Dag Moscow
Član broj: 11879 Poruke: 97 *.Moscow.dial.rol.ru
Sajt: orwell.ru
|
> Rodd
> Profesionalni dizajner ne sme da ima svoj stil (kao umetnici) vec mora da bude u stanju da se u potpunosti prilagodi zahtevima.
Pretpostavi da nema zahteva; da je dizajner slobodan; da radi web prezentacju svoje devojke. Odakle se pojavilo 'profesionalni'?
> Mislim da je dobra analogija frizer: Ja imam masinicu ali ne umem lepo sam sebe da osisam.
Postoje konkursi frizera i tamo svako od njih pravi svoje remek-delo... mozhe da radi shta god hoce. I za mnoge frizure pishe se da su 'pravo umetnichko delo'.
----------------------------------------------------------------
> bluesman
> Dizajn i umetnost su usko povezani ali dizajn nije umetnost iako se u dizajnu koriste mnogi elementi umetnosti, a osnovni je estetika. Umetnost ne vodi računa o tome šta će konzumenti misliti o umetničkom delu koje je kreirano iz srca umetnika i odražava njegova oseæanja ili stavove. Umetnost ne vodi računa o upotrebnoj vrednosti umetničkog dela. Umetnièko delo, na kraju, nije ni namenjeno korisnicima, ono je iskreno i bez kalkulacija.
Sve tachno (osim ovog shto je dole:)) Misli se sve meni, da je njihova blizina u velikoj zavisnosti... da umetnosti nema bez dizajna (ne samo web)... ili neshto kao: dizajn je samo forma dok je umetnost malo dublje i dizajn, kao element umetnosti tj. u funkciji iste, i sam mozhe da bude (u nekim sluchajevima) umetnost (ponekad... malo...).
> Kada je reč o ciljevima, dizajn je sve suprotno od umetnosti. Dizajn je strogo kontrolisan i kalkulisan da bi postigao određeni cilj, da osećate baš ono što dizajner želi da osećate i da korisnika ostavi bez i jednog drugog izbora. Uspešnost dizajna se meri po tome u kojoj meri je ostvaren taj cilj.
Nisam siguran... verovatno si chuo za nekog tipa (Francuza) koji pravi neki glupi nameshtaj (stolice itd. koji uopshte nije za upotrebu -- samo za izlozhbe). Njegove forme su takve da je teshko naci dva choveka kod kojih ce one izazvati iste (slichne) osecaje. S druge strane, ti ne uporedjujesh umetnost i dizajn a uporedjujesh umetnika i dizajnera a to su razne stvari. Objekat, umetnichko ili dizajnersko delo zhivi svoj zhivot i siguran sam da postoje chisto dizajnerska dela koja mogu biti odredjeni kao umetnichka. Shto se tiche idejne razlike stvaraoca... da... lepo uporedjenje: dizajner IMA cilj (kao shto reche Dragan dole) tj. trazhi put svome delu do konzumenta a umetnika to ne interesuje... dizajner svesno - umetnik nesvesno...
----------------------------------------------------------------
> Egoist
> Dizajn je mocan segment umjetnosti... prestavlja sam simbol tvari. kako funkcionisu i sta sadrze.
Nisam siguran da funkcionalnost treba odnesti ka dizajnu. To je posebna kategorija, imho.
----------------------------------------------------------------
> bluesman
> Koji cilj ima umetnik?
Umetnik nema cilj. Rusi imaju predivnu frazu: "Sostojanie dushi." (grubi prevod "Stanje dushe" ali nema nikakve veze jedno sa drugim). Pravi umetnik, tj. bogomdani umetnik, to je onaj pisac koji ne mozhe a da ne pishe; onaj slikar koji ne mozhe a da ne slika... to i jeste sostojanie dushi... ali to opet ne daje konachno reshenje: koliko ljudi koji nikada nisu pevali i nisu bili poznati u svetu priznatih umetnika a imali su apsolutan sluh, raspon glasa veci nego popularni / priznati pevachi toga doba i vladali neobichno dobro umenjem pevanja. I nishta ih nije vuklo pevanju (lako su mogli bez toga). Tako shto... izgleda da je umetnost ipak neshto kao "ono odozgo" dano ne svakome...
> On ima ideju, ima viziju, ima sredstva po izboru, bira sam medij i nije limitiran upotrebom - rezultat je ostvarenje vizije, umetničko delo koje se nekome svidja, a nekome ne.
