Citat:
MajorFatal:
Kad ti je već prvi sajt čudo si preskočio prve dve rečenice u tekstu: "Proizvodni kapaciteti Ogranka HE Đerdap 18. decembra sistemu isporučili 32.418.ooo kWh električne energije. Od ostvarene proizvodnje HE „Đerdap 1“ proizveo je 25.184.000 kWh što je blizu ostvarenog rekorda 27. decembra 1982. godine kada je proizvedeno 26.120.000 kWh. Ovo je rezultat odlične pogonske spremnosti i dobre hidrologije. Rekord bi sigurno bio premašen da tokom noćnih sati nije smanjena proizvodnja sa 1.120 MWh na 820 MWh, radi sekundarne regulacije."
Ali dobro sad bar znamo da je računica tačna...
Ovde sam pogrešio sa zaključkom, požurio sam bio jer mi se svidelo što se rezultat 1.120MWh skoro u dlaku poklapa sa mojom računicom 1,1GW, međutim ovo su podaci samo EPS što je napravio sa svojih 6 turbina, na Rumunskoj strani ima još 6 identičnih turbina koje prave isto toliko, tako da ispada da omiljena pctelova računica mgh ne može tako lako i tako jednostavno da se primeni. Višak bi se dao objasniti većim protokom i onim što zzzz priča kako jezero opada u tim slučajevima i kad je dotok najveći, kad turbine ne bi bile "dimenzionisane" na 4800m3/s. Mislim da je očigledno da ni voda, ni turbine ni generatori ne haju za dimenzionisanje...
Citat:
pctel:
Druga stvar, brzina matice nam je prilicno nebitan podatak, jer ta brzina vazi u samo jednoj tacki, a levo, desno i ispod te tacke tezi nuli sa porastom udaljenosti. Ako postavimo turbinu u maticu, matica ce se premestiti, jer matica uopste ne mora da bude u sredini reke, nego je tamo gde je otpor proticanju najmanji. Ako na sredini reke imamo ostrvo, onda ce reka imati dve matice i nece juriti pored samog ostrva, nego ce se udaljiti tamo gde je otpor najmanji. Isto tako sa turbinom - prilicno je nemoguce postici da matica projuri kroz turbinu, umesto da izabere neki od mnogobrojnih puteva manjeg otpora.
Cak i da izracunamo prosecnu brzinu reke na celom njenom poprecnom preseku, to nam ne znaci mnogo, ali nam znaci mnogo vise od podatka o brzini matice. Otpor proticanju vode kroz turbinu je svakako veci od prosecnog otpora poprecnog preseka recnog korita, tako da je brzina vode kroz turbinu manja od prosecne brzine vode. Ali i to je nesto. Za izracunavanje prosecne brzine reke, potreban je podatak o protoku. Posto si propustio da navedes, uzecu neki slucajno izabran, naprimer 4 000 000 kg/s. Posto je poprecni presek 20 000 m2, odatle se moze izracunati da je prosecna brzina vode 0.2 m/s tj. brzina vode kroz turbinu manja od 0,2 m/s.
Ako je protok vode kroz recno korito 4 000 000 kg/s a turbina je 400/20 000 = 2%, znaci da kroz turbinu mozemo ocekivati manje od 80 000 kg/s. Manje zato sto je otpor proticanju kroz turbinu sigurno veci od prosecnog otpora poprecnog preseka reke.
Ako racunamo sa tim podacima:
80 000 x 0,2 x 0,2 / 2
Dobije se da bi mogao da bucnes generator snage par kW.
Evo stigao sam ovo malo bolje da pogledam, dakle posle oftopika u vidu romansirane biografije i ocena na ispitu koje valjda nikog ne zanimaju, niti je tebe iko pitao za stepen obrazovanja, kao što si ti dozvolio sebi da pitaš druge .. Prvo nas dva puta upozoravaš da nam brzina nije bitna (i opet pominješ maticu, mada sam ti na prethodnoj strani dostavio link da je u pitanju brzina 2m/s
protoka a ne matice...) a onda ipak izračunavaš brzinu, gde poprečni presek Dunava računaš kao da je šifonjer 1000 x 20, iako ti je rečeno da tamo gde je toliki protok kod Grocke dubina ne prelazi 12 metara, dobijaš svoju omiljenu brzinu 0,2 da bi je ubacio u jednačinu gde se kvadrira.
Ako korito reke više podseća na obrnuti trougao na najdubljoj tački 12 metara onda je presek (1000 x 12)/2 = 6000 m2 al, ajd da kažemo da nije toliko ali da nije ni 1000 x 12 = 12.000 m2 nego da se zaustavimo na 10.000 m2, to menja računicu, pa "prosečna" brzina ispada 0,4 m/s. 400m2/10.000m2 = 4%. 4% od 4000000 je 160.000 a ne 80.000, i na kraju 160.000 x 0,4 x 0,4 / 2 = 25.600 dakle umesto par kilovata - 25 kW, ali to onda znači da mi ne treba 50 turbina bućnutih u reku da zameni jednu najslabiju mhe nego samo 4 turbine, a to je već realnije za realizaciju... mada ajd nije loše imati sagovornika koji uvek računa najlošiju varijantu. S tim što tebe krasi i rasuta pažnja čim pominješ centrifugalne pumpe tamo gde ih nema, i analiziraš umesto Đerdapa1 Đerdap2 (mnogo manja instalisana snaga zbog manje visinske razlike 2,5 do 11m, 270MW). U prethodnoj računici nešto sam namerno zanemario, baš me zanima da li ćeš primetiti.
Slika je za tebe, 1.) Da vidiš kako reka ne izgleda kao šifonjer 2.) Na poprečnom preseku manje reke naznačene brzina matice i brzine pri dnu i ka obalama koje konvergiraju ka nuli, kao i da površinu preseka ubuduće računaš kao odsečak od elipse i 3.) Sad je tvoj zadatak da na ovom u srazmeri nacrtanom crtežu poprečnog preseka reke široke 1000m i čija dubina ne prelazi 12m upišeš gde smatraš da je matica, brzina 2m/s, brzine koje konvergiraju ka nuli, i plovni put. Ja mislim da turbina može da se postavi na 300 metara od obale?
Mada tebi je super, vezivanje čamca u marini u Zemunu ne bi plaćao 200e, samo bi rekao: Hvala za vaše usluge momci, brzina pri obali konvergira ka nuli, ja ću moj čamac ostaviti ovde nevezan, i zateći ću ga ujutru tu gde je, voda ga neće odneti nizvodno, i tako uštedeti 200e :)
Nemoj da pricas?