Ako nekog zanima evo kako je usvojeno na PMF u Nišu na odseku za matematiku:
http://www.pmf.ni.ac.yu/sajt/d...ogrami/studijski_programi.html
STUDIJSKI PROGRAM IZ MATEMATIKE
DOKTORSKE STUDIJE
Realizator: Prirodno-matematički fakultet Univerzitata u Nišu
Broj ESPB bodova: 180
Dužina trajanja: 3 godine
Naziv studijskog programa:
Matematika
Ciljevi studijskog programa:
Osposobiti studente za samostalan naučni rad. Ostvarivanje i primena originalnih naučnih dostignuća.
Vrsta studija:
Doktorske studije.
Ishod procesa učenja:
Studenti koji završe doktorske studije iz matematike, prihvataju savremena naučna znanja iz matematike i daju originalan naučni doprinos u matematici. Prema izboru predmeta i izboru teme doktorske disertacije, studenti postaju visoko stručni u odgovarajućoj naučnoj oblasti. Ospoobljeni su da, u okviru odabrane teme za naučna istraživanja, samostalno formulišu i rešavaju probleme u samoj matematici, kao i probleme u vezi primene matematike u privredi i drugim naukama.
Stručni, akademski, odnosno naučni naziv:
Doktor matematičkih nauka.
Uslovi za upis studijskog programa:
U prvu godinu doktorskih studija mogu se upisati sva lica sa završenim diplomskim akademskim studijama iz oblasti matematike, kao i lica koja su završila četvorogodišnje studije iz oblasti matematike prema propisima koji su važili do 9.9.2005. godine.
Rang lista za upis studenata do odobrenog broja pravi se na osnovu ukupne ostvarene prosečne ocene studenta na osnovnim i diplomskim akademskim studijama.
Prvu godinu doktorskih studija mogu upisati lica sa završenim diplomskim akademskim studijama iz oblasti srodne matematici. Srodnost oblasti određuje Veće odseka za matematiku i informtiku. Prilikom rangiranja kandidata, prednost imaju lica iz stava 1 u odnosu na lica iz stava 3.
Studenti sa završenim specijalističkim akademskim studijama iz oblasti matematike, kao i studenti koji su specijalizirali iz oblasti matematike po propisima koji su važili do 9.9.2005. gopdine, mogu upisati drugu godinu doktorskih studija, pri čemu se njima priznaje 60 ostvarenih ESPB bodova na doktorskim studijma.
Studenti sa završenim magistarskim studijama iz matematike mogu upisati treću godinu doktorskih studija, pri čemu se njima priznaje 120 ostvarenih ESPB bodova na doktorskim studijma.
Stav 4 i stav 5 odnose se i na lica sa završenim srodnim specijalističkim ili magistarskim studijama, na isti način kao u stavu 3.
Uslov za upis doktorskih studija jeste poznavanje bar jednog strango jezika. Proveru znanja stranog jezika vrši Prirodno-matematički fakultet.
Lista obaveznih i izbornih studijskih područja, odnosno predmeta sa okvirnim sadržajem:
Pregled obaveznih i izbornih predmeta, kao njihovih okvirnih sadržaja dat je u prilogu.
Način izvođenja studija i potrebno vreme za izvođenje pojedinih oblika studija:
Studenti pohađaju predavanja, vežbe i seminare. Predavanja, vežbe i seminare izvode nastavnici. Nastava je organizovana u semestrima. Svi predemti traju jedan semestar, sa nedeljnim fondom časova predavanja i vežbi prikazanih u prilogu.
Bodovna vrednost svakog predmeta iskazana u skladu sa Evropskim sistemom prenosa bodova:
Svaki predmet je iskazan ESPB bodovima u prilogu.
Bodovna vrednost završnog rada na doktorskim studijama:
Doktorska disertacija je završni rad na doktorskim studijama iz matematike i donosi studentu 60 ESPB bodova. Doktorska disertacija je originalni naučni rad studenta. Dozovoljeno je da rezultati iz doktorske disertacije budu publikovani u naučnim radovima studenta pre same odbrane doktorske disertacije.
Preduslovi za upis svakog predmeta ili grupe predmeta:
Ovi uslovi su predviđeni okvirinim sadržajem svakog predmeta posebno i dati su u prilogu.
Način izbora predmeta iz drugih studijskih programa:
Studenti doktorskih studija iz matematike mogu polagati ispite sa drugih studijskih programa. Pri tome, polaganjem ispita sa drugih studijskih programa studenti mogu ostvariti najviše 30 ESPB bodova.