Uopshte ne mora da znachi... nadji interview sa bilo kim iz umetnika... osnovna crta kod maltene svakog od njih je da on svoje delo NE dozhivljava tako kao ostali svet... mnogi iz njih se prosto chude (re: "A shta je tu tako lepo? Nishta ne razumem...") a mnoga dela su uradjena (napisana, komponovana...) u pijanom stanju ili vnezapno, mahom... gde je tu ideja? vizija? sredstva? Mnogi (maltene svi) ekcizi Pikasa su priznata umetnost a pisani su od kafane pa do kolibe "zhdrebice ljubavi" i crtani grafitnom olovkom ili ugljem ili kredom... shta je doshlo pod ruku... tako shto... nije limitiran upotrebom: tachno. rezultat ostvarene vizije ali vizije koja dolazi u momentu (nadahnuce), koja, dok nije prerasla u delo nema ni oblik ni nishta... ima samo energiju... ogromnu, kodiranu energiju koju samo on vidi / oseca -- samo on vlada tim jezikom (jezikom energije ili, verovatno, simbola) i samo on chuje poruku i samo on ume da je prochita i, kao zombi, on tog momenta mora da je "prevede" -- prevede tim alatom kojim vlada: neko perom, neko chetkicom, neko notama...
> I ništa zato. Dovoljno je da se jednom svidja koji će da kupi to delo.
:)) Eh?.. kakve to veze ima da li ce neko da kupi ili nece (Van Goga niko nije kupovao dok nije umro) a ostali? Pisci, pesnici... nije to ni merilo umetnosti i ne interesuje umetnika: on prosto dobija svoj "orgazam" zato shto je uspeo da transformishe poruku odozgo... zato shto je GOTOVO i shto je to shto on vidi (chuje, oseca...) bash to shto mu je bilo predano. Inspiracija je jadni ovozemaljski prevod:))
> Dizajn ima ideju, ima viziju, ima ograničena sredstva, ograničen je medij za koji radi (mora da primeni tehnologije specifične za taj medij), ergonomski mora biti najbliže savršenom, ima cilj, ima ZADATAK - rezultat toga je ostvarenje vizije kroz unapred zadate kriterijume, a ako se ne dopadne većini - dizajn je propao.
Dizajn(er) nije nishta ogranicheniji nego umetnik: alat slikara je chetkica, alat dizajnera ("web") je kompjuter -- nikakve apsolutno razlike nema. I nije Mikelandjelo manje umetnik zato shto je radio za pare i nijednom web-dizajneru niko ne brani da napravi svoju prezentaciju... kako se kazhe "za svoju dushu"... ali malo je takvih... verovatno se mozhe reci neshto kao "Da li je dizajn umetnost ili nije ne zavisi od kolichine umetnika medju dizajnerima".
> Kreirati, proizvoditi, napraviti. to su sve sinonimi za dizajnirati.
Kao i za umetnost.
> Hteo sam reci da "on sam moze da bira medij na kojem zeli da radi" a ne da moze da se uradi sve sto zamisli.
Ne mozhesh da poredish babu i babe -- uporedi zhabu sa jednom zhabom a ne sa celim zoo-vrtom. Umetnik isto tako ne mozhe da bira: on je ogranichen time shto ume najbolje! Slikar je slikar ali nije pesnik; pisac je pisac ali nije vajar... medij verovatno treba zameniti rechju "alat" (ili ih zajedno upotrebiti).
----------------------------------------------------------------
>Rodd
> Jednom prilikom sam video flash animaciju koju je jedan web dizajner napravio za svoju devojku. To je po meni bila umetnost. Ali on tu animaciju nije pravio za klijente ili trziste, vec je jednostavno, nicim ogranicen, iskazao svoja osecanja prema svojoj devojci.
Ili, njegova devojka (tj. ljubav) posluzhila mu je kao inspiracija. I, na osnovu tvoga opisa (iako nisam video delo) slazhem se da se on dotakao umetnosti.
> umetnost = upotreba kreativnosti da bi se izrazila sopstvena osecanja
> zanat = upotreba kreativnosti u komercijalne svrhe.
Osnovna zamka u svemu tome... svaki put kada probash da nadjesh kratku i tachnu definiciju... ja sam ubedjen da kreativnost nema nikakve veze sa umetnoshchu (ni sa dizajnom)... kada chujem 'kreativnost' odmah se pojave asocijacije tipa: produktivnost, efikasnost, efektivnost, budnost, moraljna podobnost, vernost, partijnost...
----------------------------------------------------------------
> -zombie-
> dakle, imamo (bar) tri definicije.
> 1) ono što je reč umetnost označavala na početku (umeće, umeti nešto, znati, zanat)
> 2) ono što ti smatraš da je umetnost i što bi moglo preciznije da se nazove "fine arts", i
> 3) ono što ja smatram, a to je (potencijalno) svaki vid kreativnog stvaranja.
