Kratak pregled osobina i načina rada NX-a za one korisnike koji tek počinju da uči taj program...
Sam program je parametarski 3D modeler sa dvosmjernom asocijativnošću između glavnog 3D modela i svih ostalih fajlova kreiranih na osnovu njega... E sad, šta je specifično kod NX-a... Svi ostali programi (CATIA, SolidWorks, Solid Edge, Inventor, ...) imaju različite tipove fajlova, tj. ekstenzija, za različita radna okruženja ili module u kojima su ti fajlovi kreirani, pa tako za Part fajl imaju jednu ekstenziju, za Assembly drugu, za Drawing treću, ... Kod NX-a stvari stoje drugačije... On ima istu ekstenziju, isti tip fajla, za sve fajlove bez obzira u kome su radnom okruženju ili modulu napravljeni...
Druga stvar, za razliku od svih ostalih programa, koji imaju Part radno okruženje (radni prostor ili radni modul), u kome se kreiraju Part-ovi, kao glavno ili polazno radno okruženje, NX uopšte nema glavnog radnog okruženja. Umjesto toga, NX ima jedno posebno radno okruženje pod imenom Gateway kao čvorište i iz njega se prelazi ili pokreću sva ostala radna okruženja... Naravno, ta ista radna okruženja se mogu otvoriti i bez Gateway-a ali samo ako se radi u Non-Master režimu...
E sad, šta je Non-Master režim...
To je režim rada kad se novo radno okruženje pokreće sledećim postupkom: ikona New (ili padajući meni File pa New...) pa iz dijaloškog prozora koji se javi biramo Model, Assembly, Drawing, ... taj režim se može pokrenuti i bez Gateway-a, i u njemu se radi normalno kako se i inače radi i kad želimo sačuvati fajl, zavisno od radnog okruženja koje je pokrenuto imamo rezervisana imena za fajl prema radnom okruženju, pošto je ekstenzija svih fajlova ista, svi su istog tipa, pa tako za Model imamo npr. ime: model1.prt, a kad pređemo u Assembly i dodamo još Partova i formiramo sklop, onda se ime automatski transformiše u: assembly.prt, ako na osnovu fajla: model1.prt pravimo crtež u Drawing-u se to ime transformiše automatski u: model1_drw.prt, a ako na osnovu sklopa pravimo crtež ime se transformiše u: assembly_drw.prt, ... Koji i kakvi nazivi imena fajlova se kreiraju je podešeno automatski i to možemo podesiti i na nekakav drugi način, po svom nahođenju (korisnička podešavanja) ...
Ali ako smo u Gateway-u onda možemo da pokrenemo i Master režim... Šta je sad to? To je režim pokretanja radnih okruženja i samih fajlova na način da, unutar Gateway-a (može i unutar nekog drugog, bilo kog, radnog okruženja) idemo na dugme Start (Start unutar NX programa, kao što ima Start unutar CATIA) i onda unutar tog Start-a biramo željena radna okruženja (Modeling, Assembly, Drawing, CAM, ... ) Kad pokrenemo npr. Modeling radno okruženje u Master režimu, pa u istom režimu pokrenemo i sklop, pa posle crtež, pa posle recimo FEM, itd., ime koje damo tom svom fajlu na početku u Modeling radnom okruženju, ostaje i u svim ostalim radnim okruženjima, i sve što snimimo presnimava se preko onog što je već urađeno, na isto ime, sa istom ekstenzijom...