Uslovi za prelazak sa drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih oblasti studija:
Student može preći na doktorske studije matematike sa bilo kog drugog srodnog studijskog programa. Odluku o srodnosti studijskog programa donosi Veće odseka za matematiku i informatiku. Pri tome se priznaju ostvareni ESPB bodovi na ranije studijskom programu. Takođe, student mora da položi obavezne predmete. Nije moguće više puta sabirati ESPB bodove koje student ostvaruje polaganjem sličnih ispita na različitim studijskim programima.
Studenti magistarskih studija mogu upisati doktorske studije. Ukoliko je student na magistarskim studijama položio sve predviđene ispite, onda se njemu na doktorskim studijama priznaje 105 ESPB bodova. Veće Odseka za matematiku i informatiku određuje broj ostvarenih ESPB bodova za svaki položeni ispit pojedinačno.
Druga pitanja od značaja za izvođenje studijskog programa:
Izbor nastavnika koji izvode nastavu na doktorskim studijama
Nastvanik, ili istraživač u odgovarajućem naučnom zvanju, stiče pravo da izvodi nastavu na doktorskim studijama objavljivanjem ili prihvatanjem za objavljivanje najmanje 10 naučnih radova u naučnim časopisima iz oblasti matematike. Pri tome, bar 1 rad mora biti objavljen ili prihvaćen za objavljivanje u časopisu sa SCIE liste.
Studentu se posle prve godine studija, na lični zahtev, može odrediti mentor. Za mentora može biti određen nastavnik ili istraživač u odgovarajućem naučnom zvanju sa bilo kog fakulteta ili naučnog instituta čiji je osnivač Vlada Republike Srbije. Mentor mora imati naučne radove objavljene ili prihvaćene za objavljivanje u naučnim časopisima iz oblasti matematike. U periodu do 31.12.2009. godine mentor mora imati najmanje 3 naučna rada objavljena ili prihvaćena za objavljivanje u časopisima sa SCIE liste. Da bi nastavnik bio izabran za mentora posle 1.1.2010. godine, nastavnik mora imati 5 naučnih radova objavljenih ili prihvaćenih za objavljivanje u časopisima sa SCIE liste. Broj radova za mentora posmatra se u poslednjih 10 godina.
Jedan mentor može voditi najviše 5 doktoranata istovremeno.
Način polaganja ispita
Ispiti se mogu polagati pismeno, usmeno, ili praktično. Način polaganja svakog ispita dat je u prilogu.
Ispunjenjem predispitnih obaveza i polaganjem ispita student može ostvariti najviše 100 poena. Programom svakog predmeta određena je srazmera poena stečenih predispitnim obavezama i na ispitu. Pri tome, predispitne obaveze učestvuju sa najamnje 30, a najviše 70 poena.
U drugom, trećem i čevrtom semestru studenti ostvaruju po 4 ESPB boda odbranom seminarskih radova. Za usmenu odbranu seminarskog rada formira se tročlana komisija iz reda nastavnika koji izvode nastavu na doktorskim studijama.
Ocenjivanje i napredovanje studenata
U toku izrade doktorske disertacije student je u obavezi da uradi najmanje dva naučna rada, koji moraju biti objavljeni, ili prihvaćeni za štampu u časopisima sa SCIE liste.
Pravila za prijavu teme doktorske disertacije, kao i sama odbrana iste, određuju se opštim aktom Univerziteta u Nišu. Do donošenja tog akta primenjuje se sledeći postupak:
Postupak prijave teme i odbrane doktorske disertacije
Po ostvarivanju 120 ESPB bodova i objavljivnju, odnosno prihvatanju za štampu prethodno navedenih naučnih radova, student stiče pravo da prijavi temu za izradu doktorske disertacije.
Ne mogu dva ili više studenata doktorskih studija prijaviti temu za izradu doktorske disertacije na osnovu istih naulnih radova.
U prijavi teme student navodi: biografske i bibliografske podatke, naziv doktorske disertacije i obrazloženje.
Veće Fakulteta, na predlog Veća odseka za matematiku i informatiku, obrazuje komisiju za ocenu naučne zasnovanosti predložene teme doktorske disertacije.
Komisija se sastoji od najmanje tri nastavnika ili istraživača u odgovarajućem naučnom zvanju, od kojih najmanje jedan nije u radnom odnosu na Fakultetu na kome se brani doktorska disertacija.
Komisija ocenu naučne zasnovanosti predložene teme doktorske disertacije podnosi izveštaj sa ocenom naučne zasnovanosti predložene teme doktorske disertacije u roku od trideset dana od dana prijema odluke.
Veće Fakulteta, nakon razmatranja izveštaja komisije iz prethodnog stava, ocenjuje naučnu zasnovanost predložene teme doktorske disertacije. Ukoliko Veće Fakulteta prihvati pozitivan izveštaj komisije o predloženoj temi doktorske disertacije, onda se odluka Veća Fakulteta i izveštaj komisije dostavlja Univerzitetu u Nišu radi davanja saglasnosti.