Sve tachno i nishta nije tachno (zato shto je nepotpuno, nesveobuhvatno...). Ali je bar prosto. Objasni kako bi to izgledao vid nekreativnog stvaranja? Pleonazam, imho.
> rodd: inače, mikelanđelo je sixtinsku kapelu "farbao" u čisto komercijalne svhe. to što je neki kritičar to prepoznao kao umetnost je drugo.
Samo dokaz da dobar zanatski rad mozhe da se priblizhi (i bude, postane) umetnosti. I nigde nije napisano da inspiracija (glas odozgo) ne sme da dodje u momentu kada radish neshto za pare:)) Dobar primer.
> dizajn je i te kako stvar ukusa. za to imaš modu, pa su jedne godine u modi ovakvi sajtovi, druge ovakvi, a nekome se ni prve ni druge godine ne sviđa ni jedno ni drugo, nego voli/fura svoj fazon...
Stvar ukusa, da... dizajn je, pre svega, stvar talenta (shire a ako je rech o web-dizajnu onda i obrazovanja i iskustva). To shto mnogi misle da su talentovani josh uvek nishta ne znachi. Moda sajtova... malo se to mesha sa tehnologijom i naukom... a i zato shto je to sve strashno mlado. Dobar, pravi sajt nece zavisiti (i ne zavisi) od mode.
----------------------------------------------------------------
> -zombie-
> ta vaša definicija umetnosti totalno nakaradna. umetnost je ono što kritičari proglase za umetnošću. glupost.
Nije toliko to daleko od pameti... tj. mozhda treba napraviti malo ogradu smisla "Nije sva prava umetnost priznana kriticharima za umetnost i nije sva umetnost koja je priznana kriticharima prava umetnost ali sve priznano kriticharima za umetnost danas se prima / rachuna za umetnost".
> za mene je umetnost ono što je za mene umetnost (lepo, ha ;)
Jeste... lepo. A saobracajni znak je samo onaj koji ti priznajesh isto?..
> kao što ima ona engleska uzrečica "lepota je u očima onoga ko posmatra", tj u prevodu subjektivna stvar.
"Beauty is in the eyes of the beholder."
U principu sve je subjektivno -- sve se gleda svojim ochima i prima svojim mozgom (drugog nemamo) ali subjektivnost treba pravilno razumeti... tu neko reche o emocijama koje moraju da se pojave kada si u dodiru sa umetnichkim delom. Ja, kada vidim bilo koju sliku ne osecam ama bash nishta:)) ali jako dobro znam da stvari postoje i van mojih osecanja ili percepcije tj. moje dozhivljavanje nechega (bilo chega) nema nikakvog objektivnog(!) uticaja na kvalitet (ili postojanje, osobine, status) istog tako shto fraza "za mene je umetnost":))... u tome i jeste sav problem definicije umetnosti: ona postoji kao fakt bez nasheg ucheshca (i na zhalost, ne podlezhi nikakvoj definiciji).
> Po čemu moj komšija koji crta prelepe šare nije umetnik. A Pikaso jeste?
Hehe:)) a to i jeste najdublje i pravo pitanje na koje nema odgovora. Zashto je balet umetnost a igra u disku nije? Zashto je klasichna muzika umetnost a rep nije (isti instrumenti, istih 13 tonova... sve isto)? Zashto je pesmica Pushkina od tri stiha umetnost a pismo na 5 listova koje Tomicin drugar napishe devojci koje je prepuno emocija, napisano dobrim stilom, pismeno "i sa elementima majstorstva" nad kojim je ona plakala (eto, i emocije tu... a posle plakala njena mama a posle tata uzeo kaish...) nije umetnost? Zato shto nije publikovano? Zato shto ga svet nije video? Da li stvarno umetnost mozhe da bude samo to shto je videla grupa (masa?) ljudi? I gde je opredeljenje / tachan broj te "mase"?:)
----------------------------------------------------------------
> Rodd
> ako si ti programer koji ce, kada mu ljubav cveta, varijabli da da ime: $strImeDevojke, a kad ga devojka ostavi: $KuckaProkleta, to znaci da dozvoljavas emocijama da upravljaju tvojim poslom i, bez ljutnje, ja te ne bih zaposlio.
Podvlachim frazu: "dozvoljavas emocijama da upravljaju tvojim poslom".
