gramatika je čista jezična logika.
U Matici hrvatskoj potkraj prošlog tjedna organiziran je okrugli stol posvećen knjizi američkog slavista Roberta D. Greenberga "Jezik i identitet na Balkanu: raspad srpsko-hrvatskoga", na kojem su se okupili gotovo svi, inače često suprotstavljeni hrvatski jezikoslovci.
Je li ta knjiga zaslužila toliku pozornost?
- Ta knjiga sama po sebi nije kvalitetna, što je naglasila i većina sudionika. Ali, bilo je zamišljeno, barem sam ja tako očekivao, da se razgovara i o temama koje ta knjiga pokreće i o kojima mi relativno rijetko razgovaramo, ili se ponašamo tako da guramo glavu u pijesak. A jedna od tih tema jest jezična problematika na prostoru bivše Jugoslavije. Knjiga je pisana na razini opće informacije, namijenjena je studentima slavistike, i kao takva može nekomu i koristiti i štetiti, zbog toga što su pojedine stvari u njoj prezentirane dosta problematično. Ja bih rekao prije svega da su predstvljene sa stajališta srpskog; Greenberg govori da je postojao jedan jedinstveni srpskohrvatski jezik koji se raspao, što nije činjenica.
Ali zašto bi srpskom jeziku ili Srbima bilo u interesu da se taj "jezik" naziva srpskohrvatskim?
- Teško je to reći što bi kome odgovaralo, a što ne, jer su i Srbi po izbijanju rata odmah prešli na naziv srpski. Stvar je prilično složena, radi se o tome da i mi sami pred nekim stvarima zatvaramo oči, ni mi neke stvari ne priznajemo. Na standardološkoj razini, hrvatski, srpski, bosanski, pa i crnogorski jezik različiti su varijeteti, ali istoga jezika. Dakle, na čisto lingvističkoj razini, odnosno na genetskoj razini, na tipološkoj razini, radi se o jednom jeziku, i to treba jednom konačno jasno reći. Ako se netko s tim ne slaže, neka izloži argumente. Iskreno, ja sam mislio da će i o tome biti više riječi na tom skupu, ali o tome gotovo da nije uopće bilo riječi.
Postoji li neka knjiga hrvatskih jezikoslovaca koja bi poslužila u iste svrhe, ali bi bila kvalitetnija?
- Mislim da takva knjiga ne postoji. To nije slučajno jer je naša situacija, objektivno gledano, opterećena koječime. Mi smo se puno bavili tim nekakvim relacijama prema srpskom, napravili smo jako puno razlikovnih rječnika, inzistiramo na tome da što je moguće više radimo na nekakvom odmaku od jezika koji su standardizirani prema štokavskom narječju, a zapravo uopće nema radova gdje bi se pokušalo na jedan objektivan način prikazati cijela situacija. Vjerojatno se radi o tome da je stvorena takva klima: kad nešto slično spomenete, ispadate nekakav jugonostalgičar ili nešto još gore, i ljudi se onda nerado time bave.
Vesna Laušić
p.s.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Srpskohrvatski_jezik
[Ovu poruku je menjao Aleksandar Marković dana 14.02.2006. u 00:33 GMT+1]