Molio bih moderatore, pocebno mmilan-a, da budu tolerantniji prema Spreči.
Ja se izvinjavam, ali tek sada sam video da postoji ova tema. Zahvaljujem Spreči na uvaženim sugestijama da otvori novu temu sa odgovarajuæim naslovom.
Uočo sam neke greške, pa da krenem redom.
Citat:
Sprečo: 1. Definisanjem brzina c i v odmah smo definisali (izbrali i utvrdili) jedinice mjere za dužinu (m) i vrijeme (t);
1. Teško da preko brzine možemo definisati dužinu i vreme, jer je brzina pri ravnomernom kretanju količnik pređenog puta i vremena, a na osnovu količika dve velične ne mogu se odrediti te dve velične. To je kao jedna jednačna sa dve nepoznate. Dužina bi se mogla definisati preko brzine i vremena, ili vreme preko brzine i dužine (ovako je u SI sistemu mernih jedinica), ili brzina preko dužine i vremena, a nikako vreme i dužina preko brzine.
Citat:
Sprečo: 5. Mjereći razdaljinu KK' = K'K brzinom svjetlosti (c)...
2. Razdaljinu ne možemo meriti brzinom (videti prethodnu primedbu).
3. Takođe, insistiram na tome da se prilikom izražavanja veličina naglasi odakle je vršeno merenje. Ako se baš bude dobilo da rezultat merenja ne zavisi od tačke posmatranja, prihvatiću takav zaključak, ali ne pre nego što bude korektno izveden.
Citat:
Sprečo: Mi smo ti „posmatrači“ koji će jednom ili drugom tijelu pridružiti svojstvo mirovanja ili kretanja (ma gdje se nalazili)
4. Mi možemo da "namestimo" tela tako da se u odnosu na nas kreću na određeni način, ali šta ako merni instrumenti posmatrača koji se kreće u odnosu na nas ne pokazuuju isto što i naši? Ne možeš dokazivati neku tvrdnju tako što ćeš poći od nje.
Citat:
Sprečo: mi smo ti koji će „kruto vezati“ pravougli koordinatni sistem za ta tijela
5. Možemo ga kruto vezati za jedno od tih tela, ali ako se ta tela nalaze u međusobnom kretanju, onda ne postoji koordinatni sistem koji je kruto vezan za oba.
Citat:
Sprečo: mi smo ti koji će izvoditi zaključke šta će koji „posmatrač" na tim tijelima „eksperimentalno utvrditi“
6. Tvoja teorija se mora uklapati u postoje'e eksperimentalno dobijene rezultate onakve kakvi oni jesu. Ako zadovolji taj uslov, onda treba videti da li je moguć eksperiment u kome bi tvoja i Ajnštajnova teorija davale različita predviđanja, pa izvršiti eksperiment koji je u fizici vrhovni sudija. Ako bude ishod u skladu sa tvojom teorijom, svaka ti čast. Ako li je pak eksperiment u kome bi tvoja i Ajnštajnova teorija davale razlièčita predviđanja nemoguć, onda treba videti da li tvoja teorija opisuje nešto što njegova ne opisuje. Ako uspeš, i ishod bar jednog eksperimenta koga Ajnštajnova teorija ne opisuje bude u skladu sa tvojom teorijom, svaka ti čast. Ako li pak ni to nije slučaj, treba videti da li je tvoja teorija jednostavnija od njegove. Ako jeste, svaka ti čast. U svim ostalim slučjevima je tvoja teorija pucanj u prazno.
Citat:
Sprečo: MI ti: koji račnamo, određujemo koji će se ISR kretati, koji će „posmatrač šta vidjeti, kako će teći vrijeme jednom a kako drugom posmatraču
7. Ovo mi lič na naređivanje prirodi kako da se ponaša. Ako za neki koordinatni sistem kažemo da miruje, onda to znači da smo ga fiksirali za
sebe kao jednog od posmatrača. Teorija se mora uklapati u eksperimentalno dobijene rezultate, a mi ne možemo izaći iz svoje kože.
Citat:
Sprečo: Postavke u prethodnoj rečenici MI određujemo (šta ako baš nama u inat njih dvoje misle obratno?).
Nije bitno šta ko misli, već šta ko vidi (meri). Šta ako mi u inat njima mislimo obrnuto? Mora postojati neki objektivan kriterijum za to "ko je u pravu".
