Očito tebi nije jasno da svaki predmet ima svoju svrhu i da za svaku, pa i za ovu koju si ti naveo, definiciju i teoremu postoji bar nekoliko primera.
Ne, nisam rekao da nema svrhu, samo sam naglasio formalni karakter logike i njenu striktnost. Kakva je svrha logike? O tome ne bih ni raspravljao, logika je nastala kao deo Aristotelovog filozofskog sistema, pa bez posznavanja celog sistema ne znam kako bi raspravljali o tome. Cinimi se da je u savremena logika izjednacava svrhu sa primenom, ne znam o tome, previse pa ne bi ni o tome...
U pravu si, nije mi jasno da svaki predmet ima svrhu, to je vec metafizicka rasprava, postoje i filozofi koji ne smatraju da je to slucaj, postoje i oni koji ne smatraju. U svakom slucaju to se ne moze znati, samo mozes verovati... (Nadam se da nisi mislio na skolski predmet)
U formalnim teorijama definicija je pravilo kojim se u formalni jezik uvodi novi simbol. I postoje 2 uslova za def. u logici, da su otklonjive i nekreativne. Tako ne vidim svrhu obrazlaganja def.
Teoreme nisam pominjao. A skup teorema se obicno zadaje induktivnim definicijama...
Postoji primer i za definiciju: iskaz a=a vazi apriori, primer je b=b, jel ti sta jasnije iz primera?
Ne moze se sve egzemplarno uciti.
Nisam govorio o bubanju napamet ali istinitosne tablice ne mogu se drugacije nauciti, kao ni pravila uvodjenja ili oslobadjanja i sl. Da mislim da treba da se buba ne bih dva puta obrazlagao implikaciju...