Ti si tu upao u strashnu zapadnu antihristijansku zamku gde emocije primash kao neshto loshe (kada upravljaju)... Ja bih ga zaposlio. Ja bih uvek pre uzeo choveka na posao (ako nisam u udbi) koji je emocionalan... koji se ne boji da pokazhe svoje emocije... kojim upravljaju upravo emocije... koji nije formiran na zapadni manir robota, zombiran... emocije su najveci motor i u zhivotu i u radu i u umetnosti... monstruozna zapadna fraza "Ma to su 'samo' emocije" je samo jedan od njihovih prljavih trikova... itd... (bolje da se zaustavim...)
> Dakle, sve sto hocu da kazem je da i dizajner mora da bude surovi profesionalac koji pravi kvalitetna resenja i kad je srecan i kad je tuzan. A kakav je to umetnik koji pravi istu sliku i kad je srecan i kad je tuzan? Znaci, mislim da kreativnost s tim nema veze, vec emocije.
Hm... reshi se... umetniku dozvoljavash da bude nesrecan i da napravi master-art a dizajneru oduzimash mogucnost korishcenja emocije kao inspiracije... mera za ocenu profesionalca nije tip / oblik / vid procesa (tj. kako on radi dok radi) nego rezultat tj. objekat / delo.
> obzirom da je umetnost po svim svetskim akademicima i dalje apstrakcija i nema jasnu definiciju, sumnjam da cu ikada dokazati da sam u pravu.
Nema. U pravu si. I nece je nikada verovatno ni imati i ne zato shto niko nece da je da (kao shto je sluchaj sa terminom 'demokratija') nego zato shto ne mozhe. Chovek sam ne zna shta je umetnost. Ali pada svaki put na teme kada se susretne sa dahom Bozhjim:)
----------------------------------------------------------------
> Dragan Varagic
> Ključna reč je KOMUNIKACIJA (Egoist je spomenuo reč poruka).
> Ključne reči koje prilično obuhvatno definišu umetnost su: KOMUNIKACIJA, VEŠTINA (umeće) i EMOCIJE. Neki bi ovde dodali i reč KREATIVNOST. Za kreativnost bi se moglo reći da je to veština komunikacije koju pokreću neke emocije na način kojim stvoreno delo odiše LIČNIM PEČATOM autora. Lični pečat predstavlja sposobnost autora da iskaže ono što oseća na način koji je adekvatan medijumu izražavanja.
Pechat ne mozhe da bude sposobnost -- pechat je pechat (otisak) i nishta vishe. I ne mora svaki umetnik da bude prepoznatljiv. 'Adekvatan medijumu' isto mi se ne dopada (kako je upotrebljeno): to odmah znachi da on (Umetnik) sam sebi stavi neku ogradu (hoce da bude k'o web-dizajner:)... mozhda da se obrnu prioriteti (ili algoritam)... 'Adekvatan medijumu'... nije neshto chime se umetnik rukovodi ali svako umetnichko delo (to se deshava samo po sebi bez obracanja pazhnje na to umetnika) je, u rezultatu, 'adekvatno medijumu nosioca' (izrazhavanja)... neshto u tom smislu zato shto mislim da fraza treba da ima mesto.
> Cilj umetničkog stvaranja jeste ostvarenje neke ideje (vizije) umetnika, koja po pravilu treba da nosi neku emotivnu poruku (pobuđuje neke emocije), koju bi trebalo da "prime" oni koji "konzumiraju" delo na neki način.
Ponovicu: ubedjen sam da umetnichko stvaranje nema cilj (ono je samo sebi cilj -- u tome i jeste apstraktnost njegovog postojanja i problem definicije) ali opet, ako parafraziramo... umetnichko delo, kao pravilo, ima JAKO izrazhenu emocionalnu poruku i krije u sebi neki taj nedohvatljivi, neobjashnjivi kod koji mu omogucava komunikaciju sa konzumentom... ukolko je veci broj konzumenata koji mozhe da (podsvesno naravno!) razume dotichni kod, utoliko je delo kvalitetnije (popularnije mozhda?)... neshto u tom smislu... da: komunikacija ('razgovor', kontakt?) je tu jedan od kljuchnih termina.
Mislim da je egoist govorio o dizajnu kao o poruci. Ja bih dizajn bash nazvao 'prezentacijom'. To kako predstaviti, doneti, pokazati nestho... ulepshati... pokazati sa njegove najboje strane (i sakriti loshe strane!)...
> Pod kvalitetnim umetničkim delom podrazumeva se ono u kojem je umetnik uspeo da prenese emocije na način koji je je ostavio lični pečat autora u delu. Sva bleda dela ne izražavaju čisto emocije, a češće se radi o doživljaju koji autor prenosi na već viđen način (autor ne kreće od sebe).
