((BugA)) Igor Djordjevic Bor, Srbija
Član broj: 29241 Poruke: 196 *.dynamic.sbb.rs.
ICQ: 66516695 Sajt: www.MalamutKlub.com
|
Evo i ja da probam, ukratko, direktno odgovarajuci na tvoja pitanja. Trudicu se da sto vise uprostim, nesto i namerno karikirajuci, ali obzirom da se zaista dugo nisam bavio elektrotehnikom, ako nesto bas lupim, slobodno me ispravite, necu se ljutiti :)
Moje pitanje je sledece. Da bi struja potekla kroz strujno kolo mora faza da se spoji sa nulom preko potrosaca.
Netacno, potrosac nije neophodan. Da bi struja protekla kroz strujno kolo na krajevima kola mora postojati razlika elektricnih potencijala - ono sto zovemo napon (a sto si ti naveo kao "fazu" i "nulu"). Tada dolazi do kretanja elektrona, tj. "struja tece".
Ako se faza spoji sa nulom pre potrosaca nastace kratki spoj.
Netacno, "kratak spoj" se moze desiti i sa potrosacem (i u njemu). "Kratak spoj" je termin koji se koristi da oznaci da u kolu postoji veoma mala / zanemarljiva otpornost, usled cega ce struja u kolu (a opet u zavisnosti od napona) teziti beskonacnosti, tj. biti izrazito velika - sto znaci da "kratak spoj" moze nastati i kada ima potrosaca u kolu, samo je njegova otpornost nedovoljna za dati napon kola, pa ce struja biti (pre)velika.
Proticanje struje oslobadja toplotnu energiju (elementi kola se zagrevaju), a sa porastom struje raste i temperatura - ukoliko neki element kola, bio on on otpornik (prost, ili slozeni potrosac) ili obicni provodnici (zice) ne mogu da podnesu datu temperaturu, pregorece, ili se cak zapaliti.
Mene zanima kako struja "zna" da se faza spojila sa nulom pre ili posle potrosaca?
Ne zna. Struja ide (protice) tamo gde je otpor manji. Ako ima mogucnost da bira izmedju dva puta, gde se na jednom nalazi potrosac odredjene otpornosti, a na drugom "kratak spoj" (zanemarljiva otpornost), onda ce ogromna kolicina struje proteci tu gde otpornosti gotovo da nema.
Pretpostavljam da na izlazu iz potrosaca struja gubi svoju jacinu posle svih onih otpornika...
Struja ne gubi jacinu, ona je u celom kolu ista (verujem da je zbunjujuce za nekog ko nije upucen u materiju, ali je tako). Ako je potrosac (tj. otpornik) jaci, struja ce u celom kolu biti manja. Isto tako, ako je napon manji, struja ce biti manja. I = U / R, gde je I jacina struje, U napon kola, R otpornost.
...ali da li to znaci da kada bi kojim slucajem imali situaciju da faza koja dolazi iz zida po 'defaultu' imala tako oslabljenu jacinu, do kratkog spoja ne bi ni dolazilo cak iako se "sretne" sa nulom pre potrosaca?
Netacno. "Kratak spoj", kako ga ti dozivljavas, predstavlja nesto lose. U stvari, kao sto smo iznad objasnili, on samo predstavlja izraz za opis strujnog kola u kome je otpornost zanemarljiva, pa struja tezi beskonacnosti. "Kratak spoj" je uvek "kratak spoj", a kakve ce njegove posledice biti zavisi iskljucivo od izdrzljivosti elemenata kola i jacine napona (tj. jacine struje koja ce proteci).
Ako do kratkog spoja dodje pre potrosaca, kroz potrosac (gotovo da) nece proteci nikakva struja, a posledice kratkog spoja svejedno mogu biti razorne po ostatak kola. Ne treba posebno reci da potrosac nece raditi, jer nema struje koja kroz njega protice :)
Ali jesi u pravu za jacinu napona - ako je napon dovoljno mali, iako do kratkog spoja dodje, njegove posledice nece biti drasticne (ili ce cak biti neprimetne). Medjutim, vrlo je verovatno da tako mali napon ne bi mogao da stvori dovoljno struje u regularnom kolu (sa potrosacem, bez kratkog spoja), pa smanjivanje napona zarad ublazavanja posledica kratkog spoja nije opcija.