Citat:
Sprečo: Svoje dileme rasčistio sam uz pomoć izraza “matematičko vrijeme“ Dragiše Ivanovića
8. Mislim da je i Njutn koristio isti termin, koji mi ni namanje nije jasan. Naime, u matematici ne postoji pojam vremana. U svakom slučaju, pojam apsolutnog vremena je u njegovoj teoriji mogao da "drži vodu", ali ne i u TR.
Citat:
Sprečo: Ponovo tvrdim da mladić iz P neće vidjeti navedenu sliku (kako zz tvrdi), klinki neće (za nju) proteći vrijeme d/c = t = t0, već takođe t', (to, bar, možemo eksperimentalno provjeriti), ma šta tvrdio A. Ajnštajn i ostali nobelovci.
9. Na Ajnštajnovu teoriju se i prešlo zato što su ekperimenti pokazivali suprotno. Oboje će izmeriti istu brzinu, ali ne i put, pa samim tim ni vreme.
Citat:
Sprečo: Kada „klinka“ upali svoju lampicu (u tački P) počinjemo MI (a ne „klinka“ ili njen mladić) posmatrati fizičke događaje:
10. Može, ali u tom slučaju moramo znati gde smo u tom koordinatnom sistemu, i njih dvoje neće videti isto što i mi. U tom slučaju govoriš o onome što ćemo mi izmeriti, a ne njih dvoje. No, teorija mora predvideti i šta će izmeriti i drugi posmatrači.
Citat:
Sprečo: zadanom dužinom d = PO
11. Brojnu vrednost veličine PO izraženu u metrima neće svi posmatrači izmeriti isto. U tome je suština kontrakcije dužina.
Citat:
Sprečo: Naše iskustvo i znanje o osibinama prostiranja svjetlosti nam jasno kaže da svjetlost nije ni majmun ni vjeverica pa da se po zamišljenom pokretnom pravcu pentra od P' do S svojom brzinom u vakuumu (bez obzira što nam se to u tekstu servira, sugerišući da „klinka“ nema spoznaju o vlastitom kretanju. Njeno ne znanje, niti naša promjena sistema referencije, nema nikakvog uticaja na tok i sadržaj posmatranih fizičkih događaja).
12. Žao mi je, ali upravo je to sadržaj principa konstantnosti brzine svetlosti u vakuumu koji si na početku prihvatio.
Citat:
Sprečo: Kakve eksperimente možemo osmisliti za provjeru navedenih zbivanja? Šta predlaže vaša mašta (na raspolaganju imamo lasere, optičke kablove, konkorde, pokretne trake sa rupicama, prostiranje svjetlosti u vodi, staklu,...)?
13. Recimo da razmotrimo neke od do sada obavljenih eksperimenata. Prepuštam pametnijima da izaberu neke od njih. Ako ne budu to učinili oni, ja ću.
Citat:
Sprečo: ne možemo prevariti svjetlost (pa da za „klinku“ odglumi stonogu ili gusjenicu, koja se samo za nju penje po zamišljenom pravcu P'S brzinom c
14. Dobro Sprečo, jesmo li prihvatili princip konstantnosti brzine svetlosti ili nismo? Na početku si prihvatio taj princip. On upravo to tvrdi. Očigledno nisi razumeo njegov sadržaj.
Citat:
Sprečo: Trajanje posmatranih zbivanja isključivo je uslovljeno: Izmjerenom dužinom PO = d = l0 = ct0, brzinama c i v i opisanim sadržajima fizičkih zbivanja.
15. Da, samo što će različiti posmatrači te veličine izmeriti različito. Oboje mere istu brzinu, ali to je sve. Upravo zbog principa konstantnosti brzine svetlosti u vakuumu.
Citat:
Sprečo: Zar niste u stanju zamisliti sferno širenje jednog običnog balona ili mjehura od sapunice (sa centrom sfere u P) i postepeno obuhvatanje pokretne dužine P'S = d = l
0 ,( tog otsječka x' ili z' ose) , unutrašnjošću balona, brzinom

(okomitog smjera u odnosu na pravac kretanja „klinke“), a ne brzinom c.
16. Kada budeš razumeo sadržaj principa konstantnosti brzine svetlosti u vakuumu, razumećeš da se ovo kosi sa njim. Upravo će i klinka izmeriti istu brzini fotona - c. Ako li ne prihvatiš princip konstantnosti brzine svetlosti u vakuumu u toj formulaciji (na koju se misli), onda se vraćamo na MM eksperiment.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.