Citat:
Shadowed: Na duze staze, ucenje na lokalizovanom software-u je lose.
Zašto? Imam utisak da i neki drugi misli slično, slobodno se mogu smatrati takođe upitanim :)
Citat:
tdjokic: [...] ili je usvojen neki engleski original, malo doteran, koji je i inace opste prihvacen. Da li je "autobus" srpska rec? Sta sa recima tipa "prelevman", "subvencija", "dotacija", "stiropor"?
„Malo doteran“ je ključno. Stalno se uzima ovakav argument u usta, pritom se zaboravljajući da su sve te reči
pravilno leksikalizovane, tj. pridružene jeziku tako da ne ruše njegove gramatičke i pravopisne norme.
To se već ne može reći za mnoge računarske pojmove. Primer:
firewall. Uvek i obavezno, piše se ovako, u originalu, što je kontra svim prethodnim primerima. Ako bi se usvojilo kao strana reč, onda bi
moralo da bude „fajervol“, skupa sa pridevom „fajervolski“ („fajervolska podešavanja“, a ne groteskno „firewall podešavanja“) Videli negde? Ja nisam. Tako postaje jasno zašto se prevodioci teško mire sa ostavljanjem stranih reči.
Citat:
tdjokic: [...] sta ta engleska rec znaci na engleskom, sta za prosecnog Engleza znaci rec preferences, pa kad se to shvati tek onda se trazi isti pojam u glavi prosecnog Srbina i upotrebi rec koju on koristi za oznacavanje tog pojma.
U suštini ispravno razmišljanje, ali koje se često tumači potpuno suprotno od ispravnog, što je važno istaći jer mnogi prevodioci od toga počinju.
Prosečan Englez prvi put čuje za taj „vatreni zid“ (ili, ređe, shvati to
pravilno, kao „protivpožarni zid“) i naravno pojma nema o čemu se radi. Ali, zatim
nauči da u
računarskom kontekstu to označava šta već označava. Drugim rečim,
firewall je samo nečija igrarija, žargon koji je prošao u tehnički jezik.
Zašto onda i Srbin ne bi mogao da prođe isti postupak? Ono što Englezu označava vatreni ili protivpožarni zid, označava i Srbinu. Pa pošto smatram da je civilizovano dopustiti pravo
prvenstva (ko je prvi izmislio, neka i imenuje pojam), i ista analogija važi i u mom jeziku, onda nema razloga da je ne poštujem pri prevodu.
(Ovde konkretno, ne bih stavio „protivpožarni zid“ ili „vatreni zid“, jer imam kraći prevod, jednu reč koja isto znači, u tradiciji je jezika, i potpuno je nedvosmilena — kada se
nauči, kao što to mora da učini i onaj Englez.)
I isto ovo važi za većinu tih „neprevodivih“ engleskih reči. Jedan od retkih primera prave neprevodivosti kojih mogu da se setim je
to reset; tačno znači „postaviti na početnu vrednost“, i tu nema nikakve druge mogućnosti do usvojiti „resetovati“.
Citat:
tdjokic: A mi - s neba pa u rebra, doslovni prevod iz prvog recnika koji nam je pri ruci i onda to zovemo prevod.
Iz prethodnog se da zaključiti da mislim da nema razloga bežati od bukvalnih prevoda, ako su
zaista bukvalni. Pravi bukvalan prevod, to je onaj koji ima u oba jezika ista značenja van računarskih voda, uspostavljajući istu analogiju. Neki naizgled bukvalni prevodi to ne zadovoljavaju, i tada treba paziti. Primer za ovo je
skin; neki bi rekli, prevedimo kao „koža“, jer to je to. Nije. Na engleskom,
skin ima mnogo više značenja nego koža na srpskom, a ono značenje koje nama treba, i prevod koji ja predlažem, jeste „presvlaka“.
Citat:
Marko_L: [...] lokalizovane verzije dobro dođu ljudima koji nisu informatički potkovani, tj. kompjuterski pismeni i ne žele da budu, već im komp služi da završe određen posao i ništa više, a oni koji žele sebe da smatraju kompjuterski pismenim, moraće da nauče da fajl nije datoteka, nego upravo fajl.Tačka.
Slažem se potpuno. Jedino imam utisak da ovde impliciraš da ti računarski pismeni ne treba da koriste prevode (možda grešim, izvinjavam se u tom slučaju), za šta bih opet želeo argumentaciju.
U ovom primeru, ako tvrdiš da računarski opismenjen treba da koristi „fajl“ umesto „datoteka“, molio bih te da mi kažeš da li je pravilno pisati „fajl sistem“, „fajl-sistem“ ili „fajlsistem“, pošto ja ne znam. Pride može i za „hard[- ]?disk“, ni to ne znam.
Citat:
Sale_123: Ni sam nisam vjerovao koliko je tesko neki program lokalizovati dok nisam poceo sa ovim projektom. Za neke stvari prosto ne postoji odekvatan izraz u Srpskom jeziku, a koliko ime Engleskih rijeci koje su se udomacile u nasem jeziku to je prosto za ne povjerovati.
Najveći deo težine koju pominješ potiče zbog snebivljivosti prevodilaca u iskorišćenju mogućnosti svog jezika, a uslovljene opštom društvenom atmosferom. Doprinosi tome i nepoznavanje engleskog jezika, značenja i analogija koja se kriju iza računarskih pojmova u njemu, što dovodi do pripisivanja im nekakve mitske smislenosti.
(Usput, pošto koristim Fajerfoks, ne bi mi bilo teško da pregledam to što prevedeš; dodatan par očiju bi trebalo da je uvek od pomoći :) I vrlo ti savetujem da kontaktiraš čoveka koji je već prevodio Fajerfoks, da ne biste radili dvostruki posao...)