Autor ne krece ni od konzumenta... (Umetnik imam u vidu)... autor prosto pishe po diktatu. Koliko je on chitljivo napisao... to je otprilike to.
> Ova ciljana poruka kod profesionalnih Web dizajnera nije autorova, nego njegovo viđenje poruke naručioca.
Zashto stalno 'naruchioc'? On nikakve veze sa dizajnom nema. Umetnici su isto imali naruchioce. U tonu dane teme, pravilnije je uporedjivati umetnika i dizajnera koji radi Home page a ne zanatski rad za $$.
> Po mom mišljenju, Web dizajnu veoma lepo stoji opis "primenjena umetnost" (conteporary art), ali samo za dela koja zaslužuju da imaju dodatak umetnička (dobra komunikacija, kvalitetna upotreba tehnika koje zahteva medijum, dobro prenesena poruka, pobuđena reakcija/emocija kod primaoca poruke, delo sa ličnim pečatom /marketinški rečeno USP/).
Ja bih potpuno odvojio (iznenadjen sam kako je to ovde ispalo jedno te isto) dizajn (koji mozhe da se shvati samo i iskljuchivo kao forma i ne bolje!) od strukture (programskih reshenja, navigacije...) sajta. Dizajn sajta je iskljuchivo to shto vidish ochima (i chujesh, ako je dechji sajt). Chak i najnefunkcionalnije dugme je deo dizajna i ako je ono lepo, dizajn je lep (ostalo su drugi problemi...). Stabilnost dizajna isto... sve ostale kategorije, imho, nikako ne potpadaju pod dizajn. Usability nije dizajn. Vizualizacija web navigacije nije dizajn (iako je "vizua")... Dizajn je bash to: prijatno za oko... privlachno... a da ne smeta... sajt mozhe da bude (verovatno:)) uzhasan a da ima fenomenalan dizajn...
----------------------------------------------------------------
> Egoist
> web dizajn sam nije nista osim slika na zidu...
Apsolutno tachno. I Mona Liza isto tako nije nishta vishe nego to.
> Dzaba uradio najbolji dizajn ako ne uradish GUI logican i intuitivan sve pada u vodu.
Sve tachno. Ali to vec nema veze sa dizajnom. Chesto se u firmi nalazi super dizajner i losh programist (ili obrnuto).
> Pricati o web dizajnu kao jednostavnoj umjetnosti je povrsni sud. Nezaboravimo fotografiju kao sastavni dio web dizajna koja je sama po sebi umjetnost. Tipografija takodje.
Da. Dobar dizajner zna gde mu je svaki pixel i koje je boje. I to shto dizajn nije (a i ne treba da bude) sushtina sajta ne znachi da je lak za uraditi ili da nema znachaj. Filozofija.
> Web daje individualno pravo na stvaranje i izbor.
Na zhalost...
Eh BluesManSingerOrPlayer... zada ti temu tipa a=?, b=?, c=? - da li je a=c? (i shta mislite, koja je tu uloga b?):)) Mogao si prvo da krenesh od definicija mada... imam utisak da si upravo ovako i hteo:)...
Mi ne znamo shta je umetnost osim da je deo nediskursivnog (prezentacionog), neverbalnog simbolizma shto znachi da je nemoguce postrojiti liniju, znanje ili ideje u odvojene redove ili lanac i da ne mozhe da se preda rechima. Znamo i da se sastoji iz odvojenih vizualnih formi, slika, linija, boja, proporcija i zvukova i znamo da nema (i ne mozhe da ima) svoj rechnik ili sintaksu. Elementi takvog simbolizma chitaju se ne redom (bez reda, haotichno), ne kao suma velichina nego sve istovremeno, po principu "deo-celo". Poshto nemaju svoj jezik ne mogu biti prevedeni tj. ne mogu biti izrazheni drugim simbolima. Eto neshto u tom smislu. Dizajn mozhe samo da bude jednim iz elemenata svega toga (a svi elementi su tu vazhni bash zbog karakteristike akceptovanja (primanja, vosprijatija, percepcije, usvajivanija) poruka tog tipa simbolizma).
Evo i jedne tupe, zapadne normalno, definicije (kako je kod njih sve jednostavno:)):
Definition: -- ART
1: the products of human creativity; works of art collectively;
2: the creation of beautiful or significant things;
3: photographs or other visual representations in a printed publication;
ART is process also! I rezultatom tog procesa / aktivnosti uopshte ne mora da bude objekat (u 'tvrdom' vidu; medij) a i ako jeste, on uopshte ne mora da se javlja isto ARTom.
----------------
Ponosi se Goro Crna
Sveti hrame srpske slave
|