Npr. pokrenuo sam Modeling radno okruženje i, za probu, kreiram obični valjak, i dam ime Valjak pri prvom Save, i sad idem na Start pa biram Drawing, kreiram crtež tog valjka u Drawing/Drafting radnom okruženju i idem na Save, program će mi taj crtež sačuvati preko onog 3D modela valjka, pod istim imenom, ista ekstenzija, a na monitoru ću imati samo crtež.. naizgled kao da mi je onaj 3D model sad zauvljek izgubljen, jer je crtež, sa istim imenom i ekstenzijom, presnimljen preko tog 3D modela. Međutim, 3D model kreiran u Modeling radnom okruženju postoji istovremeno sa tim crtežom, ako hoću ponovo da dođem do tog 3D modela samo treba da preko Start-a pozovem, tj. otvorim Modeling radno okruženje (radno okruženje u kome je taj valjak kreiran) i on će se pojaviti, a crtež će se maknuti. Ako hoću crtež, idem na Start i pozovem Drawing radno okruženje... I tako dalje mogu da uradim FEM, CAM, šta god mi treba, uvijek ću imati samo jedan fajl: Valjak.prt a u stvari taj jedna fajl sadržava sve fajlove iz svih radnih okruženja koje sam upotrebljavao, svi egzistiraju u tom jednom fajlu, a pozivaju se pokretanjem odgovarajućeg radnog okruženja preko dugmeta Start. To ujedno znači da u Master režimu uvijek imamo samo jedan fajl, bez obzira šta smo sve radili (CAD, CAE, Drawing, CAM, ...) sve postoji u jednom jedinom fajlu pod jednim imenom i istom ekstenzijom. To je Master režim.
U Non-Master režimu imaćemo onoliko različitih fajlova (fajlovi sa različitim imenima ali istom ekstenzijom) koliko smo različitih radnih okruženja koristili.
Ne treba da napominjem da između svih fajlova u Master i Non-Master režimu postoji parametrična dvosmijerna asocijativnost, i za sve važi ista Sinhrona Tehnologija, i unutar svakog od tih režima postoji klasični načina rada ili Non-Full Screen i Full-Screen načina rada, unutar svakog od tih načina rada postoje posebni snimci radnog okruženja sa svim željenim ikonama za rad, pod nazivom Role, koje svako prilagođava svojim potrebama prema radnim okruženjima... Te Role se snimaju unutar programa i pozivaju kad korisnik to želi. Možemo ih i snimiti i u svoj neki folder sa strane pa kad sledeći put instališemo program iznova, samo pozovemo te korisničke Role, ne moramo ih iznova kreirati. Osim toga, za razliku od drugih programa, koji imaju različite alake za kreiranje Solid Body-a i Surface-a, u NX-u su alatke dvostrukog dejstva, jer u istom trenutku mogu da modeluju bilo Solid Body bilo Surface. Znači, NX preko istih alatki modeluje Solid Body ili Surface, tako da ne moramo, ako nam treba puno tijelo složenog oblika kao što je, npr. kuka na dizalici, prvo da kreiramo Surface, pa je pretvarati u Solid Body, već odmah idemo na to da tip tijela bude Solid Body. Zato mu se radno okruženje za kreiranje Part-ova ne zove Part Modeling niti ima Surface Modeling, jer je sve to objedinjeno u radnom okruženju Modeling.
Unutar svakog Modeling-a (i u Master i u Non-Master režimu) opet postoji jedna dvojna priroda, sve tipske forme zasnovane na skici, mogu imati vanjske ili unutrašnje skice, i svaka vanjska skica se može transformisati u unutrašnju i obrnuto...
To je samo jedan početni nivo poznavanja programa a ima još mnoštvo opcija, varijanti, podopcija i podvarijanti, da je njegova kompleksnog ali i rezultat koji iz toga proizilazi prosto fascinantan...
Ispravno razumijevanje programa je osnov napretka u učenju NX-a a kad ga shvatimo šta i kako radi, dalje je jednostavan da jednostavniji ne može biti, meni lično je uz SolidWorks najlakši program za rad.
Lijep pozdrav!
1. - Ovdje sam da naučim dobar KUNG-FU!!!
2. - Vi vidite stvari i pitate ZAŠTO? Ja sanjam o stvarima kojih prije nije bilo i pitam ZAŠTO NE?
3. - Centralno mjesto nije u sredini... već na vrhu!!!