom i pričom o Adamu i Evi. Ali posledih godina i nauka je utemeljila tezu o svom Adamu. Genetski i arheološki dokazi postavljaju poreklo modernog čoveka u Afriku, pre oko 200.000 godina. Prvi moderni ljudi napustili su Crni kontinent približno pre 60.000 godina i krenuli u kolonizaciju Zemlje. Nove studije o DNK ukazuju da svi ljudi na planeti potiču od jednog afričkog pretka koji je živeo pre oko 60.000 godina.
Da bi se konačno otkrile nasledne linije koje povezuju drevnog Afrikanca i 6,5 milijardi ljudi koji danas naseljavaju Zemlju, "Nacionalna geografija" pokrenula je prošle srede u Vašingtonu grandiozni "Genografik" projekat. Cilj: da se uđe u trag svim putevima ljudske migracije iz Afrike pre oko 60.000 godina ka drugim kontinentima, otkrije zagonetna mapa ljudske kolonizacije Zemlje i pronađu koreni modernog čoveka.
- Naša DNK čuva fantastičnu priču o putovanju čoveka, o tome kako smo svi na Zemlji u srodstvu i kako su naši preci dospeli tamo gde mi sada živimo. Ovaj projekat će nam pokazati rute kojim su se kretali prvi ljudi u naseljavanju planete i dati genetsku mrežu koja nas veže - prenela je "Nacionalna geografija" izjavu vođe projekta dr Spensera Velsa, američkog genetičara i antropologa.
"Genografik" projekat košta 40 miliona dolara. Zamišljeno je da globalna genetska potraga traje pet godina i uključi vodeće svetske genetičare i molekularne biologe. Tehnološki partner "Nacionalnoj geografiji" je "Aj-Bi-Em" koji će pomoći u sakupljanju, skladištenju i analizi podataka, a u timu je i "Vajt femili fondacija" koja će omogućiti da deset planiranih naučnih centara sakupljaju i analiziraju uzorke krvi.
Plan je da se DNK uzorci sa unutrašnjosti obraza sakupe od najmanje 100.000 osoba širom sveta i stvori najveća svetska banka gena. Naučnici upozoravaju kako je nastupio poslednji čas da se uspešno završi čitav posao. Naime, ratovi, ekološke katastrofe i ubrzana globalizacija čine da ljudi sve više migriraju tako da svet postaje sve manje kulturološki i genetski raznovrstan.
Dr Vels poručuje da je neophodno napraviti genetski blic-snimak čovečanstva pre nego što sve geografske i kulturološke razlike sasvim ne iščeznu, a nestanak mnogobrojnih jezika nesporan je dokaz za ovu tvrdnju.
- Danas se u svetu govori na oko 6.000 jezika, a očekuje se da do kraja ovog veka nestane čak između 50 i 90 odsto svih jezika - rekao je vođa "Genografik" projekta.
Kako genetičari traže i lociraju naše pretke i rekonstruišu njihove seobe? Svaki roditelj učestvuje sa svojom polovinom DNK kod deteta. Dve polovine, od oca i majke, formiraju novu genetsku kombinaciju kod potomka. Ova, takozvana rekombinacija, daje svakom od nas jedinstveni paket atributa: kosu, oči, boju kože, predodređenost za neke bolesti i slično.
Međutim, deo DNK, poznatiji kao ipsilon hromozom, koji poseduju samo muškarci, prenosi se sa oca na sina bez ikakve rekombinacije. Ipsilon hromozom tako ostaje u osnovi nepromenjen kroz generacije, osim prilikom slučajnih mutacija.
Slučajne mutacije DNK koje su prirodne i po običaju neškodljive, zovu se markeri. Kada otkrije marker, genetičar može da se "vrati" u prošlost i prati marker sve do tačke kada se prvi put pojavio. Na ovaj način genetičari tačno utvrđuju poreklo, to jest kada i gde je začeto neko pleme ili gde "kreće" rodoslov.
DECA DŽINGIS-KANA
TIM dr Velsa već je sakupio podatke o DNK mutacijama i genskim markerima u delu Azije kojim je u 13. veku vladao mongolski ratnik DŽingis-kan. Vezivanje markera za geografsku lokaciju i istoriju regiona koja govori da je DŽingis-kanova vojska često silovala žene u pokorenim selima i da su se izdanci kanove vojske kasnije raširili po njegovom carstvu, upućuje na zaključak da danas, otprilike, 16 miliona ljudi na Zemlji nosi genetsku mutaciju koja najverovatnije potiče od čukundede DŽingis-kana!
ŠPANSKO-IRSKA FAMILIJA
DNK informacija svrstava vlasnika u određenu "haplogrupu" - granu rodoslovnog drveta čovečanstva koju definišu genski markeri. "Haplogrupu R", na primer, obeležava mutacija ipsilon hromozoma nazvana M173 kojoj pripada oko 70 odsto Engleza, 95 odsto Španaca i 95 odsto Iraca. Razlog što većina Zapadnoevropljana ima genetsko obeležje M173 leži u činjenici da su se na kraju poslednjeg ledenog doba stanovnici Iberije (drevne Španije) masovno selili na sever.
STO DOLARA UČEŠĆE
U "GENOGRAFIK" projektu mogu da učestvuju svi ljudi koji to žele. "Nacionalna geografija" prodavaće zainteresovanima po ceni od 100 dolara ličnu opremu za uzimanje uzorka DNK, koji zatim treba poslati u određene laboratorije.
http://www.novosti.co.yu/vest.php?vest=39522&rubrika=Društvo
P.S.
The Genographic Project FAQ: http://www5.nationalgeographic...raphic/faqs_participation.html
HOW TO PARTICIPATE: http://www3.nationalgeographic.com/genographic/participate.html
[Ovu poruku je menjao secret dana 29.04.2005. u 19:35 GMT+1]