Vazi i obrnuto pitanje, ako je neko mali potrosac (tipa jedna led lampica), da li to znaci da ce u svakom slucaju izbiti kratak spoj, cak iako se faza sretne sa nulom posle potrosaca? I da li se zbog toga u led sijalice "vestacki" ugradjuju dodatni otpornici da bi sprecili kratak spoj u normalnom strujnom kolu.
Tacno. Rekli smo da "kratak spoj" predstavlja izraz za kolo zanemarljivo male otpornosti u odnosu na napon, pa ako postrosac spada u tu definiciju (a LED se tu moze podvesti), struja kola ce biti izrazito velika (i vrlo verovatno sprziti LED). Dodavanjem otpornika smanjuje se ("ukrocuje") struja, pa problema nema.
Ili je ipak nesto drugo u pitanju? Dakle, kako struja "zna"?
Dakle, struja ne zna :), a nadam se da sam barem malo uspeo da pojasnim zasto ne zna, i sta se desava :)
I jos jedno pitanje usput da pitam:
Sta ce se desiti ako se spoje dve faze sa dva razlicita izvora (recimo zicu sa jednog prekidaca povezemo sa zicom drugog prekidaca i oba upalimo (pustimo struju) u isto vreme.
Ovde bi valjala rec iskusnijih, kolega, ja bih rekao da zavisi. U svakom slucaju dolazi do "kratkog spoja", ali njegove posledice mogu biti mnogo manje ili mnogo vece u poredjenju sa spajanjem faze sa nulom, u zavisnosti od razlike potencijala izvora (faza). Kako pretpostavljam da ovde mislis na naizmenicnu struju iz stekera u zidu, mislim da bitnu ulogu igra i uskladjenost perioda - sto je veca, razlika potencijala ce biti manja, dok bi kod faza koje imaju invertovane sinusoide u jednom trenutku napon bio 0, a u drugom cak duplo veci od napona koji bi jedna faza dala sa nulom. Da se ne brukam i ne lupam, moze neko slobodno da me ispravi/dopuni... :)
Tebi su u kuci izvori struje "otvorena" kola, struja ne protice dok nesto ne ukljucis ("zatvoris" kolo). Ako ukljucis izuzetno mali potrosac ("kratak spoj"), vrlo verovatno ce taj potrosac pregoreti, a mozda i osigurac u zidu (cija je svrha da "otvori" strujno kolo i spreci dalji protok struje koji moze izazvati paljenje instalacija i/ili uredjaja i pozar ili eksplozije). Kada spojis dva izvora, ti si efektivno ponovo zatvorio kolo, i to bez ikakvog potrosaca - najbezazlenija opcija je da pregore neki osiguraci, o najgoroj necu ni da ti pricam... :)
(Ako je odgovor nista, jer nema nule, sta ce se desiti ako tu dodamo i nulu).
Odgovor nikako nije nista, ali ako tu dodas i nulu, struja ce vez izabrati put sa manje otpornosti, pa ces eventualno sprziti i taj deo instalacija (opet, srecnija varijanta je da samo izgori osigurac).
Faza ne mora da se spoji sa nulom da bi struja protekla, bitno je samo da postoji neka razlika potencijala (napon) - koja moze postojati i izmedju dve faze.
Na kraju bih samo napomenuo da struja nije teska za razumevanje, trazi vreme za ucenje kao i sve ostalo, ali jeste vrlo opasna za bilo kakav nonsalantan pristup jer posledice mogu biti kobne, pa treba biti oprezan.
Pozdrav, i nadam se da sam barem malo pomogao (a za iskusne kolege - i da se nisam mnogo obrukao, davno se bese ovo ucilo...) :)
|