Pitanje je otkud znamo da je izraz u zagradi ceo broj. Ti kažeš kako iz binomne formule sledi da se neparni stepeni potiru; dobro, to je jedan način. Ja sam hteo da pokažem kako se do istog zaključka može doći i zahvaljujući Pelovoj jednačini; to ne znači da je ovo najjednostavniji način, ali ovde stoji samo kao ilustracija da se i tu može primeniti Pelova jednačina. Zašto ti to toliko smeta?
Evo i preostala dva rešenja četvrtog zadatka, ako nekog zanimaju. Lično smatram da su veoma inventivna.
4)
Geometrijsko rešenje:
Kao i dosad, zaključujemo da je

. Dakle, postoji pravougli trougao

sa katetama

i

i hipotenuzom

. Neka je

centar upisane kružnice a

njen poluprečnik, i neka je

tačka dodira upisane kružnice i hipotenuze. Neka je

(

) simetrala ugla

, neka je

podnožje normale iz

na

, i neka je

sredina stranice

.
Kako je trougao pravougli, važi

(gde je

poluobim). Dakle,

. Iz ovoga i

dobijamo

i

. Sada ćemo dokazati da za ma koje vrednosti

i

važi

.
Da bismo ovo dokazali, primetimo da je

, dakle

. Sledi da je

, čime je željena nejednakost dokazana.
Jednakost važi samo ako je trougao jednakostraničan, ali u tom slučaju stranice mu ne mogu biti prirodni brojevi; prema tome, nejednakost je stroga. S druge strane,

pa je

. Prema tome, važi

. Međutim,

. Pošto postoji beskonačno mnogo pitagorejskih trojki

za koje važi

, sledi da

može biti proizvoljno blizu jedinici. Sada je jasno da je tražena vrednost

jednaka

.
Rešenje preko analitičke geometrije:
Rešimo prvu jednačinu po

, zamenimo u drugu, i podelimo sve sa

da bismo dobili

. Neka je

i

, pa se gornja relacija svodi na

. Ovo je jednačina hiperbole u

-ravni. Koeficijenti pravaca asimptota su

i

. Jedna grana hiperbole leži u poluravni

, druga u poluravni

. Štaviše, „najlevlja“ tačka grane u poluravni

ima koordinate

. Dakle, ako je

na hiperboli i

, onda je

, i ova ocena je najbolja moguća. Pošto su koeficijenti u jednačini hiperbole racionalni brojevi i hiperbola ima tačku s racionalnim koordinatama, sledi da ima beskonačno mnogo tačaka s racionalnim koordinatama. Neka je

racionalan broj različit od

i

. Tada prava

seče hiperbolu u tačkama

i

. Ako je

, onda se druga po redu tačka preseka nalazi na desnoj grani hiperbole, pa ima (racionalnu)

koordinatu

. Štaviše, ako je

blisko

, onda je ova

-koordinata blizu

. Konačno, ako su

i

pozitivni racionalni brojevi koji zadovoljavaju jednačinu hiperbole, uvek možemo naći cele brojeve takve da je

i

. Lako je proveriti da su ovako odabrani

i

prirodni brojevi koji zadovoljavaju jednačine iz postavke zadatka, i kad je

važi

, pri čemu je ova granica najbolja moguća.
Trenutno sam u žurbi, pa rešenje trećeg zadatka ostavljam za nešto kasnije.
Ljubičice crvena, što si plava kô zelena trava.