Neki Linuxi (*bsd varijante) mogu čak i na toster da se instaliraiju, ali bukvalno. I ne, nije sprdnja.
Pretpostavimo da si pod sistemske mislila na `primarne` particije.
Po nekim pravilima, svaki hard disk može da ima ne više od 4 primarne particije.
- Što jeste sasvim dovoljno za 2 operativna sistema.
Kako bih ja to napravio da sam na tvom mestu?
- m$ papazjaniji, koja jede hard disk kao gladna svinja, dodelio bih 100gb (u tih 100gb se računa i neizbežnih 100mb za rescue. ta particija od 100gb se sama kreira prilikom instalacije.). Tu bi napucao Windows 7. Ni 8, ni 8.1 ni 10 ni Vistu, nego sedmicu. (jesi li razmišljala o solarisu možda, umesto windows-a .. ? :D )
- zatim bih napravio još jednu - NAKON - instalacije windowsa, iz već gotovog instaliranog sistema.
--Dakle, u toku instalacije windowsa, pre početka formatiranja, kada setup pita koliko prostora za C:\ rekao bih samo 100gb za primary gde će win da ide i ostatak bih ostavio kao `unallocated disk space`.
- Ta dodatna particija bi postala NTFS i imala bi ulogu `shared` particije po kojoj bi drljali i Windows i Linux. Dakle, `D:\`, NTFS, label: "Arhiva", od preostalih 400gb ... zauzela bi nekih 300gb.
-- Ostaje nekih 100gb *(ostaje manje zapravo, ali nema veze, aj' da zaokružimo) koje bi dodelio Linuxu, tj. Mintu.
Znači, završili smo sve sa Windozom... drajveri, sp1 dovučen, sve radi, imamo C: i D: ... i 100gb unallocated space.
Linuxu je dovoljno 20gb + malo prostora za swap particiju. Ali, jako dobra praksa jeste praviti 2 particije i za linux.
Linux nema c, d, e, f,g..h: ... linux vidi particije kao veeeelike dinamičke fajlove ... u linuxu se sve `montira` za stalno ili po potrebi. Šta god to bilo.
Dakle, nakon završetka sa windozom, ubacio bih LIVE USB sa Mintom, pokrenuo bih instalaciju. Pre toga bih naravno, probao kako radi Live bez instaliranja i eventualno pokrenuo setup iz podignutog live operativnog sistema.
- Iz samog linux setup-a bih napravio 3 particije. Jednu sa `/` (root ili file system) od nekih 30gb od tih 100, pa bih onda izračunao koliko mi ostaje slobodnog kada pomnožim količinu rama * 2.
-- ako je kako piše na slici, 8gb. I to je za SWAP particiju. SWAP particija, nije ni ext4, ni ext3, ni ext2 ni ntfs niti je primarna, već služi za - ne daj bože - da ostane 0 od radne memorije, pa nema više kud.. E onda SWAP dobija ulogu rama.
Dakle, za linux bi išla jedna
ext4 particija za
root fajl sistem ili
mount point /, druga od nekih šezdesetak i kusur ili manje (zavisi koliko će ti ostati kada dođeš do ove tačke) takođe
ext4, za
mount point /home i treća od 8 gb kao SWAP.
/home particija bi u toku instalacije, dobila i jedan tvoj lični direktorijum koji će se zvati npr. /home/emmaR a unutra Desktop, Music, Documents, Videos, Downloads, Templates.. itd, itd..
Dakle, sve što će ti trebati ikada za neki drugi linux ili novu instalaciju Minta, biće izolovano na toj particiji. U /home direktorijumu.
Isto kao kad po ko zna koji put, formatiraš C, pa hajd jovo na novo, a na drugoj particiji - ono što ne sme da nestane nikada..
SWAP ti najverovatnije nikada neće trebati, ali nikada se ne zna..
Kada dođe do tačke kada setup pita gde da se instalira GRUB boot loader, rekao bih mu da to uradi na samom početku hard diska. Dakle, da pregazi Windows loader, jer, windows loader je poprilično primitivan i ničemu ne služi osim da podigne Windowse, dok je GRUB loader, sposoban da vidi - sve i da učita. Svaki mogući operativni sistem koji postoji.
I to je razlog zašto prvo ide WIndows, pa onda linux. Možeš prvo Linux, pa onda windows, ali, onda kada instaliraš Windows, windows te ne pita gde hoćeš da instaliraš m$ boot loader, već gazi sve postojeće na samom početku hard diska i onda nisi u mogućnosti da podigneš Linux (ili šta god pored windowsa) ukoliko ne podigneš neku live distribuciju sa fleške, pa instaliraš grub naknadno.
Da rezimiramo.. hard disk bi nakon moje upotrebe, izgledao ovako nekako..
MBR: GRUB loader
-- 0+1. m$ Win7 rescue/hidden [100mb]
-- 0+1. C:\ m$ Windows 7, NTFS primary [100gb - 100mb]
-- 2. D:\ Arhiva (zajednička particija), NTFS primary [300GB] (windows ne vidi ništa osim fat/ntfs fajl sistema, linux vidi sve)
-- 3. Linux Mint, /, ext4 primary [30GB]
-- 4. Mint /home/username, ext4 primary [62GB]
-- 5. LINUX SWAP, swap, [8GB]
Brojke su dakle `djoko od oko` sama ćeš videti koliko zaista ima u tih pola terabajta..
about:networking