Citat:
bojan_bozovic: A zasto to da ide kroz drzavu? Drzava je korumpirana, ako bogate zemlje zapada nisu, mnoge druge jesu. To je samo komplikacija postojeceg jednostavnog sistema za koju si ti samo zato sto ti se ne svidja vlasnicki softver.
Koje su prednosti, recimo, za nekoga koga bas briga da li je softver koji koristi GPL ili vlasnicki, a takva je vecina, a koje su mane?
Kako ce se izdrzavati recimo mali software developer, mala firma, u tvom sistemu, koja ima neki proizvod, ali se statisticki ne koristi dovoljno da sudeluje u raspodeli prihoda kroz komitet?
Država je korumpirana jer je politčka korupcija cena demokratije. Kao što da bi se vozio kolima, moraš da sipaš benzin, tako demokratija radi na korupciju. Odakle ti to da zapadne zemlje nisu korumpirane? Najmanje je korumpirana apsolutna monarhija, ali ona ima svoju cenu, koja jeste druge vrste, ali postoji i na kraju je skuplja od demokratije, čija je cena enormna politička korupcija.
Može tebe da bude baš briga da li živiš u zatvoru u 12 kvadrata ili na slobodi, ali život u zatvoru ti uvek daje manje mogućnosti, pa makar taj zatvor imao biblioteku, sportske terene, bioskope, pozorišta i ne znam šta. Jednostavno, spoljni svet je uvek bogatiji od onoga što može da stane u zatvor.
1. Vlasnički softver obično se zadire u privatnost već prilikom licenciranja, dok FOSS poštuje privatnost korisnika.
2. Ne zna se i ne može se znati šta vlasnički softver zaista radi, da li je malver u pitanju i nije ti pod kontrolom, dok se za FOSS zna ili može znati šta radi, da nije malver u pitanju i pod kontrolom je korisnika.
3. Nema sigurnosti sa vlasničkim softverom (vidi pod 2), dok je sa FOSS-om moguća. Suština sigurnosti je da moja sigurnost bude u mojim rukama, a ne da nagađam nečiju tamo narav.
4. Kod¸vlasničkog programa se ne može prilagoditi specifičnim potrebama, doks e kod FOSS-a može prilagoditi specifičnim potrebama uz određene resurse. Svaki program ima svoja ograničenja. Šta kada lupiš u ograničenja? Kod slobodnog softvera su problemi rešivi uz neke resurse, a kod vlasničkog softvera su nerešivi.
5. Kod vlasničkog programa se ne može koristiti u drugim programima, dok se kod FOSS-a može koristiti u drugim programima. Time FOSS doprinosi smanjenju efekta izmišljanja točka i omogućava se brži napredak.
6. Iz vlasničkog programa se ne može učiti kako se pišu veliki programi, dok se iz FOSS-a može učiti, pa doprinosi obrazovanju.
7. Vlasnički softver cenom obeshrabruje korišćenje najboljih rešenja, već stimuliše pravljenje kompromisa između cene i kvaliteta, zbog čega se najbolja rešenja manje koriste, pa je i društvena korist manja. FOSS stimuliše korišćenje najboljih rešenja.
8. Vlasnički softver podstiče narušavanje međuljudskih odnosa. Šta kad mi komšija zatraži kopiju? FOSS ne podstiče narušavanje međuljudskih odnosa.
9. Vlasnički softver podstiče na nemoral. Itekako se može napraviti tako da korisnik tog softvera može biti kompatibilan samo sa korisnikom softvera istog proizvođača. Onda će korisnik da zahteva od svog korespodenta da koristi isto to zbog kompatibilnosti, ne poštujući njegovo pravo na izbor, pa samim tim ni njegovu ličnost. Na kraju se stiže do argumenta "nas ima više nego vas", odnosno do nasilja većine nad manjinom, što predstavlja oblik nemorala. U slučaju FOSS-a je itekako moguće da neko drugi nezavisno proizvodi kompatibilna rešenja, tako da nema zahtevanja da se koristi isto ono moje.
10. Sistem vlasničkog softvera proizvodi nepošten odnos između ljudi deleći ih na "budale" koje poštuju zakon i "pametnjakoviće", koji ga krše i nema načina da se sprovede bez ozbiljnog kršenja ljudskih prava.
Citat:
Branimir Maksimovic: Nedeljko ne kapira sta znaci porez. Kapitalizam ne funkcionise tako. Tako je funkcionisao socijalizam koji je propao upravo zbog toga sto
je jeo preko poreza sam sebe.
FOSS nema veze sa socijalizmom. Sistem prikupljanja novca od softverskog poreza bi se uklopio u kapitalizam, a ne u socijalizam.
U kapitalizmu tvoja zarada zavisi od toga koliko dobro prolaziš na tržištu, a korišćenost tvog softvera bi se merila.
Citat:
bojan_bozovic: I to, ali i ovo pitanje, ako ce taj porez biti jednak utrosku za softver, po kom kriterijumu ce se odrediti? Po utrosku iz koje godine? Dalje, gde je tu prostor za rast trzista i rast potrosnje?
Poenta je u tome da tvoj argument da bi se zako manje zarađivalo, nego sada, nije osnovan.
1. Ako bi softverski porez bio veći od onoga što se danas troši na softver, onda bi se zarađivalo više nego danas.
2. Ako bi softverski porez bio manji od onoga što se danas troši na softver, onda bi se zarađivalo manje nego danas.
3. Ako bi softverski porez bio jednak onome što se danas troši na softver, onda bi se zarađivalo isto kao danas.
Kako bi se određivalo koliki porez da bude? Pa, na globalnom nivou bi se političari dogovorili oko toga kolika izdvajanja da budu. Ako se više ulaže, onda će i rezultat biti bolji. Koliko para, toliko muzike.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.