Nakon dobijanja saglasnosti od nadležnog organa Univerziteta u Nišu, kandidat se obaveštava da može da pristupi izradi doktorske disertacije.
Urađenu doktorsku disertaciju doktorant dostavlja Fakultetu u osam primeraka.
Doktorska disertacija jeste rezultat originalnog naučnog rada studenta u o oblasti matematike.
Veće Fakulteta, nakon razmatranja predloga Veća odseka, obrazuje komisiju za ocenu i odbranu urađene doktorske disertacije.
Komisija za ocenu i odbranu doktorske disertacije sastoji se od najmanje tri nastavnika i istraživača u odgovarajućim istraživačkim zvanjima, od kojih najmanje jedan nije u radnom odnosu na Fakultetu.
Veće Fakulteta odlučuje o zahtevu za odbranu doktorske disertacije na predlog komisije za ocenu i odbranu doktorske disertacije.
Veće Fakulteta imenuje komisiju za ocenu i odbranu doktorske disertacije najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja zahteva za odbranu.
Pre dostavljanja izveštaja, članovi komisije za ocenu i odbranu doktorske disertacije mogu zatražiti od doktoranta da izmeni prvobitni tekst priložene doktorske disertacije. U tom slučaju doktorant je u obavezi da dostavi izmenjen tekst doktorske disertacije.
Komisija za ocenu i odbranu doktorske disertacije je dužna da dostavi referat Veću Fakulteta sa predlogom, najkasnije u roku od 60 dana od dana imenovanja.
Izveštaj Komisije i urađena doktorska disertacija stavljaju se na uvid javnosti petnaest dana u biblioteci Fakulteta.
Veće Fakulteta, na predlog Veća odseka za matematiku i ifnormatiku usvaja ili odbija izveštaj komisije o urađenoj doktorskoj disertaciji na predlog Veća odseka za matematiku i informatiku, uzimajući u obzir eventualne prigovore.
Ukoliko Veće fakulteta prihvati pozitivan izveštaj komisije o urađenoj doktorskoj disertaciji, tada se odluka Veća Fakulteta i izveštaj komisije dostavljaju Univerzitetu u Nišu radi davanja saglasnosti na izveštaj o urađenoj doktorskoj disertaciji.
Po prijemu saglasnosti od Univerziteta u Nišu, na izveštaj o urađenoj doktorskoj disertaciji, pristupa se odbrani doktorske disertacije.
Odbrana disertacije je javna.
Fakultet preko dnevne štampe, najmanje pet dana pre odbrane, obaveštava javnost o imenu kandidata koji brani disertaciju, nazivu teme, mestu i vremenu odbrane disertacije.
Na odbrani disertacije proverava se samostalnost kandidatovog rada i osnovanost njegovih izlaganja i naučnih zaključaka.
Komisija za ocenu i odbranu doktorske disertacije konstituiše se birajući iz svoje sredine predsednika koji rukovodi radom Komisije.
Predsednik Komisije otvara javnu odbranu i saopštava kratke biografske podatke o kandidatu i spisak njegovih radova.
Pošto se pročita Zaključak iz Izveštaja Komisije, predsednik poziva doktoranta da iznese rezultate do kojih je došao u radu na izradi disertacije.
Usmeno izlaganje kandidata mođže trajati najviše 90 minuta. Usmeno izlaganje doktoranta se ne prekida.
Pošto doktorant završi usmeno izlaganje, članovi Komisije daju kritički osvrt na disertaciju i postavljaju doktorantu pitanja. Po odobrenju Komisije, pitanja doktorantu mogu postavljati i druga lica koja prisustvuju odbrani.
Po završenoj odbrani, Komisija se povlači radi većanja i utvrđivanja ocene, koju zatim javno saopštava prisutnima.
Za donošenje ocene uzimaju se u obzir: izveštaj Komisije o oceni urađene doktorske disertacije, izlaganja doktoranta na odbrani i njegovi odgovori na postavljena pitanja u toku odbrane.
Komisija posle odbrane utvrđuje ocenu „odbranio disertaciju” ili „nije odbranio disertaciju”.
Komisija ocenu utvrđuje većinom glasova.
Ocena se upisuje u zapisnik i u indeks studenta.
Disertacija koja nije odbranjena ne može se ponovo podneti i braniti na Fakultetu.
Osnovne podatke o toku odbrane disertacije i svoju ocenu Komisija unosi u Zapisnik, koji potpisuju svi članovi Komisije.
Lično mislim da je usvojeni program korekten i u skladu sa bolonjskom deklaracijom.
Lepo jeste merilo za istinito.
P.A.M. DIRAC